Manatu o le Fa’atonu - O le manumalo maoa’e o le Palemia o Tuilaepa, ma le to’atolu e suitulaga ia te ia

18 March 2016, 12:00AM

Tusia - Savea Sano Malifa

Faaliliu e Seagaitumua Tupuola


E anoano upu ma tala ua fai e uiga i le faiga-palota lautele talu ai nei a Samoa- ma le faiga na fai ai e le Vaega e Puipuia Aia Tatau a Tagata (H.R.P.P.)  lea o loo faafoeina nei le Malo i lalo o le pule a le Palemia lea e le mafai ona faavaivai, o Tuilaepa Sa’ilele Malielegaoi, lea na tula’i mai e avea ma tagata ua manumalo e aunoa ma se finauga.  

Na latou manumalo i se manumalo maoa’e ina ua latou maua le 47 o nofoa e 50 o le Fono Aoao, ma o le faatinoina o lea tulaga –ua latou nuti pala ai le Itu Agai o le Tautua Party e ala i le matua faamamā faalelei lava se’ia o’o i o latou tulivae.

O se manumalo uiga ese lea e le’i vaaia muamua ma o lea ua matua leai ai lava ma se masalo i mafaufau o tagata uma lava e faapea o le tulaga lava lea o le a tumau ai pea. Ma o ia faiga-palota e le gata ina faigofie ae sa tonu foi ona faatino. O lona uiga la-afai lava e i ai se upu e tasi e mafai ai ona faamalamalama ai le tulaga uiga ese o lea aso-o lea la upu e tatau ona tusia i mata’itusi tetele, ona matua tino mai ai lea o le FILEMU. Ma talu ai o lea aso –o le upu FILEMU sa vaaia i nofoaga uma, ma o le a tumau pea ona pipi’i i lea nofoaga.

O iina-mai le taeao na talai ai fale palota ma amata le faiga o palota, sa tumau ai pea i ia nofoaoga i le faagasologa atoa o le ala –e aga’i atu i se taimi mulimuli ane i le aoauli- ma faamuta ai le faiga-palota, ma sa tapunia ai fale palota.

Sa i ai se tulaga uiga ese o le to’afilemu i soo se nofoaga, ma o taimi uma lava –e leai se leo e le talafeagai ai – e faapea ai –o sauaga o se tasi lea ituaiga poo se isi lava ituaiga-sa tau tuputupu mai-pe sa faalogoina.

E matua leai lava. E o’o lava i lālā o laau sa lē ma gagana, sa latou mumusu e gaoioi, ma e faapea foi manulele i luga o laau, e o’o lava ia i latou sa le fetagisi, e peiseai o loo lē fetagisi o le faiga lea o le latou faaaloalo i le faiga-palota lautele a Samoa-ma i lea la aso, o le mea moni o le FILEMU sa i nofoaga uma lava. 

Ma i nofoaga uma lava i le lalolagi atoa i lea lava aso, aemaise ai lava i totonu o nisi vaega o Sasa’e Tutotonu lea e fai mai e leai se aoga o le ola o le tagata, o le mea mautinoa lava- e leai se  FILEMU sa i ai.

E leai se tulaga faapena na o’o i ai e tusa ai ma lo tatou iloa, ina ia mafai ai e tagata-e aofia ma i latou e leai se sala-ia e aunoa ma se masalo na fana oti i se vaega o ia nofoaga i lea taimi, ona o se mafuaga faigofie talu ai-o le FILEMU  i lea nofoaga e leai foi sona uiga. 

I Samoa nei i lea aso e ui ina uiga ese, ae sa tumau pea le FILEMU uiga ese, ina ia foliga mai ai e faapea o le mea sa’o e tatau ona fai –o le faataiŏ ma le leo tele ina ia lagona mai e le lalolagi: O loo maua pea iinei le FILEMU! E matua tele lava-ma e pau lava lau mea e fai o lou sau iinei ma fesoasoani ia te oe lava, ma a uma ona e faia lea tulaga –e mafai ona e alu ma ave uma mea e te mana’omia i lou aiga. 

O le taimi lena ua te’a. Ae ui o lea, i lenei Aso, o le faamamafa e faasino ia Tuilepa. O faaupuga faatiga na fai ia te ia ua mae’a ona faalauiloa faalaua’itele talu mai le faiga-palota, ma o le manumalo uiga ese o le H.R.P.P.e mafua mai ai. 

I le taimi nei la-e matua le alolofa lava i latou o loo faitioina o ia. Ua latou valo’ia e faapea o le a faaaoga e Tuilaepa le malosi uiga ese ua ia te ia talu ai le taunuuga o le faiga-palota lautele e matua una’i ai o ia i luma e avea ma tagata e pulea to’atasi se atunuu-ae o le fesili- e faapefea ona ia faatinoina ia mea uma? Ia-o le a la lea mea e igoa o le tagata na te pulea to’atasi se malo?

O ia o se tagata e pule ma le saua, o se tagata e faatino lana pule e ala i le saua, o se tagata e pule aoao, e tusa ai ma se tasi o lisi;  ma i se tasi itu, o le a upu tu-faafeagai ma se tagata pule toatasi? Ia, o ia o se tagata e pule to’atasi, o se tagata e faa-foliga e lagolagoina manatu o tagata lautele.

