Manatu O Le Fa’atonu - “E pi’opa le pule, o le pule-malosi e matua pipi’o lava” - Sir John Acton
I le Aso Fa’apitoa e Fa’atauaina ai le Sa’olotoga o Finagalo ma Fa’asalalauga o Fa’amatalaga,
22.02.14
Se talofa ia Samoa. Ona o se atugaluga ogaoga ua matauina nei i le fa’ananau o le Ali’i Palemia, Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi ma lana vaega ina ia tauva’a le sa’olotoga o le fetufaa’iga o fa’amatalaga i totonu lava o si o tatou atunu’u nei.
O malamalama ea nei tagata i a latou mea o fai?
‘Ai o vili-tīgā ane Tupua Tamasese Lealofi i lona apitagamau i lenei taimi. ‘Ae ā Mata’afa Fiamē Faumuina, Tupua Tamasese Lealofi, o Malietoa Tanumafili II, Va’ai Kolone ma le Afioga a Tofilau ‘Eti ‘Alesana?
Latou sa āsā le gasῡ o taeao fitā, ‘ai o maligiligi lemu ifo o latou loifofoga i le fa’anoanoa.
Muamua lava, ua mau nei i tala-fa’asolopito o le malo o Samoa, le Fofoga Fetalai o le Maota, La’auli Leuatea Polata’ivao ina ua saunoa, o le a fa’asa tusitala ma vaega fa’asalalau mai le Palemene o Samoa.
O malamalama lenei tama i ‘upu o tautala ai? Se Palemene na o ia, e pule ai na o ia lava?
Afai e le malamalama, o le Palemene, o le palemene a tagata uma – tagata Samoa uma. Lona uiga, o le aiā fa’aleTagata lea a so’o se Samoa, e silafia ai mea o lo’o tutupu i le maota lea, mea o lo’o fai ai, atoa ma saunoaga a o latou sui o lo’o iai i le Maota o le Atunu’u.
O le matafaioi lena a tusitala ma vaega fa’asalalau – e avea ai o le Esetete Lona Fa, e ta’u atua ma fa’ailoa i tagata uma mea tonu ia, ae le na o ni foliga pe o ni fa’afoliga o mea e manatu o ia po’o se isi fo’i tagata, o lo’o faia ai i le Maota.
Ai ua galo ia ia le taimi na fa’ataumamate ai e tau lavea’ia le ulua’i palemene a Samoa ae le’i manuia, ma malepe ai le Maota ae tanumia le temokalasi ma le sa’olotoga a Samoa ona o mea na tutupu.
A’o lea fo’i ua toe taumafai e tatanu i lalō le sa’olotoga lea, ona o le fa’atonuga a lona ta’ita’i?
Se e ofo le mafaufau.
Lona lua, lea ua fa’amamafa mai le a’ao o le Ali’i Palemia i le mea e talitonu a na o ia, e fa’aleagaina ai le igoa o Samoa, o se atunu’u a’o se taunu’uga-lelei mo tagata asiasi mai fafo.”
Ae fa’afefea la ona fa’atino lana fuafuaga lea?
O le avea o le Pulega mo Tagata Maimoa mai Fafo o se leoleo ua iai le malosi’aga fa’aleTulafono e fa’atonutonu ai ma fa’asalaina i latou e fa’asalalauina fa’amatalaga “le-moni”, fa’amatalaga “e fa’aleagaina ai” po’o fa’amatalaga “e le atoatoa ai” se va’aiga lautele o Samoa” mo tagata asiasi mai.
A o le a la se fa’asalaga?
O se “sala e le i lalo ifo o le 50 iunite tau-fa’asalaga po’o le falepuipui” mo le tolu masina. A’o a ia mea o iunite tau-fa’asalaga? Pe o fa’amatalaga e le matua atoatoa e maua ai se vi’iga i le va’aiga lautele ia Samoa?
