LAUGA - “Ia femalamalamaa’i

By Rev. Petaia Setu 15 October 2017, 12:00AM

(1Korinito.1:10)


Fai mai Iakopo, e faapogai mai taua ma misa i le loto ua leaga. E sa’o? E maifea ona fe’ese’esea’i ma fevaevaea’i? Aiseā ua fefaamasinoa’i ai ma fefaa’ū’ūa’i? Sa matou malaga faatasi i le vaalele i se tasi aso ma sa’u uō faifeau ma lona faletua.

Ae ua avea lo’u alu ese ma le ekalesia sa matou galulue faatasi ai, ae faavae le galuega fou ua faailoa mai e le Atua ia te a’u, ma ala ua ’alo ese ai ma ua le fia masani mai ia te a’u. E faapena i le toatele o faifeau taitai ma faifeau matutua! Aiseā? A o faifeau o loo laugaina le ALOFA o le Atua! (Ioane21:15-17) 

Uso e, o le mea ua sili ona mana’omia, ia femalamalamaa’i. O le mea lea sa tupu i le ekalesia ma le ’au molimau i Korinito. Ae fai mai Paulo, “Le au uso e, ou te aioi atu ia te outou i le suafa o lo tatou Alii o Iesu Keriso, ina ia tasi la outou upu uma lava, ina ne i iai ni maseiga ia te outou, a ia maopoopo lava i le loto e tasi ma le manatu e tasi.” (f.10)

O le tāua o le femalamalamaa’i, e tua i maopoopoga ma faamanuiaga o le ola.

Muamua, ia ’e malamalama oe lava ia te oe. O lou tuā tagata ma lou si’omaga, o ananafi ma le asō o lou olaga, o le vala’auina ma le feso’ota’iga ma lou tagata. O le atugaluga o le aposetolo, “o outou” (oe). ‘Ou te aioi atu ia te outou,’ O le aioi a Paulo, o le faanaunau ia ‘sāga tonu’ outou. Ia moni le outou. Ia fetaui oe ma le faamoemoe. Ia fai lou ’oe (outou) ma OLA i le lafu mamoe. Le au uso e, ia outou malamalama muamua ia te outou.

Ia e iloa le tulaga o oe i le galuega faaola a le Alii. O le aioi a le aposetolo, ia tuu lou ’oe, ae faamuamua Lē na valaauina oe. O le pogai lea o le vevesi ma fevaevaea’i, ua faalālā i luga le igoa o Paulo. Ua tauave le igoa o Apolo. Ua vivii le igoa o Kefa (Peteru). A o le ālā pologa foi lea ma oi solo tagata lotu o Samoa, ua faamuamua lou ‘oe’; ua outou sa’ili mo outou lava, ae matitiva ai pea ma fālōlō tagata.

Lua, ia e malamalama lelei i le Alii o Iesu Keriso. O le faamoemoe tu tasi o le Atua na auina mai ai. O ala na ia uīa ai le lalolagi. O lona natura faale-tagata. O lona tamalii’aga i ona faiva ma le ituaiga soifuaga sa soifua ai i le lalolagi. Pe ana manino lelei le pito lea, e le iai ni faiga faa-pāti poo ni faigā kegi, e pei ona sasao faa afi foi i soo se vaega o le soifuaga faa Samoa. Po ua leai foi se ola tausili i tofi ma galuega i totonu o aiga, nuu, ekalesia, faalapotopotoga uma ma matagaluega a le mālo.

Auā o le silasila mamao a le aposetolo, a tatou le malamalama ia Iesu Keriso, ua tutupu maseiga. O le ala foi lea o le fai o le kegi poo le vaega a sa Kerisō ma ua pei o se suafa ua le faatāuaina i tagata uma o le ekalesia. Aiseā? Leai se femalamalamaa’i. O le sini lea o le toilalo ma le oti o le ekalesia nei i Korinito, e le o malamalama tagata ia Iesu Keriso, o ia o le Alii  (the believers failed to recognize Jesus Christ as Lord). E mafai faapefea ona e lauga ma faasoa atu i nisi iā Iesu Keriso, ae o loo nefu faasoloatoa foi lau oe channel?

