Manatu O Le Fa’atonu - Faalumaluma o le Faaaogaina o Tupe Leaga ma le tagata faalilolilo ma le mata’utia e igoa o le Palemia o Tuilaepa

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 17 June 2016, 12:00AM

O le aso 8 o Iuni 2016, o le ulutala o le itulau i luma o le Samoa Observer, e faitauina faapenei: “Ua Tāpā e le Palemia o Tuilaepa le ‘faamaonia’ma le tulaga ‘mamalu’.” O ona lalo ifo lava sa faaalia ai le ata o Tuilaepa i lona la’ei ofutino lanumoana, o loo tula’i o ia i tua ane o se laulau itiiti ma saunoa i totonu o se mea faaleo tele leo, ma o loo fai sana saunoaga.  

O lana saunoaga, e pei ona o le a vave faaalia i le itulau i luma- sa faatūtū i ta’ita’i o le malo ua filifilia ma tagata faigaluega o le malo, ma lapata’ina i latou: “O tagata Samoa ta’ito’atasi uma ma tagata Samoa uma e i ai le latou aia tatau e mana’omia ai o latou ta’ita’i filifilia-ina ia tumau i le mea tonu ma le faamaoni, e taui atu ai a latou lafoga.

“Ua tuuina atu lo latou faatuatuaga ia te outou i le avea ma vaega o tagata lautele, e faia le faaiuga tonu-lea o le a le mafai ai i soo se ala ona faafofoga ai, i o latou soifuaga.”

Sa faaauau pea le saunoaga a Tuilaepa: “E leai se mea e sili atu ona taua i lo faiga ua faata’oto tau le faamaoni ma le mamalu.

“O le tau o le le faamaoni ma le amio e le talafeagai ai e totogi e tagatanuu matitiva. E mafua-ona o sene e te faaaogaina sese ma e le talafeagai ai- e afua mai ai se faalavelave e aupito i sili ona tele, lea o le a mulimuli ane ona aafia ai se soifuaga o le tagata faatauvaa.” Ia- o ai la lea tagata i le taimi nei? 

O le tasi taimi -o ia o le tagata fia sili, manatu faasausili ma gutu leaga, ae o le isi taimi ua faapalepale, mafaufau lelei ma alofa. 

Faafofoga mai foi ia te ia: “O loo itiiti tupe o loo tulutulu i totonu o a’oga a nuu ia o loo manaomia nisi tusi ma ni faia’oga, poo i o tatou falemai mo tagata lautele ia o loo manaomia nisi foma’i ma alamanuia; poo e faaleleia ai le tulaga o tatou auala, aemaise ai lava mo tatou nuu i tua.” I le taimi nei la ma o le mea moni lava, o le a le ituaiga o tagata faimea mali e i ai lenei alii? O ia ‘ea o se tagata moni? Ua matou tuuina atu nei fesili talu ai-i nai aso e lima ua mavae atu-i le aso 13 o Iuni- na vaaia ai le suiga tele o le Palemia o Tuilaepa ma ua avea ai o ia i le taimi nei ma tagata ua matua ese atoatoa.

Na amata ia mea uma ina ina ua auina mai e le Nusipepa a le Malo o le Savali i le Samoa Observer se ata o le talanoaga na ia faia ma Tuilaepa.  

Na lomia faasalalau e le Observer lea talanoaga atoa e aunoa ma le faatonuina o le gagana, ma toetoe lava o le taimi lena na tula’i mai ai se Tuilaepa e matua fou lava.I le taimi nei-o lea ua faatautala, ua le fia sau i lalo ma o le tulaga maoa’e, o lona leo ua aumai ai le faamata’u o le taui ma sui. Faafofoga mai foi i ana upu: “Masalo e mafua ona ua fai talu ai nei e le HRPP se tala faasolopito e ala i se manumalo maoa’e i le tatou faiga-palota lautele, ma o isi ta’ifau matutua o loo i ai lava a latou ponaivi e tua i ai.  