Ae tatau lava ona tatou iloa le tali o le fesili lea, ia ‘aua ai ne’i fa’asalalauina ae mulimuli ane molia ma fa’asalaina ai.
Ae iai la le isi fesili ua tupu ai: O ai lava, i sona mafaufau tonu, e mana’o e fa’asalalau ni mea le-moni e fa’aleagaina ai le igoa o Samoa i tagata maimoa mai?
O ai la? E to’atasi a le tagata.
Ma le lona tolu, o le poloketi lea, o le pele a lea a Tuila’epa; lona fa’ananau lava lea e pulea atoa ma fa’atonutonu vaega o tusitala ma fa’asalalauga a Samoa lea e aofia ai le fa’atuina – “i se taimi vave”- o se Fono a Tusitala ma Vaega Fa’asalalau e fa’atonutonua.
I le taimi nei, o le Loia Sili a le Malo o Ming C. Leung Wai, lea o lo’o fa’ailoa uma mai nei mea ia tatou.
I lana tusi na fa’apea ai: “Ina ia mautinoa le tausisia pea o tulaga sa’o atoatoa, le paleni ma le amiotonu o ripoti, o le a fa’atuina ai se fono mo tusitala ma vaega fa’asalalau i se taimi vave e tatau ai.”
Lelei tele.
A o le fa’alavelave la, e tumau pea le Samoa Observer i lona talitonuga maua’a e uiga i lenei mata’upu.
Na fa’ailo manino atu lava lea tulaga, ina ua fono sui o le Komisi mo le Toe Lauliliuina o Tulafono a Samoa ma sui o nusipepa ma vaega fa’asalalau i le tausaga talu ai, e talanoaina lea mata’upu.
O la matou mau sa tu’uina atu, sa matou galulue lava fa’apea mai tausaga e tele ua mavae, e aunoa ma se fono fa’apea, ae aisea lava la ua tatau ai ona faia nei o lea fono mo vaega fa’asalalau? Sa matou fa’amanatu atu fo’i, ua iai tulafono talafeagai ua mae’a-fa’ata’oto e fa’atonutonu ai tusitala ma vaega fa’asalalau, ina ia tausisia ma mulimulita’i ai.
E le gata i lea, e tatau fo’i ona silasila toto’a i le tau o le fa’atamo’eina o sea Fono ae fai mai, afai ae fa’atupeina e le malo le Fono lea, ona leai lava lea o se afaina mo matou ae o le a tau-mamao lava mai se a’afiaga i totonu o lea Fono.
O le matou popolega, o le a’afia tu’usa’o o faiga fa’aPolokiki i le fono lea, o le a tele ai lava se a’afiaga e ono pulea ai e tagata o lo’o lagolagoina le malo ma a’afia ai loa le fa’amoemoe autu o fa’asalalauga sa’oloto, ma au ai lava ina so’ona fa’atautala ma le amanai’a e le malo le tautua a tusitala ma vaega fa’asalalau mo le atunu’u ma ‘avea ai le fa’atuatuaga o le lautele o le atunu’u ma le amana’ia ai loa e tagata lautele.
O le mau lena a matou nei.
Ae po’o fea lava e fai iai, e ao lava ona fa’afetaia le malo ona o le ‘ave‘esea o na tulafono fa’amalumalu mo fa’asalalauga tau-fa’aleaga mai a tatou tusi-tulafono.
E fa’afetai atu fo’i ona ua iai se galuega e fa’aleleia atili ai le Tulafono mo Nusipepa ma Fa’asalalauga 1993, pei ona fa’ailoa mai e le Loia Sili.
Ae aisea lava ua saga ‘ina’inā ai ma fai fa’apea e le faigamalo a le HRPP, aia-tatau a tagata-soifua o lenei atunu’u?