Tolu, ia e malamalama i le ‘Feau.’ Poo le ā lava le faiva o loo e fagota ai, e tasi lava le faamoemoe, ia iai se i’a i le liu o lou vaa. Ia maua agaga mo le Alii. Ia faaolaina tagata. O lau feau lenā; o le faaolataga. E maua tagata, pe a manino ma malamalama; pe a pulea lelei lou tamaliiga. E telē le faafitauli o le ekalesia i Korinito. O le iai o le ekalesia poo le talalelei i totonu o Korinito, o se mea manaia ma lelei tele. A o le nofo o Korinito i totonu o le ekalesia poo le talalelei, o se manu’a mata’utia tele.

O le manu’a lena o loo ta’oto ai le talalelei i Samoa. Filemū ma fiafia ma fealofani Samoa ina ua ulufale le talalelei i ona laufanua ma lana aganuu. Ae na ofi loa le aganuu i totonu o le ekalesia ma le talalelei, fetaufaoa’i loa poo ai e sa’o, a o ai e pule! Faatafatafa loa le galuega a le ekalesia, ma ua faigata ai le talalelei, i le ua fai ai le lotu ma taufaamata’u i tagata i nei ona po i le atunuu.

 E tala lasi Korinito i mea uma. E sili lona tamaoaiga. E le faatusalia le tulaga tau a’oa’oga ma le poto faafilosofia. O ona atua ma le felanulanua’i o mea faafiafia. O le olaga ma le soifuaga lea o Korinito. Le Korinito lea, o lo ua faavāvā atu ma saofa’i i totonu o le ekalesia, ma ua feta’a’aina sesē ai i mea uma lava. Ua lima taitai’ina ai le tofā ma le faautautaga sa fā’i lava e malu ai le talalelei o le faaolataga. Le talalelei sa totō e Paulo ma moomooga i le au faatuatua, e malu ai le fa! Ae talofa, ua masofa le fa e pei o upu a le atunuu. Ua soli tuaoi le iloa. Ua tausili i igoa (f.12).

Samoa e, e eseese itu tino; ae tasi lava le tino. Ia malamalama le vae i lana galuega; o le lima i lana matāfaioi; ole ulu i ona tiute. E galulue faatasi mea uma ia maua maopoopoga; ia tali le sa’olotoga; ma sanisani faatasi i le ola. O manogi nā le au uso e, o loo talitalia e le Ao o le ekalesia. O le manogi e lolofi iai ola, auā o le manogi o le ola.

Le au uso e, ia Keriso Iesu, ou te faatoga atu, sā’afi mai le loto. Pese mai le agaga. Molimau ina ua e malamalama. A tatou femalamalamaa’i, ona tineia lea o le fe’aina’i. Ia tatou fefaamagaloa’i, ona galoma lea o fefulituaa’i. E faapefea ona atia’e tagata mo le Alii? Se ā se faiga e fausia ai le ekalesia a le Atua i lou olaga ma le lalolagi o tagata?

Le ekalesia e, la’a ese ma le olaga faapolokiki o Korinito. Auā o sē fia uō ma le lalolagi, o le ita lea i le Atua (Iakopo.4:4). O le natura lava ia o le lalolagi, o le faata’ape’ape ma faaumatia. A ia outou iloa, o totonugalemū o maopoopoga, o le Alofa. E faigofie ona tasi, ina ua ta’oto ai le alofa. E le mafai ona femalamalamaa’i, pe afai e le fealofani. “A o le mea lea e iloa ai e tagata uma o o’u soo outou, pe afai ua outou fealofani.” (Ioane.13:35) O la Iesu lea. 

Samoa, e tasi lo tatou faavae; e le mafai ona faaluaina (1 Kor.3:11). E tasi le fofō o fevaevaea’iga – na o Iesu Keriso (1 Kor.1:13). O ia e to’atasi na maliu mo oe ma lou aiga; mo a’u ma tatou uma, ina ia tasi tagata uma i le ola faavavau.

“Le au uso e, ou te aioi atu ia te outou i le suafa o lo tatou Alii o Iesu Keriso, ina ia tasi la outou upu uma lava, ina ne’i iai ni maseiga ia te outou; a ia maopoopo lava i le loto e tasi ma le manatu e tasi” 


Amene



By Rev. Petaia Setu 15 October 2017, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>