Ogaoga suiga ma’ale’ale o le tau

By Ilia L Likou 16 March 2018, 12:00AM

O le vaiaso ua tuana’i atu nein a asia ai e se vaega su’esu’e i ‘a’afiaga o  le tau Moata’a i nisi o ‘a’afiaga ua i ai nei ona o le tau.

I se pepa o fa’atamatalaga o lo’o ua fa’ailoa mai ai o lenei asiasiga o se tasi lea o vaega o lo’o ua ave i ai le silasila ona o le ‘a’afiaga o tagata mai lea vaega o le atunu’u mai le tau aemaise ai o se tasi o auala o lo’o ua feso’ota’i ai uta ma tai o le afioaga.

E pei ona silafia ai le tele o le ‘a’afiaga o lo’o ua feagai ma atunu’u o le Pasefika e aofia ai ma Samoa ona o ‘a’afiaga o le tau.

O le tele o atumotu laiti o le Pasefika o  lo’o ua se tulaga pagatia nei ona o le ogaoga o suiga o le tau o lo’o ua i ai nei e pei ona ua tele lava fonotaga tetele o ta’itai o le lalolagi o lo’o ua talanoaina ai ona o le ogaoga o le ‘a’afiaga aemaise o auala ina ia alo ese mai ai mai nei suiga ma’aleali o le tau.

I tausaga e lei mamao atu i nisi o ripoti, na  saunoa ai se ali’i su’esu’e i a Vincent J.F. Huang mai Taiwan ma fa’ailoa mai nei se faiga ina galulue ai le motu o Tuvalu i suiga o le tau o lo’o ua ‘a’afia ai nei.

O lea faiga o le totoina ai lea i le tusa ma le 7,000 o la’au i fa’asi’usi’uga o le motu aua le malu puipuia ma le so’ona tafia o nei vaega ele’ele ona o le si’isi’i ai o le suasami i le tele o taimi.

E o’o mai i le taimi lenei o lo’o ua fa’aauau pea le lapata’ia ai o Tuvalu i suiga ma’ale’ale o le tau aemaise ai le tulaga i le si’itia ai pea lea o le suāsami mai i lea taimi i lea taimi.

O nisi o fesoasoani e pei ona fa’amama avega ai nei atunu’u tetele mo Tuvalu e i ai le sainiaina  e Tuvalu fa’atasi ai ma le United Nation se maliega, e fa’aauau ai pea ona  galulue fa’atasi i le tau fa’amasani i suiga o le tau.

O Tuvalu o se atunu’u maualalo ona laufanua, lea e iva ona motu ma e le lava ni vaega e fa’alagolago i ai lona tamaoaiga, e matua’i popole lava i fesuiaiga o le tau, ma i le tau fa’amasani ai i suiga o le tau, o lo’o i ai i mataupu laualuga o lenei atunu’u.      

E US$4.2m na tu’uina atu mo lenei galuega, e le Least Development Countries Fund (LDCF), lea e ta’ita’ia e le Global Environment Facility (GEF). O le a fa’aaoga e le malo o Tuvalu lenei seleni e fa’atautaia ai ni a’oa’oga e tau fa’amasani ai tagata i fa’afitauli o suiga o le tau i ona vaega e lua, - o fagotaga i le aloalo, ma le puleaina o fa’alavelave e tutupu mai i fesuiaiga o le tau.    

E tusa ai ma fesuaiga o le tau, o fagotaga i le aloalo, ia e avea o se punavai taua o mea’ai mo tagata Tuvalu, ua maitauina le pa’u maualalo o ia gaosiga mata’ina, ma laualuga ai ni atugaluga i le puipuia o a latou mea taumafa.  

O tulaga matuia e tulai mai i fesuiaiga o le tau,e pei o afā malolosi, o ni popolega sili lea o lo’o va’ava’ai i ai. O le a fa’atautaia e le malo o Tuvalu fa’atasi ai ma le lagolagosua malosi mai a le UNDP ma le LDCF/GEF, ni fa’ataitaiga o auala ‘ese’ese e fesoasoani ai i tagata mo le fa’afoeina o ia ituaiga fesuiaiga.  

Na aofia ai ma le fa’amausaliina o pulega o fa’alapotopotoga o tagata fagogota i le aloalo, o le maitau lelei o tulaga fa’aletonu o le tau i ia foi ituaiga matafaioi, o le fa’ailoaina o taimi sa’o o feso’otaiga, o le vave ona fa’asalalauina o lapataiga mai i le laumua i motu uma o lo’o i tua atu, ma le toe fa’aleleia o vaega e fa’aaoga mo le sosola ese atu i nofoaga saogalemu.       

Na taua e le Minisita o le Va-i-Fafo, Fefa’atauaiga, Turisi, Siosiomaga ma Galuega, Taukelina Finikaso, i sana saunoaga i le sauniga o lenei osiga feagaiga, “O le a tele se fa’amanuiaga e maua e Tuvalu mai i lea a’oa’oga, e ala lea i se tali fa’aaliali o le a fesoasoani i le tau fa’amasani o Tuvalu i fa’afitauli o suiga o le tau.”   

