O LE MAU A PULE-THE MAU MOVEMENT-

16 March 2016, 12:00AM

Tapena ma Tuufaatasi e Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua mo le Samoa Observer- Aso Lulu  16 Mati 2016.

 

Sa mana’omia e Allen le fuāva’a Tau na te una’ia le Mau i le itu i sisifo o Upolu ina ia mafai ai ona saisai tagata o loo mana’omia-ma ia faata’ape le to’atele e toe fo’i i o latou nuu.O loo tumau pea ona feagai tagata o le Mau ma le tulaga faatiga ma ua faigata ai ona ta-pu’e i latou ma saisai- ma aumai e faa-falepuipui- o lana faaaliga lea.

Sa faamoemoe Blake-o lea vaalele o le sami o le ituaiga o le Gypsy Moth faatasi ai ma ona ama ua faaopoopo i ai –o le a faigofie ai lea galuega mo le Fuavaa. Ina ua mavae le aso e tasi talu ona taunuu mai le Dunedin –na tuuina atu ai lea vaalele o le sami i le sami-ma sa fealua’i solo i le aloalo  i Mulinuu.

O le vevela o le aso na faaletonu ai le afi o lea vaalele a’o le’i lele ese-ma e ui ina sa matua taumafai le inisinia vaalele e toe faaola le vaalele-sa matua maligi uaga ma ua matua taele ai le afi o lea vaalele.. O le aso 16 o Ianuari 1930-na faatoa mafai ai e le Lutena o Feleleiga Tau Vaalele o Sydney Wallingford ona faalele lea vaalele.

Sa vaaia muamua e tagata Samoa le felelei solo o vaalele i le 1925-ina ua asiasi mai i Samoa le fua a Amerika, ae peitai-o lea feleleaiga a le vaalele a Wallingford- na faate’ia ai ma popole tagata Samoa-i feleleiga tau vaalele muamua a le New Zealand Permanent Air Force.

E faalua ona lele faataamilo Wallingford i le aso-faataamilo i Upolu e saili poo fea o le vaomatua o loo i ai le Mau.

O lea vaalele sa i ai se uaealesi e auina mai ai fe’au faa-uaealesi e faaaoga ai le ‘morse code’i le vaa o le Dunedin.

O le vaiaso muamua lava o feleleiga a ia vaalele- e iva fautasi na pu’e i gatai ane o le aloalo i le aga’i mai i Apia- ina ia mafai ai ona motusia auala e toe “tuumuli” atu ai i Savaii mo le Mau, ma o Vaimoso ma Lepea sa faapea foi ona toe osofa’ia i lea taimi.

O tusitusiga uma ma sapelu faatasi ai ma laupapa o faasilasilaga sa i ai le faaupuga “Samoa mo Samoa” ua uma ona fausia i le nofoaga lea ua liua nei e avea ma nofoaga mo faaili i Vaimoso-lea sa avea ma nofoaga o le Mau-ua faoa faamalosi.

Na manumalo le Vaega o le Fuavaa e tusa ai ma le mea na latou faamatalaina-o le saisaia lea o Tuimalealiifano.

O le mea moni-sa finau pea Faumuina-ia tuua e lea tamalii matua le vaomatua-ae toe foi i lona aiga-ma lona talitonuga e faapea o soo se tasi lava ua aulia le 80 tausaga o lona matua- faatasi ai ma ni manu’a i pulufana-i ona aao –atonu na te le gafatia tiga o le soifuaga nei i totonu o le vaomatua.

Na molia Tuimalealiifao e Leoleo talu ai lona la’eiina o le togiga a le Mau ma sa taofia i Mulinuu mo aso e fitu ina ia mafai ai- e pei ona ta’ua e Allen-ona aveese lea Alii matua mai faalavelave.

Na ioe Blake e itiiti ni taunuuga na ‘ausia i le vaiaso muamua. Na faate’ia o ia ma lana vaega i totonu o le vaomatua i Samoa.

O le Mau-lea e la’ei i ‘ofu manifinifi faatasi ai ma le itiiti o ni meatotino-e le o faigofie lo latou taimi-ae o le mea sili-sa mafai lava ona latou feoa’i solo i le vaomatua e tusa ai ma se Tau ua latou masani ai.

O malini, seila ma e lagolagoina mai le Dunedin sa auina atu i le vaomatua ma oloa e tele tau mea tau, mea’ai mo ‘aiga o le luasefulu fa itula, mea’ai fuafuaina, pusa o vailaau e togafiti ai, fagu vai, pulou u’amea e fetaui ma le teropika ma se fana e faaaoga ua faapipii i ai se pelu.

Sa nonofo le Mau i ni fale faigofie o le togavao e api ai se’ia o’o ina maua  se nofoaga lea e masani ona felelea’i solo ai Wallingford-ona toe se’e ai lea i luma atu o le vaega’au-lea o loo faifai malie pea ona latou saili ia i latou.

