A’o fitā le olaga i le Samoa Observer

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 18 June 2016, 12:00AM

O se tala uiga ese lenei. 

A toe fo’i i tua i le taimi faai’u o le ivasefulu a’o avea Tofilau Eti Alesana ma Palemia, ma a’o avea Tuilaepa Sailele Malielegaoi ma ana Minisita o Tupe, o le soifuaga i Samoa nei sa matua masofafoa lava tau polokiki, ma o i matou uma sa galulue mo le Samoa Observer i lea taimi-sa matua popole, ma o le mea moni-sa matua fefefe lava. 

O le Samoa Obsewrver i lena taimi ua na o se tamaitiiti sa taumafai e savali tu-sa’o, ae o Tofilau ma ana minisita o le kapeneta sa matua faafiafiaina ma fai ai a latou ata, ma le ituaiga o mafaufauga-ia ‘lolo’u moliaga tau solitulafono. O ni taimi uiga ese ia i se tasi itu. 

I totonu o se tasi o tagi a Tofilau-o ana loia o tagata mai fafo, o ana totogi faale-tulafono-o lona aofai atoa e $WS783,000. I se taimi mulimuli ane i totonu o le Palemene, sa tuuina atu e Tuilaepa tupe totogi a Tofilau ina ia faamaonia ma o lea faamaoniga na tuuina atu. O ia tupe totogi sa aiaia i totonu o le tala o le tupe a le malo 1998-99. I le taimi mulimuli ane ai, sa toe talosagaina e Tuilaepa se isi $400,000 e tusa ai ma lea lava tagi, ma sa faamaonia foi le tuuina atu.

O le taimi la lea na faalauiloa ai e le malo le faavaeina o le tulafono ua faaigoaina o le Tulafono o Fale Lomitusi ma e Faia Lomiga 1994. Fai mai lea tulafono-e afua mai lena taimi, o lea tulafono o le a faatagaina ai alii ofisa maualuluga o le malo mai le palemia i lalo i ta’ita’i o matagaluega a le malo ma faalapotopotoga, o le faaaogaina o tupe a le malo e tuliloa ai tagi tau faaleaga e faasaga i “nusipepa.”

I se tasi faaupuga, o le tulafono fou na fuafua e taofi ai “nusipepa” mai le lomia faasalalau o tala ia e ono faamata’uina ai le malo; i se tasi faaupuga, o se taumafaiga le sa faatūtū i le taofia o le faaalia o tuuaiga tau faiga pi’opi’o a le malo. Ae peitai, o le upu “nusipepa”sa matua tuueseina lava mai totonu o lea faalauiloa. Ma sa matua manino mai le pogai. E na o “nusipepa” sa fuafua i ai lea taumafaiga. 

O le vaega tele o “nusipepa” ia e aofia ai le leitio ma le televise, sa le aofia ai; sa tulaga lelei lava i latou; e le o i latou o se faamata’u i lena taimi ma e le o i latou o se faamata’u i le asō.

I lea taimi, sa faailoa atu  e le Ta’ita’i o le Itu Agai o Tuiatua Tupua Tamasese, lana tete’e. I lona faamatalaina o le tulafono fou ua le tusa ai ma le faavae, na ia faailoa atu ai i le Palemene: “O lenei faaiuga ua soli ai le sa’oloto e tautala ai e pei ona faamaonia e le Faavae. “E le popole le Palemia i tupe ona o le malo lea na te totogiina

Ae ui o lea, e ono afaina le Observer i le tulaga tau tupe tusa lava pe manumalo pe leai, talu ai-o loo totogi lava e ia ana tau o le faamasinoga.

 “Ma afai o le mea lenei o le a tupu i nusipepa, o lo latou sa’olotoga e faaali ai o latou manatu e pei ona manaomia e le Faavae-ua le mafai ona puipuia. O le Palemia ma isi lava alii ofisa o le malo sa faaauau pea ona latou molia i latou mo le tau faaleaga, ma le iloa lelei e le tatau ona latou faamavae atu ma se fasi sene a i latou. 

Ina ua ‘ausia e se tasi o pepa ni totogi o le faamasinoga o lona aofai e $230,000, o se aofaiga tele lea e matua sili atu i le mea e mafai e le pepa i lona tulaga tau tupe. Ua leai faiga e mafai ai ona matou totogiina ia tupe totogi uma i le taimi e tasi, ma ua avea ma mea tau faamata’u le mafaufau i ai. “O le a nei le tatou mea a fai?” o le fesili lea a Jean. “Ia,” o la’u tali, “Ta o i le faletupe. Faatonu se tatou feiloaiga ma Mr. Kelsh.”

“Mo afea?”

Mr Peter Kelsh is the Managing Director of the Bank of Western Samoa. “Mo le Asō, taeao, ae o le vave o le lelei foi lea,” Ua leva ona teu a ma tupe i le BWS mo le tele o tausaga ina ia mafai ai ona ma faavaeina se sootaga e sili ona lelei ma i latou. A’o ma ulufale atu i lona ofisa i lea aoauli, o loo faatali mai Mr. Kelsh. O lea feiloaiga sa avea ma feiloaiga e sili ona puupuu ua matou faatasi ai ma se pule o se faletupe, ma o se fono lea e sili fo’i ona lelei. Ia- o se a se mea e mafai ona matou faia mo oulua? “ o le fesili lea a le alii ina ua uma ona matou nonofo i lalo.

