Fa’asolo asiasiga Fa’a-le-soifua Maloloina
O lo’o ua amata nei ona alu asiasiga a le Matagaluega o le Soifua Maloloina e mata’itu ai le saoaglemu o mea’ai taumafa o lo’o fa’atauina atu i le atunu’u.
O lea le saunoaga a le Fa’atonu Sili a le Matagalueaga, Leausa Dr Take Naseri i le fa’atalatalanoaga ma le Samoa Observer.
O le tele o lenei asiasiga o lo’o asia ai pisinisi o lo’o i totonu o le atunu’u, ma o le manatu maualuga ia soifua maloloina le atunu’u aemaise le tete’e atu i fa’ama’i i lenei vaitau a’o feagai ai le atunu’u ma suiga ma’ale’ale o le tau.
“Ia o le Aso To’ana’i na amataina ai lea auaunaga a le matagaluega ma o lo’o ua asia ai le tele o faleaiga, o faleoloa ma nisi lava o fale o lo’o ua fa’atauina atu mea’ai i le mamalu o le atunu’u.
“O lo’o ua aveese mai fo’i mea’ai tu’uaisa ua le toe aoga aemaise ai meaai o ‘a’ano manufasi ona o le leai o se eletise e mafai ai ona malu puipuia nei vaega mo le gaosia ai o meaai taumafa.
“Ia e o’o fo’i kamupani o lo’o ua latou fa’atauina atu le suavai i le atunu’u o lo’o ua o’o atu ai fo’i le matagaluega e mata’itu vaega uma lava.
O lo’o ua matuai fautuaina mai lava le mamalu o le atunu’u ina ia taumafai e fa’apuna vai e taumafa.
“O lo’o ua o’o atu foi asiasiga i tua i aoga po o saogalemu le toe fo’i atu ai le fanau e toe amatalia a’oa’oga.
“O lea lava le tulaga o lo’o ua galulue ai nei le matagaluega i le taimi lenei.
Na ia fa’ailoa fo’i i latou o lo’o maua i gasegase ia malu lelei vaila’au aemaise o fuala’au mo le fa’aaogaina.
I fa’ama’i pipisi lava i Samoa i le taimi lenei o lo’o ua i ai nei le Fiva o Ponaivi lea ua fa’amaonia le to’alima ua maliliu ai.
O lo’o ua i ai nei se vai fa’alenatura e tete’e atu ai e pei ona fa’ailoa e se tasi o lo’o i ai le tomai fa’apitoa i itu tau Fa’ato’aga i Samoa nei a Edwin Tamasese o lo’o i ai lava le tali o lea fa’ama’i o lo’o ola ma va’aia i tua maota o le atunu’u ma so’o se vaipanoa o o tatou laufanua.
Na ia ta’ua i fa’atalatalanoaga ma le Samoa Observer ua va’aia le aoga tele o vaega nei ma ua mafai ona maua molimau maumaututu i le mafai ai lea ona tete’e atu e lenei vai fa’alenatura le mata’utia o le Fiva Ponaivi e pei ona ua ‘a’afia ai nei le atunu’u.
O le fa’atinoina la lea o lenei vai mo le silafia;
Ia tau mai le lauesi fou, lauesi i luma mai o lau esi fa’atoā tatupu, ia fufulu mama, ia faaaoga se blender e fa’anini’i ai le lau ma ia ave ai totonu ma se afa ipu vai.
A mae’a ona ave ifo lea o se ie’ie mama e tu’u ai totonu lau ua uma ona fa’anini’i ona taumafai lea e tatau ese le sua.
Ia 5mls le tele o le inumaga mai le sua lea ua ma’ea ona tatau ese, ma ia inu i le taeao ma le afiafi.
Ia manatua e inu se vai suamalie i le mae’a ai o le inumaga ona e fai sina oona o le tofo o le vai mai le lauesi aemaise lava i fanau iti.
Ua fa’ailoa mai ele Matagaluega o le Soifua Maloloina e fa’apea e to’alima ua maliliu maile Fiva o Ponaivi i la latou ripoti fou e fa’atatau i le fa’ama’i .
E o’o mai lava i le taimi lenei lo’o ua fa’aauau pea lapata’iga mai le Matagaluega o le Soifua Maloloina mo le lautele o le atunu’u ina ia uia auala uma fa’ale-soifua maloloina ina ia mafai ona tete’e atu i le fa’amai e pei ona pipisi nei; le Fiva Ponaivi po o le Dengue e pei ona silafia ai.
Na fa’ailoa e le Fa’atonu Sili o le Matagaluega o le Soifua Maloloina, Leausa Dr. Take Naseri i le fa’atalatalanoaga ma le Samoa Observer i le Aso Tofi i le vaiasoa talu ai le si’itia pea o i latou ua ‘a’afia mai ‘a’afiaga o le Fiva Ponaivi o lo’o ripotia atu i le Soifua Maloloina.
E tusa ai ma ripoti talu ai i Samoa nei e to’alima ua fa’amaonia le maliliu ai ona o ‘a’afiaga i le fa’ama’i lenei.
I le fa’amaoniga na fa’ailoa mai e le So’oupu o Feso’ota’iga i le Malo i le atunu’u mai le Matagaluega o le Soifua Maloloina o Samoa.
Na fa’amaonia e le Matagaluega o Soifua Maloloina i se Pepa o Fa’amatalaga le i ai lea o le fa’ama’i o le Fiva o Ponaivi po o le Dengue Fever i Samoa.
Na mafai ona mautinoa lea tulaga ina ua tu’uina atu nisi o toto i le Fale Su’e Toto i Niu Sila mo le siakiina.