 “Ae peitai o ta’ifau tuai, o le latou ou-e masani ona sili atu le leaga i lo ia latou u.” O, o le tulaga moni lena?

O le mea mautinoa e i ai lana faiga e faaaoga ai e la tatou palemia pele upu. O fea o le lalolagi nei e faaaoga ai e se ta’ita’i o se atunuu e faavae i le Atua lona tuuina atu pea o le fefe i le tevolo i se tasi? Toe faafofoga mai i nisi nei o ana upu: “Ona o lea ua le toe i ai se itu agai i le taimi nei, atonu ua tonu i le Observer o le a latou faatinoina lea matafaioi, ma tausi pea le mea masani o le ou i le la’au sesē” O lea la mea e tiga.

Na ia toe ta’ua: “Ae o ta’ifau matutua, o le latou ou e masani ona sili atu ona leaga i lo a latou u.” O, o se mea moni lea ? O lea la ua matou iloa. Ae le tatau ona popole. E tatau ona ia mautinoa lelei, i le avea ma nusipepa, o le Samoa Observer o le ta’ifau leoelo e tusa ai ma le muagagana-a le malo, mo le manuia o tagata lautele. Ma ona pau lava lena o le matafaioi na te lagona ua noatia ai ona ina ia faatinoina. .Ia manatua foi, e le mafai ona ou, pe tau feū. Ae poo le a lava, e le’i ma’ea le osofa’iga a Tuilaepa, ma i le taimi nei-fai mai a ia: “E tatau ia Sano ona siaki ana mea moni ae le’i amata ana tusitusiga e uiga i ia mataupu-ia atonu ua matua galo lava ia te ia.”

O le taimi nei la-ua matua ogaoga le tiga? O le a la le mataupu lea e faasino i ai ana faaupuga i le taimi nei? Na te iloa ‘ea o le tagata lea e tautala i ai -e le galo ia te ia soo se mea, talu ai na fausia o ia ina ia ‘aua lava nei galo ia te ia se mea? 

Talofa e ia Tuilaepa! 

Fai mai a ia: “O mea uma lava, o nei tala e maumau ai le taimi mai ia Sano i nai vaiaso ua mavae atu -e mafai ona faapuupuu i ni mata’itusi se lua…PS.” Ua lelei la, afai o le faapuupuu lena mo le upu PU SIKI, ua mautinoa la- atonu o le taimi lenei mo le Palemia o Tuilaepa e tatau ai ona lafo i totonu o le lua e lē gata, ma togi ese le ki.

O le a le mea o loo tupu i lenei alii?

Faamata e mafai ‘ea ona faamalieina o ia i soo se mea e sili atu? E aliali mai e peiseai -o le taimi nei- ua matu malosi lava o ia ma na te mafai ona nuti lili’i soo se tagata, ua avea o ia ma pili e totolo malie, ma e matua poto lava i lea foi tulaga. O le mea lea-tatou toe fo’i i tua i le aso 10 o Aperila 2006 - O le taimi lena a’o faagasolo e le Samoa Observer le faatinoina o lona tiute e avea ma ta’ifau leoleo a lona malo e tusa ai ma le aia tatau a tagata lautele-na ia lomia ai i luga o lana itulau i luma le tala sa faa-ulutalaina: “E le o iloa e le Palemia le matafaioi a le sui o le malo i totonu o le  Mossack Fontesca.” I totonu o lea tala, na ia teena ai le leai o sona iloa  e faapa sa aafia le malo i totonu o faiga tau faasese a le Mossack Fonseca, lea sa luluina ai le lalolagi tau tupe ma i’u ina to’atuli ai i lea taimi. “Ou te le malamalama i lena mea,” o lana faaaliga lea. “E tatau ona ‘ou iloa lona vaega atoa.”

Ma -e ui o lea, sa mulimuli ane ona aliali mai e faapea o le Ofisa o le Hai Komisi a Samoa i Ausetalia sa lagolagoina i taimi uma le Mossack Fonseca, i le faatuina o kamupani mo atigi pule.”

