Fa’ailoa e le Ta’ita’ifono e fete’ena’i-aiā
Ripotia e Lanuola Tusani Tupufia
Fa’aliliu e Maiava
Ua ta’utino e le Ta’ita’ifono o le Komisi o Galuega a le Malo (PSC), o Tu’u’u Dr. Ieti Taule’alo se fete’ena’iga-o-aiā, i le fa’atinoga o le iloiloina o tusi-talosaga ua tu’uina atu mo le sa’ilia o se Loia Sili a le Malo.
O ananafi na fa’ailoa mai ai e Tu’u’u i le Weekend Samoan, e iai tulaga e fete’ena’i ai lona ‘auai mo lea fa’atinoga, ona o se tasi o lo’o talosaga mo le avanoa.
E le’i mana’o le Ta’ita’ifono e fa’ailoa mai, po’o ai le to’atasi o lo’o talosaga ua mafua ai lana fa’aaliga.
“O le a ‘ou le-‘auai i le laulau lea,” o lana fa’aaliga lea.
“O Mulitalo Esekia o le Fono Fa’atonu o le a ta’ita’ia le laulau ma se tasi o sui o le Komisi o le a ‘aumai fa’apea fo’i se sui-tuto’atasi mai tua.” O le avanoa o le Loia Sili o lo’o tatala mo tagata-nu’u Samoa uma i le lotoifale fa’apea latou o lo’o i fafo.
O le masina fou e mae’a ai le taimi o le Loia Sili o lo’o iai nei, o ‘Aumua Ming Leung Wai.
I se fa’atalanoaga ma le Ali’i Palemia, Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi, na fa’amaonia mai ai le fa’ai’uga a ‘Aumua, o le a le-toe talosaga mo le tofiga lea.
“E iai fo’i isi ana fuafuaga,” o le saunoaga lea a Tuila’epa ma fa’aopopo mai, ua mae’a ona fa’asalalau o le avanoa ma ua fa’agasolo nei galuega masani mo le filifilia o se tasi.
O le Loia Sili, o le tasi lea o tulaga o tofiga iloga e lua i le vaega o tau-tulafono ua avanoa nei ua tatau ona filifilia iai se tasi.
O le isi tasi, o le Fa’atonu mo le Vaega fou o le Ofisa mo Moliaga Lautele.
O lo’o fuafua, e le o toe mamao ona fai lea iai o se fa’ai’uga a le Kapeneta.