Ia, o ia o se tagata e lagolagoina le temokalasi, o se tagata e fia avea ma sui o tagata lautele, o se tagata tau le faavae e ese ai mai isi lava mea.  Ia se’i o tatou vaai la i ai.

E tusa ai ma le tulaga ua tatou iloa mai nei tausaga e tele e uiga i le alii e suafa ia Tuilaepa Sa’ilele Malielegaoi, e matua le mafai lava ona tatou valo’ia o ia o se tasi e naunau e avea ma tagata pule to’atasi e tusa ai ma nei upu e foliga mai o loo faamatalaina ai o ia.I se tasi faaupuga, e tusa ai ma lo tatou iloa, e faavae i luga o mea ua i o tatou luma, e matua mafai lava ona avea o ia ma tagata e pule to’atasi pe o le matua leai lava, ma o le mea moni- e mafai ona oavea o ia ma na tagata e to’alua.

O lo matou manatu ua faaalia e faavae i luga o sauaga e pei ona lipotia ia ua fasiotia ai le faitau miliona ma miliona o tagata i lalo o le pule a tagata moni e igoa o tagata pule toatasi- e pei o Stalin, Hitila, Mao se Tun, Pol Pot ma Mugabe-e le mafai lava ona avea Tuilaepa ma tagata e pulea to’atasi le malo ma le atunuu. Ia- o le tulaga lena e popole ai-ona e faapea ua avea o ia ma se tasi e tatau ona aveeseina nei loa lava mai mafaufau o tagata uma. 

Ma i le taimi nei, ia manatua lelei-o le tele o osofaiga aupito i matuia a Tuilaepa e ono mafai ona tuuina mai ua na o upu lava, e pei o le faaigoaina o tagata o le isi nuu i sisifo o “puaa elo” ona o lona manatu ua le lelei a latou amio, e ese ai mai isi o ana faaupuga faapena e masani ona ia fetogi mai i taimi uma. E tatau ona ‘ou iloa. O a’u le tasi sa faatūtū i ai se tasi o ana osofaiga e aupito i sili ona tiga ina ua ‘ou faailoa atu a la taupulepulega leaga ma le Palemia talu ai o Tofilau Eti Alesana, e faatau atu Tusi Folau Samoa ma sitiseni i tagata mai fafo, aemaise ai lava tagata o Saina.  

Ma sa i ai o ia i totonu. Na tula’i o ia i totonu o le Palemene i lea aso, ma saunoa atu i le Fofoga Fetalai, na matua leo tele o ia ina ia lagona mai e le atunuu atoa—sa faalogologo mai i latou i le leitio-ina ia latou lagona ai. “O le faafitauli i le Samoa Observer ona o loo faafoe e vale faata’ita’i ma vale ‘ai-aile. Ona nofo lea o ia i lalo. I lea taimi-e leai se tasi na gaoioi, vagana ai-se Sui Usufono e to’atasi o le Palemene, o  Falenaoti Tiresa Malietoa, lea na tulai ma faailoa atu i le Maota: “Ae peitai- sa faailoa atu e le Samoa Observer le mea moni.  O Tusi Folau Samoa ma sitiseni o loo faatau atu i tagata ese i fafo.”

E sa’’o lelei lea Tamaitai. I lea taimi, sa latou faatau atu ia Tusi Folau ma Sitiseni i totonu o  Hong Kong ma Washington D.C. O le tulaga ua manino mai, na iloa lelei e Tuilaepa ma Tofilau lea tulaga, ae peitai- e tusa ai ma tulaga sa i ai, sa sili atu ona lelei pe ana ‘aua nei o latou faia lea tulaga.  .O na alala lea i lalo o lea tamaiata’i. Ma sa tumau pea ona leai se tasi e gaoioi.  Na matua faate’ia i latou i o latou nofoa e pei ona faa-tagata. Ae poo le a lava, o ituaiga ia o osofaiga e mafai ona fai e Tuilaepa, o tuuaiga na o upu.

Ona sosoo ai lea ma le itu e faapea poof ea lava o e silasila mai ai, e matua leai lava se faiga e mafai ai e soo sea osofaiga ona tau foliga tutusa ma soo se mea e latalata i le , avea ma tagata e pule to’atasi.  E matua leai lava se faiga e mafai ai.

Ma i le taimi nei-o Tuilaepa o se alii e matua pisi lava, ua matua foi o ia i galuega-talu ai- o taimi uma e mae’a ai se galuega-ae ua faagasolo mai foi le isi, masalo e tatau ona matua mafaufau o ia i le manatu e tatau ona faamavae. Fai la ma faata’ita’iga se faaupuga itiiti e uiga ia te ia ma lona taumafai e fai le tonu poo ai e tatau ona avea ma ona sui, e to’atolu e tatau ona filifili mai ai, ma le upu e faapea o soo se tasi lava o i latou ua talafeagai ma lea galuega. O loo i ai Fiame Naomi Mata’afa, o le Sui Ta’ita’i o le H.R.P.P. Ona soso’o ai lea ma Fonotoe Pierre Lauofo, le Sui Palemia o loo i i nei.