O le mea moni, o se tasi o ia kamupani fai atigi pule-sa mulimuli ane ona feagai ma ni tapu mo le auina atu o oloa i le malo o Suria ma lana fitafita; o ia auiliiloiga o se vaega lea o Panama Paper ia na mama mai i fafo, ia ua avea nei ma ulutala a nusipepa faava-o-malo.” 

I lea taimi, sa le mafai ona ausia  le Kovana o le Faletupe Tuttotonmu a Samoa, o Maiava Atalina Ainuu Enari, mo se manatu faaalia.

O Fesili sa auina atu i lana imeli i le avea ma faauluuluga o le Pulega a Samoa mo le Taofia o le Faaaogaina o Tupe Leaga, sa le tali mai i ai.

Ae ui o lea, o le sootaga a Samoa ma le Mossack Fonseca, i lea taimi, sa le mafai ona teena, o le mea moni, ua uma ona faamaonia e faapea  e i ai le ofisa o le Mossack Fonseca i totonu o le Ofisa o le Hai Komisi a Samoa i Kanepera. 

Ma i lea foi tami, o lea ofisa sa fesoasoani e ala i le auina atu o faamaumauga mo le faavaeina  o kamupani tau atigi i isi atunuu, e pei o le United Arab Emirates ma Uruguay.

Fai mai le tasi lipoti na faalauiloa e le Hai Komesina a Samoa i totonu o se pepa sa le iloa e lea tamaitai nisi tulaga e faapea ua maua ni pepa teu mau mai le Mossack Fonseca ina ia aloa’ia faale-tulafono. I se taimi mulimuli ane ai, fai mai se lipoti o nisi o ia pepa teu maua ua uma ona faao’o atu mo na o le faagasologa i atunuu i fafo..

Ma i se imeli na soso’o ai o le aso 16 o Aperila 2013 mai le Mossack Fonseca’a Samoan Office i Ausetalia, o auiliiliga o le taualumaga sa faaaogaina e auina atu pepa mai lea nofoaga i le UAE, sa sipela uma mai.

Fai mai le tusi a se tagata faigaluega o le Mossack Fonseca : 

“Ua uma ona matou auina atu i le aso 15 o Mati 2013 i le Hai Komisi a Samoa se Tusi Faamaoni o le Tulaga Lelei mo le kamupani ua ta’ua i luga, mo le faamaoniga a le Matagaluega o le Va i Fafo  a Ausetalia, ona tuuina atu ai lea i le  amapasa a le UAE  mo le is faamaoniga.” 

O ia lipoti sa faaauau pea ona faailoa mai ai  e faapea o le “masina talu ai” na tuuina mai ai e le Pulega a Samoa Tau le Taofia o le faaaogaina o tupe leaga se lapataiga i tagata poto faapitoa tau le faaaogaina o tupe leaga ma tagata e faaaogaina tupe leaga i le lalolagi atoa -ia e ono faaaogaina Samoa e avea ma fola lautele o a latou feuiuiaiga. “ O lea na tuuina mai ai e Maiava e ala i se faaaliga i nusipepa na tuuina mai e le Faletupe Tutotonu -fai mai : “E toa’tasi lava le tagata poto faapitoa i le faaaogaina o tupe leaga na te mafai ona aveeseina fale’ie, poo le faitau selau o miliona o tala mai Samoa poo le ui atu i Samoa i ni nai minute.

O tagata nei e tatau, ma o le a tatau, ona tatou tapunia i latou ina ia faaitiitia ai le afaina o le a o’o i tagata Samoa e pogai mai le faaaogaina o tupe leaga, ma solitulafono ia e mapuna mai ai teugatupe tau faasese e pei o soligatulafono tau fualaau faasaina, faiga pi’opi’o, ‘alofia o le totogiina o lafoga, faiga tau faasese, faiga pi’opi’o, faiga leaga ma faiga pi’opi’o. Na lapata’ina e Maiava lona pule, le Palemia o Tuilaepa, e uiga i le mea sa tupu i totonu o le Faletupe Tutotonu a Samoa, o loo lotolotoi iinei i totonu o Apia? Matou te le iloa.

