Fa’ataua tatou tofi

By Ilia L Likou 18 December 2017, 12:00AM

O lea le fa’amanatu a le afioga i a Fuaialii Dr. Tagataese Tupu Tuia i le  tufatufaga fa’ailoga a faiaoga o le Aoga Tulaga Lua a Vaimea i le Tanoa i le vaiaso na se’i mavae atu nei.

Na saunoa le Pule Aoga i a Tonu’u Fuamoli Amituanai Misi e fa’apea o le lua ai nei o tausaga talu ona fa’atinoina lea vaega mo faiaoga e amana’iaina ai lo latou tautiga i le tausaga atoa  i le a’oa’oina o le  fanau.

“Ia e tele le sao taua a nai faiaoga, o lenei  faiga e pei ona fa’ailoa atu o le tali atu lea o a’u nei o le pule aoga aemaise ole komiti ona o lo latou sao taua.” Tonu’u i le fa’atalatalanoaga ma le Observer.

“O le aoga ai fo’i o lenei fa’amoemoe ia e una’ia ai i latou i galuega  fai o le tausaga fou ma isi tausaga o lo’o ua mulimuli.

I le saunoaga a Fuaialii o se tasi o sui Sinia o Faiaoga ma le  Fa’auluuluga o A’oa’oga i le Iunivesite Aoao i Samoa o  fua lava e lulu e toe selesele foi.

“Ae Iei faia se upu, e muamua ona ou faatulou i le ava tele e tatau ail le susu ai o lau susuga I le faafeagaiga Dr Anitelea Fanene ma Iou faletua, lalatai foi le mamalu ole au valaaulia ua faapea ona tatou potopoto i lenei afiafi, susu lau susuga i Ie tamaitai pule, Fuamoli Amituanai aemaise susuga Itamaitai ma alii faiaoga 0 le laumua I Vaimea.”Fuaialii.

“Aua ete fesili poo Ie a se taui o Iau galuega, ae ia e fesili mua mua poo Ie a sou sao mo le atinaeina ole poto ma le atamai o alo ma fanau o Vaimea'. 

“O lau fua na Iuluina i Ie taimi na e aoga ai i le Papaigalagala, o Ie taimi nei, ua tatau ona e selesele iai, a faapea sa e finau ma Ie faamaoni Ina ia fuatele mai, Ia viia le Alii, toe amuia ni tamaiti o le a aooga ia te oe, ae a sa faapea na e faatalale ma e le faamaoni, ia e faapena foi ona e selesele ina le leaga, ae paga lea, talofa e i nai alo ma fanau ole a e aoaoina. 

“O fautuaga ma timaiga nei e tele ona luai atu e fai ma lui i alo ma fanau o lo’o a’otauina i le papaigalagala. Ia fa’ataua Iau galuega sa valaauina ai oe e le tama o I le lagi, a toatele Ioa ni tama ma ni teine ua popoto ia oe, Ia viia le Alii Ae a faapea e leai lava se suiga o nai fanau o lo’o e aoaoina, ona e faapea ifo la ia, pe e iai se mafuaaga e alai ona le Ielei tamaiti i lau faiaoga. 

“Ona e punou Ia ia i lalo ma e tatalo i le Atua e fesoasoani mai.  O Iou talitonuga faafaiaoga, e amata mai I le fale, o le faafoeina o Iou olaga e ou matua, o le faavae foi Iena o le faatinoina o lau galuega faafaiaoga. 

Na ia saunaoa o le poto ma le atamai, faapea ma agavaa faafaiaoga o mea ia sa aoaoina ai i tatou i totonu ole aoga faafaiaoga. 

“Ia faapea ona tatou iloa ma malamalama ai, aua Ie faatinoina 0 le tatou galuega. Ae faamoemoe mea uma sa e iloaina mai I Ie aoga faafaiaoga I le faavae o Iou olaga mai Itotonu ao lou aiga. 

“A faapea o Iou tama ma Iou tina na faavaeina mai Iou olaga I Ie filemu, finau, fai mea lelei, faamaoni, alofa ma le faaaloalo, e le taumatea ole a avea foi oe ma se faiaoga tausaafia ma le tautaua I totonu o lau aoga. 

