TALATU’U O LE VAIMAUGA

17 February 2016, 12:00AM

-Tapena ma Tuufaatasi e Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua mo le Samoa Observer 

 

E tusa ai ma faamaumauga a Papalagi- fai mai o le Vaimauga- e aofia ai nuu o Matafele, Apia, Matautu, Vaiala, Matāfagatele, ma nuu-a-uta o Tanugamanono ma Magiagi, lea fai mai pe o se luasefulu minute le mamao mai Apia, mai itu e lua o le Vaisigano. E faaopoopo atu i ai ma Fagalii, Vailele, Letogo ma Lauli’i. E ui lava ina tulaga maualuga Laulii ma foliga mai e peseai sa tu-to’atasi e pei ona faaalia i lalo, ae sa i ai lava lo latou faalupega, ma e faapea e i lalo o Fuata o Matafagatele e tusa ai ma tulaga tau faiga-malo.

O nuu muamua e lima o loo ta’ua i luga -e aofia ai nuu laiti ia ua faaigoaina i aso nei o ni vaega o Apia- talu ai o loo ta’o’oto uma itotonu o tuaoi o lea itumalo. O le matafaga o Apia e foliga i se se’evae solofanua, ma e faasaga i Matū. Afai e malaga mai se tasi mai sisifo ma savali atu aga’i i sasa’e, e taunuu, ina ua mae’a ona ia sopo’ia le penisula umi i Mulinuu-muamua  i Sogi, ona soso’o ai lea ma Savalalo, soso’o ai ma Saleufi, Matafele ma Mulivai.

O Savalalo sa i ai fale tetele o se kamupani Siamani o le D.H.P.G., le A’oga a Taupou Sa Katoliko-ma se A’oga Siamani; o Matafele sa tu ai le Fale Talimalo o le Hotel International, le Hotel Conrad ma le Fale Muamua o le Konesula Siamani, ae mulimuli lava ona taunuu i Mulivai i le Malumalu o le Ekalesia Katoliko, lea e ou Aoga a le Ekalesia o loo i luga o le Mauga o Vaea.

O iinei e latalata i le matafaga o loo taoto ai le a’au tutotonu i tua ane o le tino malepe o le Vaatau Siamani o “Adler” lea na lafoia i le a’au i le Afa Tele o le 1889. E latalata i Apia se vaega o se matafaga sa tu ai le Tivoli Hotel ma le nofoaga autu o se Ekalesia mai Peretania, ae o le isi itu o Vaisigano o loo i ai Matautu lea e le mamao tele mai Apia.

O tala atu o loo i ai Salopo, Lelepa, Vaiala ma le Vai o Fuisa’a lea e i Taumeasina Vailoa, ae mulimuli ia Matafagatele- lea pe tusa ma le afa itula le mamao mai Matautu.

O lenei vaega atoa sa faaigoaina e tagata papa’e o Apia, ae o le igoa atoa o ia nofoaga uma o le “Vaimauga” poo le ‘va o mauga’,vagana ai Laulii lea e taoto i le va ma le mauga o Apia o Vaea, ma le mauga o Letogo.

E tusa ai la ma faamaumauga a Misi Situpe, o le vaevaeina o lea vaega e peiseai na fai ina ia aofia faatasi ai  Matafele, Apia, Matautu, ma Tanugamanono e avea nofoaga e tasi, ae tuufaatasi Lelepa, Matafagatele ma Magiagi e avea ma vaega e tasi. Ae a faitau mae’a’ea lelei i  tusitusiga a Misi Situpe- fai mai o ia vaega taitasi e lua e tutusa lava ma isi e pei ona ta’ua i luga-ma o Vaimauga o loo vaevaeina i ni vaega se fa; ae lē o sa’o atoatoa. Ae peitai-o Apia ma Matafagatele- e tasi lo la pitonuu-o Fagalii-Vailele lona lua-ma Letogo ma Laulii lona tolu ma o le pitonuu mulimuli foi lea.

E mafai lava ona i ai se nuu itiiti ma lana pulega ma lana fono mo mataupu tau le lotoifale, ae leai sona faalupega ma e le mafai ona ta’ua o se nuu. I se tasi itu- o le pulega o lea itumalo e tai tutusa lava ma Safata.

O le Fono Tele a le Vaimauga e fai i Matafagatele lea e afifio ai Asi ma Patu; o i la’ua ia- afai o se mataupu e uiga i se taua-ona ‘auai faatasi lea ma le Matua o Tofaeono i Vaiala-ona faatonu lea o Fuata e tala’i le Fono. O Matafagatele o le nofoaga faamuamua lea o le Vaimauga. O loo aofia ai nuu o Salaitia ma Moataa; ma o iina e i ai le Malae o ‘Falefatu’- lea e faasino ia Manogi ma Tamapua. 

