TALA FAASOLOPITO O SAMOA MAI LE AMATAGA

18 February 2016, 12:00AM

Tapena ma Tuufaatasi e Fuimaono Na’oia Fasavalu Touli F. Tupua mo le Samoa Observer. 

 

Mr. WILHELM HAENSELL- O se faioloa Mulifanua sa na faatauina le popo, na fanau i Riga i Rusia i le 1877, ma sa a’oa’oina i Hamburg. Sa ulufale atu i le Army ina ua i’u lana a’oga ma sa avea ma warrant officer. Sa mulimuli ane ona femalagaa’i solo ona o lona fia malamalama i gagana eseese.

Ona galue ai lea i le ofisa o se kamupani i Hamburg ma galue ai pea se’i o’o i le 1899, ma sau ai loa i Samoa, ma e taunuu mai faatoa uma lava ona aveina Samoa e Siamani. Sa tofia muamua lava o ia e avea ma tausitusi i le kamupani a le D.H. ma le P.G. ma tumau ai pea mo le tolu tausaga.

Ona amata ai lea o lona toga-koko ma sa vave ona toe faatau atu ae faasaga e fai lana pisinisi. E fa faleoloa sa galue ai, e tolu i Upolu ma le tasi i Savaii. Sa vave ona faateleina lana pisinisi, o se tagata e fiafia tele i solofanua, ma sa ia te ia se solofanua tutu’u maoa’e i totonu o Samoa. I lea taimi atoa, sa i ai pea lona mafaufau e fia malaga i lona aiga. 

Mr. S.H.FORSELL- O se tagata faipisinisi i Matafele i Apia; na fanau i Suetena i le 1874 ma sa a’oa’oina i Stockholm. Ina ua atoa lona sefulufitu tausaga, sa alu atu i Aferika ma femalagaa’i ai mo le tolu tausaga. Ina ua mavae lea taimi e lua tausaga sa galue ai i luga o vaa o le sami i le fefaatauaiga o pologa, ma taunuu mai ai i Samoa i le 1896. E fitu tausaga sa galue ai ia Mr. H.J. Moors, o se faioloa o Apia, ma sa faatau ana oloa i Tutuila i nisi taimi. Sa mulimuli ane ona galue foi mo le isi kamupani tele mo le lua tausaga, ma amata lana ia lava pisinisi i le 1906. O Mr. Forsell o se tagata lauiloa i tuugā-solofanua ma isi lava taaloga i totonu o Apia. 

Mr.S.H. MEREDITH- O se tagata faioloa/fai faleoloa.

Mr. MONTGOMERY BETHAM-O le Pule o le Samoa Coach and Buggy Factory i Vaimea, na fanau i Samoa i le 1877ma sa a’oga i Apia. Ina ua uma lana a’oga, sa galulue ma le D.H ma le P.G. ma faaalu lona taimi e galulue ai ma se tagata Siamani e faia taavale solofanua.

E sefulufa tausaga sa galue ai lea kamupani, ma ina ua alu ese i le 1903, sa amata loa lana pisinisi lea sa matua ola lelei ma tupu a’e ma le malosi. Sa i ai lona manatu latou te galulue faa-paaga ma ona uso talu ai ona ua tupu tele le pisinisi.

O le fale gaosi-oloa a Mr. Betham e tusa ma le tasi ma le ‘afa maila le mamao mai le mea sa tu ai i Apia. Sa matauina le matua lelei o galuega ma auaunaga a lea fale gaosi-oloa ma e suisui tau o ana oloa i taimi uma. E na o oloa lelei sa faatau atu e lea kamupani aemaise ai lava mo le fausiga o fale, ma o ia oloa uma sa aumai i Sini Ausetalia. O le potu e faaalia ai oloa sa matua tumu i taavale mo ta’ifau, ma taavale solofanua Amerika. Sa i ai foi se fale e faaleleia ai uila vili-vae lea e mafai ona toe faaleleia ai masini.

O le fale o vali e fogafale tasi. O ituaiga uma o galuega e faatino ai e afua mai lava i masini laiti i taavale solofanua a le aufaifaatoaga. Sa faatino ai foi le faa-se’evaeina o solofanua. E toafitu ni alii e galulue ai i taimi uma faatasi ai ma nisi o le aufaigaluega faaopoopo pe a mana’omia. 

18 February 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>