“Ae a faapea o se faiaoga, e sau mai se aiga e faaletonu matua, tauaimisa, le faamaoni Ie tausiga o fanau, e Ie aoaoina se lelei mo Ie fanau, e le taumateafoi, ole a faapena ona faaletonu Iou taumafai ia lelei Iau galuega faafaiaoga. 

“E iai taimi a faaletonu le tama poo le teine I le aoga, ona siisii la ia o se tala, ona ole naunau ia iu lelei. Ua masani ai Ie toatele o ouftou faiaoga.

“Faapena foi Ie tou pule, poo Ie ale alu I luga o Iou Ieo i le faatonuina o outou, ae silisili lava Ie alofa male naunau ia taunuu I se lelei a outou aoaoga. 

“Mo le tou silafia, sa fai le matou research e aumai ai ni manatu faaalia o pule aoga e faatatau i nai faiaoga fou mai le papaigalagala — ae susue atu, o mea ia na aumai ai, ma ua faapea mai puleaoga ma I faiaoga sinia, fesili muli mai Ia mua mai, o a mea o fai e le FOE, e ese le leaga o nei faiaoga e omai tua, e Ieiloa Ie va ma faiaoga matutua, e Ieiloa faaperetania, e Ieiloa faatino galuega faafaiaoga, o lavalava e le mama, ia ma isi mea e tele.

“Mea lea, aua e te eua Ie utupoto o i le mata o Iou uso, ae fesili lava oe poo oe 0 se pule aoga poo se faiaoga sinia faamaoni ma leiei). 

“E Iagona ai lava Ie faanoanoa, o Ie matou tiute ole puipui, faalelei, ma faatino matou galuega i Ie mafai e gata maiai. Ole galuega a e na    mua o malae o Ie galuega faafaiaoga i  totonu o aoga e pei i Vaimea, o Ie faaauauina lea o le tatou galuega faifaatasi, o le faataitai, faasino ma faatonu Ie faiaoga fou, o le galuega male mea e tatau ona tu ma fai i taimi uma i totonu ole aoga. 

“E tele o taimi e o mai ai tama ma teine i tua, o tata nei e masani ona fai iai, tautuana ma outou le igoa ole NUS ma le FOE Iena tou te o ma outou. 

“Vaai Iau amio, o ou Iavalava, alofa ia o latou ua Ieva na faiaoga, ma ia tou faaaIoaIo. Matou te tautatala faamatua, e tapena foi faamatua Ie tama ma le teine ia Ielei ona faatinoina Ie galuega faafaiaoga. 

“Ole galuega faafaiaoga, 0 se galuega faigata ma Ie fita, e iai faaosoosoga, e iai foi Iuitau e ono Iepetia ai so tatou fia fai mea Ielei. Ae sei fai sau tala I Ie faiaoga ae faaaoga iai Iou tagata, tulou lava, pe tusa ma Ie Iuasefulu tausaga talu ai, na ou taunuu mai ai I Samoa ma Iou Master in Education, ou faiaoga ai na ole 7 afe tala i Ie tausaga. 

“Ou te lei fesili poo Ie a sou totogi, ae na muamua ou popole poo Ie a se mea aoga a nai fanau o Ie a maua mai Ia te au. Sa ou avea Ie Geography year 13, male SC English bottom class a Ie aoga. 

“Sa ou galue ma Iou faamaoni, e fai 0 le taimi 0 Ie aoga, aoga afiafi faapea ma aoga ole weekend, 

“0 Ie iuga o lena taumafaiga, o Ie top 5 ole SC English ale aoga lea, e omai I Iau vasega, ae toe au uma le 30 Geography students to NUS that same year. 

“O le uiga o Iau faamatalaga, e sili ifo Ie fiafia o au o Ie faiaoga I Ioo Ie tamaititi ma ona matua, aua ua ou iloaina ua tali mai Ie Atua o Iota naunau ina ia Ielei Ie galuega ua valaauina ai tatou. 

O lana i faiaoga “aua nei e fesili pe fia sou totogi, ae o afea foi Ie siitaga, ae fesili muamua poo Ie a sou sao mole atinaeina ole tatou malo, aemaise alo ma fanau ole afioaga o Vaimea”

By Ilia L Likou 18 December 2017, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>