Ona pau o le mea matou te iloa e faapea “o le lapata’ia mai ia Maiava na aumai i le taimi na amata ai le Samoa’ Financial Intelligence Unit (F.I.U), lea na amataina le faagasologa muamua o gaoioiga ina ia iloa tino ai ma fo’ia nisi o lu’itau na laga i totonu o se lipoti a se vaega galulue faava-o-malo e tusa ai ma taumafaiga a Samoa ina ia fo’ia le faaaogaina o tupe sese. Na iloa e le Financial Intelligence Unit e faapea o le vaega tele o faalapotopotoga ia o le a suesueina i lalo o lea gaoioiga o loo faia le mea sa’o, ae o lea 1% o loo faagaoioiga i fafo atu o le tulafono o loo i luga o le faasilasilga.” Ae peitai, “ o le faaaogaina o tupe leaga o se faagasologa lea o le taumafai e avea tupe na maua mai i ala solitulafono-ina ia foliga e peiseai na maua mai puna e aloa’ia faale-tulafono. “O le gaosia ma le faaaogaina o tupe leaga o loo faagasolo pea, i se tulaga e sili atu pe itiiti ifo foi, i totonu o atunuu uma lava o le lalolagi. 

“O le galuega na fai e le F.I.U. ina ia mautinoa ai e faapea o le puipuiga o faalapotopotoga tau tupe a Samoa ma faiga e fai a’u ua matua mausali ma e mafai ona fetuuna’i ina ia mafai ai ona faaleleia pea i aso uma ma tulaga o fesuiaiga i totonu o le malae o faiga tau le faaaogaina o tupe leaga. O lea gaoioiga o loo faatūtū i tagata poto faapitoa tau le faaaogaina o tupe leaga i totonu o Samoa, faapea foi ma tagata faava-o-malo e faaaogaina tupe leaga-ia e ono mafai ona latou faaaogaina Samoa e avea ma fola lautele i totonu o a latou taualumaga tau le faaaogaina o tupe leaga. 

“O le poto masani faava-o-malo ua faaalia ai e faapea o tagata poto faapitoa tau le faaaogaina o tupe leaga e faigofie ona maua i totonu o alamanuia e pei o loia, tausitusi ma sui sooupu o esetete ma tagata e fai faletupe, ma vaega tau tupe e masani ona latou taulimaina aofaiga o tupe, poo lea e mafai ona ia tuuina atu tupe faava-o-malo e avea ma vaega o a latou pisinisi faale-tulafono.  

“O le F.I.U  e tele ona paoa ma faiga faatulagaina e fo’ia ai lenei mataupu e ala i le saga faamalosia o le tulafono e faasa ai le faaaogaina o tupe leaga.-lea ua faamoemoe na te faatinoina mo le taimi muamua -i masina o i luma. 

O le fesili la e faapea: Ona o lea ua maua mai uma nei faamatalaga mai le ofisa o le Hai Komisi a Samoa i Ausetalia, aisea la ua le iloa ai e le Palemia o Tuilaepa se mea? 

O le mea moni, aisea ua le faailoa atu ai ia te ia ina ia tutusa ai ma se tagata e le fiafia i ia mea-pe ona ua matua tapunia lava o ia i fafo mo se mafuaga e le o iloa- na te le iloa se mea e tasi e o’o lava i mea uma e mafai ona ia faailoa mai, e faapea: “Ou te le malamalama i lea mea. E tatau ona ou iloa le vaega atoa.” 

Ia ia avea ai e pei o ia, ana fesiligia a’u, e pau o le mea e mafai ona ‘ou faailoa atu e faapea: “Ou te le iloa soo se mea.” Faafogafoga mai pea.

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 17 June 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>