Aisea lava ua so’ona fa’ananau ai lava e fa’amata’u tagata e foliga mai e le manana’o ia fa’aaoga mafaufau o nei tagata, pe fiafia ma pepese a’o fa’ailo sa’oloto o latou manatu ma lagona i totonu o lo latou lava atunu’u?
A’o a lava la aia-tatau fa’aleTagata o lo’o latou puipuia nei?
Pe a fua i le ‘aumai o nei tulafono fa’avasivasi e taumafai e tina-lima ai le sa’olotoga o le fa’aaliga o finagalo? E le tatau ona suia lo latou igoa, i le Vaega e Tina-limā Aia Tatau a Tagata?
O le manatu a ia, pau le mea e taga-tutusa uma ai tulafono nei, o le fa’amoemoe ‘autu lea o le malo, e tauva’a le sa’olotoga o fa’amatalaga ma fetufaa’iga i totonu o le atunu’u lenei. Ma ua matua atu-popole nei iai, ona e le fou lea mea ia matou. E le fou fo’i i le malo.
Sa tupu muamua fo’i a’o lea ua toe aliali mai. Ioe, o ‘upu masani lava, ‘o le mea sa tupu e toe tupu fo’i, sa’o a?
O le taimi mulimuli nei na taumafai ai e fa’aaoga le tulafono e tauva’a ai le sa’olotoga lea tau-fa’asalalauga ma fa’amatalaga i totonu o le atunu’u nei, na fa’aleagaina atoa mea-totino o ‘aupega sa fuafua e finauina ai lea sa’olotoga, ae na liu-efuefu uma i se “mu na masalomia” le faia e tagata.
Ae le-taitai mate ai le sa’olotoga o fa’amatalaga, lea lava tatou te feola e o’o mai i le aso.
Ae na o si a matou fa’amanatu atu pea, so’o se tulafono lava e fuafua e tape ai ma titina-lima le sa’olotoga o tagata e saunoa ai ma fa’aali o latou finagalo, e mautinoa lava, e ma’umai le taimi e fai ai. E le aoga.
So’o se tulafono fo’i ua fuafua e fa’amata’u ai sui o le atunu’u lautele, ia o-pogisa e fa’atino pe ioeina se mea ua faia, e mautinoa fo’i, e le aoga.
So’o se tulafono e fuafua e fa’amata’u ai i ni fa’asalaga le atunu’u lautele ona o le faitioina o lo latou malo, e mautinoa lava, e leai se taunu’uga.
Talu ai, o le sa’olotoga, o se meaalofa mai Le Atua. O taui mo so’o se tagata-soifua o lo’o soifua i totonu o Samoa ma le lalolagi nei. Lona uiga, o le fa’amoemoe lea ma le galuega a so’o se tagata-soifua, ia fa’aaoga tatau ina ia manuia ai le tagata-ola.
Ae sosolo mai ai fo’i, o le sa’olotoga lea o lo’o tatou talanoa iai, e le mafai ona tauva’a e se tasi, e le so’ona featoa’ia fo’i e so’o se tulafono na faia e se tagata soifua.
Mo latou la o lo’o taumafai ma finau-mamate ia liua tusitala ma vaega fa’asalalau i Samoa ia pei o se vaega e fa’atino e ni vale, pau la matou tala, e sili pe a tu’u nei ma tu’u loa, talu ai, e tumau le sa’olotoga o Samoa.
Ae mo le vaega malolosi ma paoa o lo’o pulea si o tatou tama’i atunu’u i nei taimi, na o si fa’amanatu atu lava o saunoaga mata’ina a Sir John Acton.
Fai mai: “E au lava ina pipi’o le pule, o le pule-malosi e matua pi’opi’o lava pei fo’i o le to’atele o ali’i tetele, e masani lava o ni ali’i leaga.”
O le luma o Salevalasi pe a moni ma fa’amaoni le ‘afa mulimuli o saunoaga a Sir John, ona o nisi o “ali’i-tetele” o iai nei i le malo o Samoa.