Ma o le itu mulimuli, o loo i ai se Minisita o le Kapeneta, o Faumuina Tiatia Liuga, o le alii lea na te faatinoina mea uma i soo se faiga na te iloa e talafeagai ai, e aofia ai le tofia faalua e avea ma Minisita o le Kapeneta i le faagasologa o le paeaina e tasi i lea tulaga, ma e o’o mai i le asŏ, ua matua faigata lava ona fulitua ia te ia. Poo le a lava, o le lelei o le mafaufau, agavaa lelei ma e tulaga ese lo latou lotomau e avea ma sui auai o le Vaega Faa-Upufai e Puipuia Aia Tatau a Tagata, o lenei to’atolu –e le mafai ona teena lo latou avea ma faamanuiaga ia Samoa.  O lona uiga e faapea a tuuina mai ia i tatou le avanoa e filifili ai se tasi o i la’ua mo le tulaga o le Sui Palemia, tatou te le faatali mo se sekone e tasi ae filifili loa i latou uma. 

E mafai ona avea Fiame ma Sui Palemia mo Aiga ma Mataupu Tau Tamaita’i, o ona tiute tauave o le a aofia ai le aveeseina o tamaitai uma lava mai ala tetele ia o loo latou faatau atu ai oloa leaga ma aisi ina ia mafai ai ona fafaga o latou aiga ma faalavalava, ma fai ia mautinoa –ua latou o atu i le a’oga. E faaopoopo atu i lea tulaga-o le a faatino e lona ofisa se suesuega i le atunuu atoa e fuafua ai le maualuga o le tulaga mativa i aiga uma lava o loo i ai, ina ia mafai ai ona faagaoioi le faiga tau taui lea ua fuafua e faaitiitia ai sauaga talu ai le mativa ina ia mafai ona faatulaga ma faatino.

O Fonotoe, i le tasi itu, e mafai ona avea ma Sui Palemia o Leoleo, Turisi, Fale Talimalo ma Malae Vaalele. Talu ai ona ua na ati a’e se sootaga faapitoa ma Leoleo ina ua mavae lea mataupu le manuia i luga o le 

Ala Tele i nai tausaga ua mavae atu, o le mea moni e mafai ona avea o ia ma tagata tonu o le malo mo lea galuega i le asŏ. O le a feutaga’i o ia ma Leoleo i mataupu e faasino i le Turisi, Fale Talimalo ma Malae Vaalele, ma talu ai e latalata lana fale talimalo i le uafu e le’i mae’a ona fai i Aleipa, atonu e tatau foi ona fesoasoani o ia e faame’a lea uafu pe o le toso loa i le a’au ma faagoto i le sami. Ae faapefea le fale talimalo sa fuafua le malo e fau i Aleipata? Ua iloa lea tulaga? Ma afai ua na iloa-faamata e malie e faailoa mai ia i matou lea tulaga?

Ma o le mataupu mulimuli, o le Minisita o le Kapeneta o  Faumuina Tiatia Liuga, o le alii lea na ia faia se tulaga e matua taua tele i le ta’ita’iga o le pulega-malo a le Vaega e Puipuia Aia Tatau a Tagata, ma e o’o mai i le asŏ- ua matua faigata lava ona fulitua ia te ia.  I le avea ma Minisita o Tupe ia Iuni 2013, na avea Faumuina ma totonugalemu o se tulaga uiga ese ina ua toe faaleleia lona ofisa i le tau e $T600,000, ma sa iloa e tagata uma. I le avea ma tagata e noatia mo le Faalapotopotoga o Eleele a Samoa (S.L.C.) sa tuua’ia o ia i totonu o se lipoti a le Pule ma Suetusi Sili, ma o le taunuuga- na fautuaina e se komiti a le palemene, e faapea –ia fai ni moliaga e faasaga ia te ia.  

Mulimuli ane, sa faitioina o ia e Faipule o le malo ma le itu agai talu ai lona aafia i totonu o le faaaoga sese o tupe ma le pulega o le Faalapotopotoga o Eleele o Samoa,  ma o le taunuuga-na faamavae mai le avea ma Minisita o Tupe.

I se isi taimi mulimuli ane ai, sa tuuina atu ia te ia se tofiga fou ma na toe avea ai foi o ia ma minisita o le kapeneta, o se tulaga lea o loo ia umia pea i aso nei. Ma, o le a la le matafaioi e tatau ona matou tuuina atu ia Faumuina, pe afai e tuuina mai ia i matou lea avanoa i le asŏ? Matou te matua fiafia lava e fai o ia ma Sui Palemia a le Palemia o le Ofisa o  Tuilaepa Sailele Malielegaoi, i luga o se aiaiga e faapea ia toe totogi atu muamua e ia le ST600,000 o tupe a le malo lea na ia faaalu i le faiga o lona ofisa i le Ala i luga o le Sami. Ma o le itu mulimuli lava,k ia tatou talosia ia le toe faatagaina o ia e toe avea ma pule o se ofisa o le malo.

 

 


18 March 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>