E tusa ai ma le Pepa o Fa’amatalaga na tu’uina mai i le Aso 3 Tesema 2017, e 1,522 e ua fa’amaonia ua ‘a’afia ae 339 i latou ua mafai ona o’o atu i le falema’i.
“Mai le numera lea, e 51% ali’i ae o le isi pasene o tama’ita’i, o lo’o ua aofia mai ai lea aofaiga le amata mai i le tasi tausaga se’ia o’o atu le 65 ma luga atu e ua ‘a’afia.
“Aepeita’i o latou o lo’o ua fa’amauina le ‘a’afia tele ai e amata mai le 19 tausaga ma lalo ane ma o le numera maualuga o tamaiti o lo’o ua ‘a’afia ai ei le va le 5-9 tausaga.
“E 2,196 e na tu’uina atu mo su’esu’ega amata mai i a Aukuso e o’o mai le amataga o le masina lenei, ma e 1,052 e ua fa’amaonia le ‘a’afia ai i siama o le Fiva o Ponaivi.
“O le tele o vaega o le atunu’u o lo’o ua fa’amauina e le Matagaluega o lo’o to’atele i latou o lo’o ‘a’afia mai ai e aofia ai Nofoaga Tu-taulaga, Itumalo o Vaimauga ma Faleata.
“O le taimi lenei o lo’o ua fa’aauau pea galuega a le matagaluega e mata’ituina vaega uma ma galulue i ai ina ia fa’aitiitia i latou ua maua aemaise o galuega fa’alauiloa mo le lautele o le atunu’u ina ia mafai ona silafia vaega uma e tatau ona fa’atinoina e taofia ai le so’ona pipisi o le fa’amai mai namu.
O lo’o ua matua’i fautuaina fo’i le mamalu o le atunu’u ina ia uia auala uma e mafai ona fa’atama’ia ai namu o lo’o o latou feavea’ia le siama.
I le Pepa o Fa’amatalaga na tu’uina mai le masina o Novema mai le Matagaluega o le Soifua Maloloina, na faalauiloa ai le mamalu o le atunuu le pipisi o le faamai o le Dengue Fever i Samoa, poo Fiva o Ponaivi, o se tasi o faamai pipisi e feaveaia e namu.
“Ua faamaonia i lipoti le aga’i I luga o le fuainumera o tagata ua aafia i le Dengue ma ua fautuaina ai le atunuu i lapataiga masani.
Ua faamaonia mai lipoti lata mai a le Vaega o loo Mataituina faamai a le Matagaluega o le Soifua Maloloina le siitia pea o le numera oi latou ua aafia I le dengue fever talu mai le lua vaiaso talu ai
Mai ripoti i Niu Sila e 72% o Samoa i Niu Sila ‘a’afia Fiva Ponaiva
O lea le tulaga ua fa’apopoleina ai nei le atunu’u o Niu Sila i le taimi lenei.
Ua tu’uina atu sa latou fa’asilasilaga e i o lo’o ua faigamalaga i atunu’u o lo’o ua tele ai e o lo’o ua i ai nei lea tulaga ina ia fa’aete’ete ona o le siama o lo’o ua feavea’ia i le taimi lenei.
I Samoa i ripoti talu ai
• I le falemai o tamaiti ua lipotia mai ai le toatele o tamaiti ua masalomia i le Denue Fever e tusa ai ma foliga vaaia ma auga e pei ona faailoa I fomai e aofia ai; fiva, faafaufau ma pua’i, tiga le manava, tiga le ulu, tiga sooga o ponaivi ma gagase le tino.
• Ua fa’amaonia mai foi le siisii I luga o le fuainumera o tagata aafia mai le Fale Suesue ai Mafuaaga o Gasegase.
• Ua fa’amaonia mai foi I suesuega o lo’o auina atu I fafo le siitia pea o tagata Samoa ua a’afia I le dengue fever poo le fiva o ponaivi.
• O loo faaauauina pea ona faia suesuega ma mataitu le tulaga o le pepesi ai o lenei faamai e tusa ai ma faamatalaga tuuina mai fomai ma isi auaunaga faasoifua maloloina.
“O lea e avatu ai le faamamafa a le Matagaluega o le Soifua Maloloina i le atunuu ina ia faamalosia le tumama lautele, e ala i le faatamaia o nofoaga e nonofo ma tautuufua ai namu, faapea le famamaina o otaota ma lapisi I soo se vaega o loo nonofo ma soifua ai.
“E fautuaina le faaaoga o lavalava talafeagai, tainamu, kulimi poo faiga ua silafia mo le puipuiina o le tino mai le ūina e namu.
“Mo i latou o lo’o iai ma’i fa’aumiumi e pei o le mai suka, toto maualuga, ma isi aafiaga o le tino, ia faataua pea tausiga masani e ala i togatifiga faapea le tausiga i totonu o aiga ma vaai se fomai pe a iai nisi auga e ono aliae mai.
“Mo i latou sa aafia ma faamaonia ma sa masalomia le aafia ai muamua i lenei faamai, ia faaetete ma ia faataua pea puipuiga masani mo le taofiofia o le toe aafia.
O le popolega o le toe aafia o tulaga tigaina ma o’o’oga o lenei faamai.
“O le a fa’aauau pea ona tu’uina atu fa’amatalaga e uiga i le tulaga o loo iai lenei gasegase i Samoa.
“Mo nisi faamatalaga, faafesootai le Matagaluega o le Soifua Maloloina poo so’o se auaunaga faasoifua maloloina o latalata ane.
O auga o le ma‘i lea e feaveai e le namu o le maualuga o le fiva poo le vevela, o le tiga o sooga o ponaivi, o le faasuati atoa ai ma le niniva faasolo atoa o le ulu.