Samoa ne’i Galo Talatu’u ma Tala o le Vavau a Samoa

16 February 2016, 12:00AM

E pei o se lamepa lotolotoi i le pogisa, ma o le a le-mate le susulu o lona malamalama e ofaga iai mafaufauga o tupulaga au i luma o Samoa

O nisi nei o Tala ua ‘oto mai le Tusi, Samoa Ne’i Galo (Volume 1) sa tu’ufa’atasia ma fa’amaumauina e le Matagaluega mo Tupulaga, Ta’aloga ma Aganu’u, ua ‘auina atu e lau Nusipepa, le Samoa Observer aua tupulaga ma fanau-a’oga fa’apea le mamalu o le atunu’u e pei ona fa’ananau iai. O nei tala, o le a ‘auina atu i vaiaso ta’itasi.

 

O le Ulua’i Masi

 

Upu Tomua:

O le alafua, o se faata’otoga lea o se faamoemoe e le gata e faatino ai se galuega, ae tata’i i ai mafaufauga e ‘auga lea i se mataupu. Se tasi o Vavau e manatu nisi o se mea noa, moni pe le faamaonia fo’i. E fia talatalaina la atonu o le a fa’atauaina manatu, ma e i ai fo’i nisi uputu’u ua faapogai mai ai, ua avea ma gagana fa’afailauga e fa’aosofia ai lagona. O le ta’u “Alataua Sisifo”, o se vaega lea fa’aitumalo ua aofia ai nu’u e tolu o Falelima, Neiafu, Tufutafoe, o loo i le fa’atausi’usi’uga o le motu o Savai’i. 

A tatou fua ma vaai faa-le-mafaufau i po o le Vavau, o isi nei o laufanua na saili agai i ai malo ona o mea mata’utia i le mana fa’asauali’i ma ofaga i ai tu fa’anuupo, e tusa ma tala o Samoa lava ia. Tele ali’i Tusitala na latou asia ia eleele ma tusia fa’amatalaga moni o mea vaaia. 

E taofi e o lo’o nofoia lea vaega o le motu, o laotu laufanua e mamana, o eleele a mai anamua ma o lo’o uiga pea fa’apena e o’o mai i nei augatupulaga. Ua mae’a fa’amatala nisi o Vavau o lo’o laulauvivilu ai Samoa, na fa’apogai mai i laufanua pei ona ta’ua i luga. Sa mau ii a eleele Alao ma Taufa’alematagi na tutupu mai ai Saveasiuleo ma Ulufanuasese’e, lea na tupuaga mai ai Taema ma Tilafaiga. Ae na matua logologoa fo’i Nafanua, le na atili fa’aopoopoina le mamana ma le matautia o ia lava laueleele. O Mavaega tauta’ua i po o le Vavau, o isi ia o fa’ailoga e faailoga e faamaonia ai le tulaga ese o ia laueleele. 

 

“O le a le uluai Masi”

E masani tagata o Samoa ona nofo sauni e faaaoga le matua (pula) o fuata-ulu, a o’o ina tele le fuata e au lava ina palasi ma maumau ai taumafa. O le faiga la lea na teu ai ulu, o le elia lea o lua (pu) i le eleele, ona lafo lea i ai le anoano o ulu matua. E foliga o se umu aua e tele ni laufai e ufi ai ona taotao lea i ma’a. Pe tolu i le fa vaiaso, ona laga lea ae amata faaaoga. Ua taua i lea taimi, o le Masi ulu. E manatu le mamalu o le Alataua, atonu o le uluai Masi lea aua fo’i, e le gata o muagagana a Samoa na maua mai ai, ae na tatalo ai e ona le masi ia Tagaloaalagi, na melea ai le matagi o le Toelau.

 

O le Tala:

“O Neiafu na mele ai le Toelau”

O le nu’u o Neiafu i lona itu i sasa’e poo le aga’i i le nu’u o Tufutafoe, o lo’o i ai le uluai masi, o le pu poo le lua na fai ai le masi. Ua leai se fale e tu lalata i lea mea, ae e le taumate sa aina le oga’eleele tonu lea na i ai le pa pe’a a le alii o Tonumaipea Taulupo’o, lea na felelei i Toga e lavea’i Leutogitupaitea mai le faasalaga. 