“Ua talisapaia ma le agaga fa’afetai e Tuvalu le taumafaiga fa’atuatuaina na tu’u atu e le UNDP mo le fuafuaina o le poloketi o le NAPA mai i le lua tausaga ua tuana’i atu. Out e talitonu, e le o se galuega faigofie le galulue ai ma se atunu’u o motu laiti e pei o Tuvalu, e ala lea i le malosiaga i ona tulaga fa’aletagata ae fa’apea foi i ona tulaga fa’alupelupeina.”   

E pei ona ripotia muamua atu ai le Pipi’i ai o Tuvalu iā Samoa auā Maliega mo Faigā-faiva. O le 2014  i le masina o Setema na saunoa ai le Palemia o Tuvalu, o Enele Sopoaga, ua amana’ia e lona malo fa’amanuiaga ma malosi’aga e ono ‘ausia pe a galulue felagolagoma’i le Itulagi, e  fa’atino le Maliega  na faia i Niue. O lona ‘autu, ia leoleoina lelei ogasami o le Pasefika mai le so’ona fagotaina fa’aSolitulafono. 

O lea malamalama’aga, na fa’aosofia ai Tuvalu e fa’amaonia ma sainia aloa’ia ai le Maliega i Niue, i se sauniga pu’upu’u na faia.

O lona uiga, o Tuvalu, pei fo’i o Samoa ma isi atunu’u laiti ua mae’a ona sainia lea maliega, ua si’itia lona malosi mo le leoleoina o ogasami ma ua iai fo’i le malosi fa’aleTulafono e una’ia ai le puipuiga o faiga-faiva i ogasami o le Pasefika.

O le vaega lenei o lo’o atugalu iai le tele o motu laiti i lenei Itulagi.  

O se fa’ata’ita’iga, e na o le tasi le va’a-leoleo a Tuvalu o iai, e va’ava’aia ai le ogasami tupito ma latou, e 900,000 kilomita fa’atafa-fa.

 “Ona o fa’afitauli tauSeleni, e mafua ai ona tau le o’o i le 50 aso i tausaga ta’itasi, e fa’aaogaina lea va’a mo leoleoga. Fa’atasi ai ma isi fo’i fa’aTiga-ulu fa’aopoopo, ua fa’afaigata ai i le malo ona va’aia lelei ona ogasami fa’atulafonoina,” o le fa’aaliga lea a le Ali’i Palemia. 

O le mafua’aga tonu lea ua talisapaia ai e le malo, le Maliega i Niue ma lona taua, ae maise lava mo atunu’u laiti e iai Tuvalu, e fa’alagolago tupe maua i tausaga uma, i tamaoaiga o le gataifale.

Na saunoa le Ali’i Palemia, “O le tamaoaiga atoa lava o Tuvalu, e tumau pea ona fa’alagolago i le vaega o faiga-faiva.  E le gata mo le fofoga-taumafa o le atunu’u, a o le poutu lea o tupe-maua a le malo. O le ‘autu lea o lo matou amana’ia o lenei Maliega,”

Na fa’aalia e le Fa’atonu Sili  o Faigafaiva i le Pasefika, o James Movick, o le auai o Tuvalu i lenei Maliega, “o se matāti’a e ao ona fa’alauiloa ma fa’afetaia” ma ua  “talafeauga ona fa’ailo ma fa’afetaia, a’o faia le Fono a le S.I.D.S. i Samoa nei.

“O le Itulagi lenei, o lona lea tala’aga, e fa’alagolago tele i le lagolago tu’ufa’atasi a atunu’u i totonu o le Pasefika. O le manuia o taumafaiga uma, e afua ona o le malosi o faiga fa’aPa’aga ae maise o le galulue felagolagoma’i. O le fa’afitauli lenei o le fagotaina fa’aSolitulafono o ogasami o le Pasefika, e le o se mea fou, a ose lu’itau a atunu’u uma o le lalolagi, e a’afia ai aia-tatau fa’ale-Tagata i lona fa’asinomaga ae maise fo’i o avanoa mo tupe-maua,” 

“O le Maliega i Niue, ua saofaga ai nisi fuafuaga fa’aopoopo e manuia ai le Itulagi atoa. E malosi le mea atoa nai lo nai vaega ua tu’ufa’atasi”. O le saunoaga lea a Movick. 

Na talosagaina fo’i e le Palemia o Sopoaga, isi atunu’u o le Pasefika, ia ‘auai i le Maliega i Niue.

“E ao i atunu’u uma o le Pasefika, ona amana’ia ma fa’ataua lo tatou galulue fa’atasi, o lo tatou malosi lea.” O le Palemia lea.

O le Lipoti Lona Lima o Fuafuaga a le Fono a Malo e uiga i le Suiga o le Tau (I.P.C.C.) ua auina atu ai le isi faailoilo i malo malolosi o le lalolagi le tatau ia i latou ona galulue e fesoasoani i le tau faatelegeseina o le vevela o le lalolagi. 

O lea lipoti sa talanoaina i Samoa nei i le faagasologa o le fono a le S.I.D.S. i le fono e igoa “O le a se mea o i totonu o lea mataupu mo le S.I.D.S.-I.P.C.C.”