Fai mai Misi Situpe e muamua le lauga a Fuatimau  o Laulii, ona soso’o ai lea ma Samau o Matautu, ona soso’o ai lea ma Fuata. O loo toe faalia foi e Misi Situpe-e faapea o Alii e vaeluaina i ni vaega se lua; o le tasi vaega o le ‘Gautaala’, lea e aofia ai Asi, Toomalatai, Samoa ma Tamaseu; ae o le isi vaega o le ‘Gataial’a e aofia ai Tofaeono, Seumanutafa, Patu, Leniu ma Tuli’aupupu. 

O Vaega ia e lua e gafa ma le talanoaina o mataupu taua ma faailoa atu lo latou finagalo ia Fuata. E tele ma malosi le paoa o Tamalii o le Vaimauga, ae i mataupu tau le malo- o Manogi ma Tamapua e faia le tonu. O i la’ua e pulea le Malae ma e gafa ma feutanaiga mo mataupu ‘anoa ma savali a Tuisamau. Afai ua talia e Tofaeono, Asi ma Patu, o lona uiga- ua talia foi e le Vaimauga atoa. 

O le igoa o le Malae o Fuifatu e afua mai le fatuga o ma’a ia sa faataamilo i le Malae ae o le palapala sa tanu a’i- sa aumai e Tuisamau ma Auimatagi. O se galuega alofa lenei na fai e Malietoa ma lona Malo, ina ua latou taliu mai le tafeaga i Tutuila, ma maua lo latou lavea’ina  i Matafagatele e pei ona faamaumauina e Misi Situpe. O le igoa o Apia e tusa ai ma Misi Tana, e afua mai le upu ‘Apitia’, ona e faapea o Apia na faaleagaina ai le Fua a Manono ma maliliu ai le ‘auvaa. O e na fasia sa tanu i uta ma ua faaigoaina ai o “Tanugamanono” ma ua faaigoaina ai se nuu. 

E latalata ane i ai se nuu-a-uta e igoa o Laloata lea e afua mai ai le tala ia Sina ma lana Tuna e pei ona faamaumauina e Misi Tana; lea fai mai Reinecke sa i ai se nuu e igoa o Ma’ata’a -ma o lea foi tala o loo maua i faamaumauga a Manu’a.

Fai mai Misi Tana-o le Ava lautele o Apia na afua mai le Fe’e-lea e masani ona sau mai Savaii e asiasi i lana manamea o loo i le Vaimauga. Ina ia mafai la e le Fe’e ona sao i uta, o lea na ia talepe ai le a’au. Ma o iina na ia alu ai i uta ma nofoia le vaega maualuga o Vaisigano, lea sa mulimuli ane ona fau ai se  malumalu mo ia, ma avea ma atua o taua a le Vaimauga.

A ‘emo se uila i le atu-mauga i nisi taimi o taua, ona faapea lea o tagata o le Vaimauga-o se faailoilo lea o mala; ae a ‘emo le uila mai tai i le sami; ona latou maua lea o le lototele ma fai a latou faatutū i le siapo pa’epa’e, ma aga’i loa i le taua. 

Ae mo le Fe’e- fai mai Misi Situpe- e fiafia tele ia i latou e fai a latou pulou faatutū papa’e. O Pou o le Fale o le Fe’e o le papa ma sa faaigoa o le ‘Fale Pouma’a’. Afai e te aga’i atu mai Magiagi, e te taunuu pe a mavae se lua itula i se Afu Tele ma le Maualuga o Vaisigano i luga a o le mauga- ona e ui lea i se vaipe se’ia e taunuu i le mea sa fai ai le Malumalu o le Fe’e. O le vaega i sisifo o le vanu o Vaisigano ma le mauga o Apia a uma-ona e taunuu lea i le alasopo mai Apia i Safata. A tuana’i Vailima ona e a’ea lea o se mauga e 700 mita le maualuga e i le va o Lepue ma Maugafiamoe i le itu i sauté o Tiavi, lea sa i ai le maota o le Alii o Safata o Su’etele. 

O lalo tonu atu lava o Tiavi o loo i ai se ala i sasa’e e faatutu i Siumu, ae o lona itu i sisifo o Tafitoala. O le Vaituloto matagofie o Lanutoo e i luga a’e o Faleata ma e mafai ona sopoia e tagata. 

O le Papa Faase’e o Papaseea e i tua ane o Lepea i Faleata.

O Upu Taoto nei o Apia-Matautu-Vaiala-Matafagatele: “Tulouna le Fofoga Fa o le Vaimauga; Susu mai Outou Tuisamau; Tulouna le Vainalepa ma le Faletolu; Susu mai Lau Susuga Seumanutafa ma Toomalatai o Alo o Sina; Susu mai lo Oulua To’alua Samau ma Feagaimalii; Afifio mai le Aiga Salevalasi o Tamaseu ma Faualo ma Tupuola; Tulouna Oe Fuata ma le Nofo-a-Vaega ia te Oe; Tulouna Tamapua ma Manogiamanu; Afio mai le Matua o Tofaeono; Susu mai Oulua Tama o Asi ma Le Patu; Tulouna Aiga e Tolu!. 

 

17 February 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>