Manatua pei ona taua, o laufanua nei o filogia lava i uiga o sauali’i ona o mea na alia’i mai ai, e matua maofa ai lagona o tagata soifua ona e mamana ia eleele. Na soifua ae i Neiafu se ulugalii, o Sa le tane ao Lesi le fafine ma lo la alo teine na igoa ia Sina, o ia e faia le tautua e tausi ai i laua i aso uma. 

Se tasi o tamali’i o le nu’u o Neiafu e suafa ia Ali’imalemanu Fale, sa ia ta’ua o le ulugali’i o Sa ma Lesi, o tagata lava o le Alataua ma na ola a’e ai lava i le nu’u. O se tasi taofi faapea o le ulugali’i, o auauna a Tonumaipea Sauoaiga, ao tagata e mai Toga. Na avea i la’ua ma matua fai o Levalasi, le alo o Tonumaipea, ma e moni lava e pipili le ulugalii. 

O le a mulimuli faalautele ni upu e uiga ia Sa ma Lesi, ae o le a tuliloa pen a mafua i se a ona maua le ulua’i masi ua ‘auga i ai le Tala. Ua palasi ‘ulu o le fuata ma felega, na o le talisapai e tagata aua ua le toe amoina ni avega talo mai maumaga, e usu i le faiga suavai ulu, ona miomio solo lea i le aai. 

Sa faatitino ni fono ma saofaiga a matai i aso o le fuata, e nanati taulelea i le pusaga o suavai, aemaise o le faiga o taufolo, se tasi o taumafa moomia e tamalii ma tulafale pe a laofi i se maota o le nu’u. O le teine o Sina, na te le gafatia ona a’e i se la’au o le ‘ulu aua e le’i tagata matua. Tusa lava po’o le a le tetele o le fuata, ae o le aiga o Sa ma Lesi, e ua falolo ma moomoo i le felega o ulu. Ua sa’i le ulugalii ma momo’o i taumafa. 

“Funa e Sina, ina tatalo ia i le Tagaloaalagi se’i faa’agi mai se matagi atonu e toulu le fuata ma tatou manuia ai”, o upu ia a le ulugalii. Sa faapea ona gaoioi le teine ona o le alofa i ona matua a matelaina i le fia aai. Ua agi le matagi, o le Toelau ua faaiog ai e tagata Samoa. Sa fola le laufanua o le nu’u i le ‘aulama, le taume, le ‘aulosoloso ma popo, ae le toulu ni ulu. 

Sa le ano tagata o le nu’u e tufi le manuia ua taua aua e le aoga mo le soifuaga, ae pe la e agi so’o le Toelau. O nu’u e tuaoi ai, ua latou faapea. O Neiafu na melea le matagi ua na tu’ulima mai nei manuia. Le mafua’aga lea o le alagaupu – na o Neiafu na mele ai le Toelau. Ni a fa a Sa ma Lesi? Sa faateleina le momo’o o le ulugalii i le fuata ma e leai lava se tasi se’i alofa ane i le aiga ausage. Na toe fautua Sa i le teine, toe tatalo lava ia Tagaloaalagi, sei fa’aagi se matagi malosi e lavea’i lo latou manao a lailoa a’e. 

E le’i pine ae mailiili le agi o le matagi pei o se afa. Ua luluina uluulu o laau, ua fola le laufanua i le ‘ulu felega, o niu, le popo aua ua pei o le gaoa maugamea ua foai e ala i le matagi. Ua tali mai le Atua o le Foafoaga i le oi, o mafaufauga ia o le ulugalii. O le lua o le ulua’i masi e matua malu ona autafa i ma’a mafolafola e o ‘o i le taele. E faatauvaa i le vaai, ae o le mau a le nu’u i talatu’u, o le tele o ulu palasi i le matagi, na fafao le tele i le lua, ma e ofo i le ofi uma i lea lua. 

E tele aso na ola fiafia ai le aiga, i le fa’aaogaina o le masi aua ua tupu pea lava ina ua fafagaina e atua o le eleele. O le ulua’i masi lea, o le taofi maumaututu lea o le Alataua. Afai fo’i e moni se isi finagalo, o Sa ma Lesi o auauna Toga a le Tonumaipea, atonu e faamaonia lea mau ona o le faiga lea a lea atunuu mo le saunia o le umu e fa’avela ai meaai. 