O Jean ma a’u ua taufai tilotilo le tasi i le isi.  Sa ‘ou amata mea loa:  “E i ai ni a ma tupe tau totogi o le faamasinoga e tatau ona totogi.” “Ua ‘ou iloa lena mea,” o lana faaaliga lea. “E fia.” Sa ta’u atu ia te ia le aofa’i. 

“Ia, e tatau ona oulua totogi na tupe,” o lana faaaliga lea. Sa lulue lo’u ulu. 

“E i ai la oulua tusi siaki, a ‘ea?” “Ioe.”

 “Ia-e na ona oulua o lava e saini a oulua siaki ma totogi a oulua totogi o le faamasinoga.”

Mo sina taimi sa na o lo’u nofo lava e leai se tala. E ui lava  ina o upu a Mr. Kelsh o se musika malie lea i le faalogo, ae o le vave o le faiga o lana faaiuga ua foliga mai o se mea uiga ese.

Sa i ai lo’u manatu e tele nisi fesili e fai mai, auiliiliga o le toe totogiina ma isi lava mea, ae ua manino mai-o se mataupu faapitoa lenei –ma e le manaomia ai ni mea faavalevalea.

Ma te faafetai tele atu, ua uma le feiloaiga, ua matou tutū i luga, ma savavali ese i le faitoto’a. 

I lea po, ae na o a’u i totonu o le fale, sa ‘ou fai atu ia Jean: “O loo i ai se tasi o loo tausia i ta’ua. O le mea moni o loo mafaufau o ia o le mea ua fai e le malo e le o se mea sa’o. Ou te manatu ua ‘ou iloa lea tagata.” Ua leai se tala a Jean. 

O loo matua mafaufau loloto o ia. O le aso 16 o Setema 1998 o le a mae’a ai le isi faamasinoga. 

O le tagi lenei a Tofilau tau solitulafono na fai faasagai le faatgonu o le Samoa Observer, ma o le Faamasino o Sir Gordon Bisson sa taiulu ai.

O le faasalaga o le ono masina i le falepuipui. 

O le Asō o le a tuuina atu ai e Lana Afioga lana faaiuga. Sa matua tumu saisai  le potu o le faamasinoga. Na teena e Lana Afioga le tagi atoa a Tofilau e $550,00 ma tuuina atu ia te ie le $75,000. Sa i luga o le tagi a le Palemia mea ua faaleagaina mo le $400,000, fai mai Lana Afioga ua na aloa’ia le itu e faapea “o le itu tagi e na o le 12.5 pasene lona tulaga faamanuia” ma tuuina atu ia te ia le $50,000.

O lea tulaga na amata ai ona ‘ou mafaufau; i totonu o la’u tusi, o le itu tagi a le 100% lona tulaga faamanuiaina poo e le faamanuiaina foi. O fai mai ‘ea Lana Afioga o le itu tagi e 12.5% lona faamaoni ma le 75.5% o le le faamaoni? 

E tusa ai ma la’u tusi, o se tulaga le mautinoa lea ma le faigata!.  E tusa ai ma la’u vaai-o le faamaoni e 100%. E leai se isi mea e sili atu. E leai foi se mea e ititi ai.

Sa faailoa mai e Lana Afioga i le faamasinoga: “Ou te le aloa’ia le mea moni e faapea o le faamasinoga a le Palemia sa faatupe e le Malo o Samoa.”I lenei la taimi e tusa ai ma la’u tusi, e le o se mea sa’o lea. Ua faamanatu mai ia te a’u e faapea sa faaaoga e le palemia auaunaga a ni kamupani loia se lua-o le tasi mai Ausetalia ma o le isi o le Samoa-i se taumafaiga e taofi i lalo nusipepa ma tuuina atu lona faatonu i le falepuipui. O totogi o ana faamasinoga sa totogi e tagata lautele, o le a la le ituaiga o malae faafiafia lea o loo tatou faia iinei? 

Fai mai le Alii Faamasno o Bisson na ia aloa’ia foi e faapea afai “na tonu ia Tofilau e tuuina atu sana faamatalaga molimau i le faiga e masani ai e lagolago ai lana faamasioga, semanu e tele se taimi faasaoina ma tupe alu.”

Manaia. Ae peitai, ina ua iloa e faapea e le alu atu le itu talosaga i luga o le pusa e fai sana molimau ona o lona musu e tuuin atu se faamatalaga molimau, masalo sa taau i le faamasinoga ona fai sana faaiuga e le mafai ona faaauau le faamasinoga. Ia manatua foi, na faasalaina o ia e tusa ai ma solitulafono o loo fesiligia e faapea na ia teena muamua, ae i le taimi nei-o lea ua faamautina le mea moni, o le manatu la e faapea e tatau lava ona noatia le itu tete’e ina ia totogi- e le o se leo lea o le amiotonu ia te a’u i na aso..

Poo le a lava- i totonu o le Palemene, o Tuiatua Tupua Tamasese lava na manumalo. O lana fesili: “O fea o le lalolagi nei e totogi ai e se malo totogi o le faamasinoga a se Palemia pe ana molia se nusipepa? 

O le tali o lena taimi e leai se mea. O loo tumau pea ona faapena i i le aso.

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 18 June 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>