E leai se fiafia o le Mau i soo se isi lava faiga, o le mea moni-pe faaaoga soo se ituaiga o sauaga-vagana ai lo latou mafai ona se’e atu i soo se nofoaga latou te fia se’e atu i ai i vaega aupito i gaoa i  Upolu, ae le o se fuāva’a, na te pulea le tulaga o loo i ai.

Fai mai Blake e ala i se faamatalaga mo le manuia o le vaega o papalagi o loo popole i Apia, o tamalii matutua o le Mau o loo naunau e faamuta le vevesi ma tuuina atu aliii o loo mana’omia. Ae ui o lea- o tala feavea’i e uiga i papalagi ma afakasi e le moni “ua mafua ai ona latou talitonu-o le a tafana i latou-pe afai latou te faailoa atu ua latou to’ilalo.

O alii o i uta sa feagai ma ni taimi faigata i aso e lima ua te’a atu, o loo latou tauaveina le tele o isi lava galuega e ese ai mai tiute o le ao ma le po. “Ae ui o lea – sa latou matua tulaiI atu i se tulaga lelei e feagai ma lea tulaga ma ua fiafia i nisi taimi o tulaga e le lelei. 

Fai mai Blake o le isi lima aso o le a vaaia ai taunuuga “e matua uiga ese le lelei e tusa ai ma le tatou vaega-‘au, ae o le lapataiga e faapea-e le o se mea tau le atamai le matua faamoemoe.

O le Aso Gafua 20 o Ianuari-o le amataga lea o le vaiaso lona lua o gaoioiga tau le fuāvaa, o se vaega-‘au lea o loo i lalo o le vaaiga a Jeffrey-na o atu ai i le pito i sisifo o le Auala o le Alafaalava, e fa kilomita i sauté sasa’e o Leulumoega, e tusa ai ma lipoti o le togā-lauapi a le Mau i lea vaega-eleele.

Ina ua mae’a ona faamamaina-sa vaaia e le vaega-‘au ni tagata Samoa e to’avalu i se mamao e tusa ma se kilomita-o loo tauaveina ni ‘ato mea’ai. Ona o le leai o se avanoa e maua ai i latou-sa tafana atu e se leoleo ni ututau se tolu i le mea o o atu i ai tagata Samoa, ina ia faamata’u ai i latou –ia na lafoa’i ‘ato mea’ai ae sosola ina ia saogalemu.

O le lua aso mulimuli ane ai na toe fai ai le isi sailiga a Leoleo faatasi ai ma o latou leoleo o atumauga ma se alii o le sami e saili se togalauapi o le Mau o latalata ane. Sa leo e Malini le Ala i Lefaga ina ia mafai ai ona faate’ia le Mau pe a latou taumafai e sosola ese mai le togalauapi.

O se nofoaga ua avanoa sa i ai se togalauapi o ni fale e ato i le vao e tolusefulu- na maua, ae talu ai e sili atu ona malosi le iloa o le Mau e uiga i le togavao i lo le Navy, ua leva ona tuua lea nofoaga.

I le nuu e latalata ane o Fasitoouta-sa momoe ai ni tupulaga talavou i totonu o ia fale e ato i le vao-ae taunuu atu loa se vaega faa-‘auupegaina i lea nofoaga.

Sa sosola ese ia alii talavou-vagana ai le to’atasi o Molia- e sefuluono tausaga lona matua-ma o se alo o se faipule muamua-sa manu’a i se pulufana na fana ai o ia e Ricketts-o le alii foi lea na ia faaaogaina le pelu o lana fana-e na lavea ai ma pa’ū Ala Tamasese i le utu- i le faagasologa o le pu’eina ma sasai o lona alii i le 1928.

Na avatu Molia i le falema’i i Apia lea sa tigaina ai mo le tele o aso –ona faatoa maliu ai lea. Ona o le tau faaoso o Slipper, o lea na talia ai e Luxford se faamatalaga mai lea tamaitiiti a’o lei oti.

“O a’u o se tasi o se vaega e to’a-sefulu ma le lua o alii talavou sa auai i le la’uina atu o mea’ai mo tagata Samoa o loo sailia e le tulafono. O lea faalavelave na tupu pe tusa o le itula e valu poo le iva i le taeao. Na maua i matou i lalo o se fale e le tumau. Na ‘ou te’i a’e ua taunuu atu se vaega o fitafita.

Sa ‘ou moe ma sa le lelei la’u vaai. Na taufetuli ese la matou vaega atoa, ma o a’u lava le tagata mulimuli na alu ese. Sa tamo’e mai se Leoleo i o’u tua. Sa ‘ou tamo’e pea se’ia o’o ina ‘ou vaivai, ona ‘ou pa’u lea i le eleele.

Ina ua o’u nofo i luga-na tamo’e mai o ia ia te a’u faatasi ai ma se fana puupuu e tusa ma le sefulu ma le valu inisi mai lo’u tino-ma na ia fana lo’u tino. Sa matua leai lava ma se mea e tasi sa i o’u lima. Ou te le’i taumafai e aumai i luga se mea i o’u lima. Sa ‘ou nofo lava ma tilotilo i ona foliga i le taimi na ia fana ai o a’u. E na o le tasi lava le pulu na fana ai a’u

16 March 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>