Mulimuli ane, ua iloa e tagata le lua lenei ua faaigoa o le Masi, ona faata’ita’i la lea i ai, aua ua tua i ai e fai ma tauga o aso o le vale pe a mavae le fuata ‘ulu. Na o Neiafu na mele ai le Toelau ona o le tatalo a Sinai  le Tagaloaalagi na faapogai ai ona elia le uluai masi i le Alataua i Sisifo o Savaii. 

 

Manatu Fa’aopoopo:

1. Nisi alii Tusitala o loo faaalia i su’esu’ega le mafuaaga o le upu ‘au’au o le tala, Neiafu na mele ai le Toelau. Dr. E. Schultz, Samoan Proverbial Expressions 47, o loo ta’ua faapea o se ogaeleele i Falepuga, le faatausiusiuga i sisifo o Upolu, ua igoa o Neiafu, ma na mafua ai le upu ona o se tatalo a se ulugalii e leai se fanau. E lelei foi lea taofi, ae le o ta’ua ai igoa o le ulugalii e atili moni ai le mau. 

2. O Tonumaipea Lafai Sauoaiga, o le tua’a lea o le teine o Levalasi, o ia lea na avea Sa ma Lesi ma ona matua fai. Sa nonofo i Neiafu i le Alataua. Fai mai le molimau, ina ua malaga le teine ma lona tina i Upolu, ona tuua lea o Sa ma Lesi i lo latou aiga, ma o le ala lea na faatonu ai le teine o Snia e valaau ia Tagaloaalagi, sei agi se matagi atonu e maua ai ni ulu mo i latou. O loo ta’ua se taofi e le Tusi ua igoa o le Mavaega i le Tai, 63-65, e uiga i le ulua’i masi. E foliga tutusa le molimau ma lenei sailiiliga, lea na faaalia e le afioga a Aliimalemanu Fale o Neiafu i Savaii. 

3. Sa le’i nofo mau pea Sa ma Lesi i Neiafu, ae na malaga i Upolu e saili le teine o Levalasi latou te mau faatasi. O se tasi vaega o sailiiliga, o le ulugalii lenei na fa’avae ai se isi afio’aga i Upolu, ma o inia na faatoa fanau ai le tama teine o Sina o se tasi lea taofi. Peiseai o le itu e eseese ai manatu o Tusitala, o le tatalo a Sina i Neiafu ina ia agi le matagi e toulu ai ulu, peitai, sa le lava le malosi o lea matagi (Toelau), lea na toe tatalo ai, agi lea o le La’i, luluina laau, maua ‘ulu ma fai ai le ulua’i masi. E le o Sina na tatalo, a’o le ulugalii aua ni taume, aulama e aoga mo le gaosiga o mea taumafa, o le mau lea a se isi alii Tusitala o lona taofi o Neiafu lea i Falepuga. I le o le fea o manatu e tonu. O le a fa’asoasoaga lea i finagalo e tusa ma mea vaaia, o Talatu’u ma Tala o le Vavau a Samoa, o le ulua’i masi na mele ai le Toelau. 

4. E atili moni le mau, o Neiafulava i Savaii na tutupu ai ia mea. Manatua fo’i o Leutogitupa’itea le afafine o le alii o Lafai Sauoaiga, lea na lavea’i lona fa’asalaga i Toga e le ‘auaiga o Pea. E pei ona ta’ua e felata’i le ulua’i masi ma le pa pe’a i lea ogaeleele i Neiafu. 

Ma na pogai mai i le Tala ia Leutogitupaitea, le suafa Tonumaipea o le Alataua i Sisifo le motu o Savaii. 

 

Alagaupu:

1. “Na o Neiafu na mele ai le Toelau”

a) Ua le talia ma talisapai se manuia 

e) O le manatu mama i se mea e lelei ai pe manuia fo’i 

i) Teena se manuia, faatamala i ni lelei ua maua 

 

Faamatalaina:

Afioga ia Aliimalemanu Fale o Neiafu i le Alataua i Sisifo, Savaii.

 

16 February 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>