O lea fono sa auai tagata poto faapitoa mai vaega uma o le lalolagi. 

E tusa ai ma lea lipoti, “talu mai le 1950, o le fua faatatau o le vevela o le lalolagi ua le ma faatusalia pe a faatusatusa i le ta’i sefulu tausaga ma le mileniuma.”

O lea lipoti e 39 itulau fai mai e faapea o le “tau ua leva o fesuisuia’i ma ua lagona e le S.I.D.S.ona tulaga faigata.”

“Talu mai le totonugalemu o le 19 senituri, o le fua faatatau o le faateleina o le vevela o luga o le lalolagi ua 0.85 tikeri le vevela. 

“I le lalolagi atoa, o le maualuga o le suasami ua vave ona siitia I lo soo se taimi lava i le faagasologa o le lua mileniuma talu ai. I le tele o vaega o le lalolagi, e aofia ai ma le suisui soo o le pa’ū o le timu i le SIDS ua sui ai punavai ma ua aafia ai le tulaga lelei ma le tele o le suavai e maua.”

O loo faaalia foi i lea lipoti e faapea e 95 pasene o le mautinoa faa-saienesi e faapea o mea e fai e le tagata, e ala i le faateleina pea o le kasa leaga i le vanimonimo, o loo tumau pea ona avea ma pogai autu o le mata’ituina o lea lapataiga, talu mai le totonugalemu o le 20 senituri. 

“O suesuega faa-saienesi i le taimi neu ua tuuina mai ai faamatalaga molimau manino ae o mea lava o loo fai e le tagata ua mafua ai le suiga o lo tatou tau,” o le faitauina lea o le lipoti.

“O tulaga afaina o le suiga o le tau o le a aafia ai soifua o tagata, nofoaga e lata i le talafatai, fale, tagata ma mea o le siosiomaga ma le mautu o le tamaoaiga i totonu o le S.I.D.S.ma o le siitia o le maualuga o le suasami ua tulai mai ai se faamata’u e mauatele i vaega maualalalo o le talafatai.”

Fai mai le Ofisa Sili Faatonu o le Carribbean Community Climate Change  (CCC), o Dr. Kenrich Leslie o le molimau faa-saienesi ua manaomia ai se gaoioiga faanatinati e fesoasoani ai i le SIDS e faatino ma talia loa. 

“O lenei lipoti lona lima ua toe faamaonia ai le mea ua tatou iloa,” o le faaaliga lea a le Ofisa Sili Faatonu.

“Ou te fia ta’ua puupuu lava le faaupuga mai le lipoti lona lima e faapea o le faaiuga na seanoa e sili atu ona manino e faapea e mafai ona faapea o le mea e fai e le tagata o le pogai autu lea o le suiga o le tau, na matauina talu mai le 1950. 

“O upu ‘ua matua foliga mai e faa-polokiki. I se tasi faaupuga, o se faaiuga fetuutuuna’i e faapea mai ai silasila foi, e le selau pasene lo matou mautinoa, ae tusa ai ma le vaai i se mea e ono tupu mai, ua faamatalaina e foliga mai lava o lea le tulaga e maua ai le mea tonu.

Ae tusa ai ma le nofoagao loo matou nonofo ai, ua mautinoa e faapea e noatia le tagata mo suiga o loo tatou vaaia nei.”

Sa toe faamanatu atu e Dr. Leslie i sui auai e faapea e taua ona “tatou tuua iinei (Samoa) ma le malamalama lelei i mea ua maua.”

O le Minisita o Puna’oa Faale-natura ma le Siosiomaga o Faamoetauloa Dr. Faale Tumaali sa saunoa ai foi i lea sauniga faaopoopo.

I sana saunoaga e uiga i le poto o Samoa, fai mai Faamoe o le lu’itau ia faaaoga e atumotu laiti “le tomai maoa’e faa-saienesi e fo’ia ai le faafitauli autu o le tau ua aafia ai le sami.” 

“O loo i ai se mana’oga faanatinati ina ia faamalosia le tulaga o lo tatou atunuu mo le toe faaleleia, puipuia ma le faasaoina o a tatou puna’oa faale-natura i le eleele ma le sami, “ o le faaaliga lea a Faamoe. 

O loo faaalia foi e le lipoti e faapea o le suiga o le tau o le a leaga atili, ma o le a afaina ai le tuputupu a’e o le S.I,D.S.ma lona atiina a’e.

Ae o loo ofo mai foi e lea lipoti ni faamatalaga. O ia mea o:

• O le tali atu e mafai ona faaitiiti ai le malosi o le suiga o le tau ae o loo i ai ona tapulaa ma itu faigata e aofia ai 

• E ono faamanuiaina le S.I.D.S. mai le tuufaatasia o nisi tulaga faaleleia e tali atu ai  i le suiga o le tau.

• Felagolagoma’I faava-o-malo e taua tele e liua ai le tulaga mata’utia o le suiga o le tau ma e mafai e malo o le SIDS ona siitia galuega talafeagai i le lalolagi atoa.

By Ilia L Likou 16 March 2018, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>