‘Ave’ese tofi o le Failautusi a le Ekalesia

By Ilia L. Likou 13 May 2016, 12:00AM

Ua ‘ave’esea uma nei e le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano Samoa (EFKS), tofiga o le Failautusi Aoao a le Ekalesia, le Susuga a Afereti Uili (FS), ona o se tu’ua’iga na faia e se tasi o tama’ita’i e le o fa’ailoaina le igoa. 

O le fa’ai’uga a le Komiti a le ‘Au-Toea’i’ina, na fa’amaonia e le Failautusi o le Komiti, le Toea’ina Fa’atonu o Kerisiano Soti, i se fa’atalanoaga ma sui o le Samoa Observer. 

Ua fa’ai’ugafonoina e le Komiti, le ‘ave’esea – i le taimi nei – o le Failautusi Aoao mai lona tofiga sa iai, atoa ai ma le fa’amaloloina le-tumau mai tiute fa’aFaife’au mo tausaga e lima. O lea fa’ai’uga, o le a toe alo ai le Ekalesia e filifili muamua se Failautusi fou e suitulaga ia Afereti, a’o le’i amataina le Fono Tele i le vaiaso fou.   

“O le fa’ai’uga a le Komiti (e mata’ituina le fa’atinoga ma galuega a le ‘Au-Faigaluega), sa fa’avae lea i molimau na tu’uina atu i le Fono e uiga i le amio,” o le saunoaga lea a le Failautusi o le Komiti a le ‘Au-Toea’i’ina.

“E ui lava ina te’ena e Afereti tu’ua’iga nei, ae ‘ese le tala na fa’aalia manino ia matou, e le tama’ita’i sa a’afia. Sa silasila Toea’i’ina i le ao-ao-tetele, ma taunu’u ai i le fa’ai’uga lea, ona e leai se tama’ita’i-Samoa e faia se tulaga fa’apea e aunoa ma se mafuaga.”  

Na saunoa fo’i, o tu’ua’iga nei, ua avea o se tasi o mata’upu o lo’o su’esu’eina nei e le Ofisa o Fa’amasinoga. 

“Ua fa’ase’e atu nei le mata’upu ina ia soalaupule ai, ona o le talosaga a Afereti, ui e le o le mana’o lea a le itu a le tama’ita’i. Lona uiga, o le a fa’a’umi’umi ai lava le mata’upu ae talitonu le Komiti a Toea’i’ina, ua tatau ona fai nei loa o se fa’ai’uga.”

Na taua fo’i e Kerisiano, sa vala’auina uma e le Komiti a Toea’I’ina, le Faife’au o Afereti ma le tama’ita’i lea, ina ia maua atoatoa fa’amatalaga mai ia lā’uā. 

 “E ui lava o lo’o ia te’ena tu’ua’iga uma ia, a ua fai lava le fa’ai’uga a Toea’I’ina, e fa’avae i lo latou talitonuga, o le mea ua tupu ai le vevesi,” o lana saunoaga lea.

“E momoli atu ai lava fo’i le fa’afetai tele ma le fa’amalo ona o galuega lelei sa faia e Afereti iu ona fo’i taimi, a’o avea ma faia’oga, soso’o ai le Pule o le Kolisi Fa’aFaife’au i Malua ae mulimuli nei i le Failautusi. Ioe, o mea lava e tutupu i le soifuaga o tatou o iai nei.” 

Na fesiligia le Susuga a Afereti mo sona finagalo, ae saunoa, sa fa’ailoa atu le fa’ai’uga a Toea’i’ina i le aoauli o le Aso Lua.

“Pau lava la’u tali, e mamā lo’u tagata, e leai se mea-sesē na ‘ou fai ma e leai fo’i se fa’amaoniga o ia tu’ua’iga,” o lana saunoaga lea. 

“’Ou te le’i va’ai i se fa’ai’uga po’o a mafuaga… ae ‘ou te masalosalo o se mea e uiga i tu’ua’iga o lo’u tagata ma a’afiaga i se teine.

“Ua latou faia se fa’ai’uga e fua lava i o latou manatu, fa’apea o a’u ua agasala, ae ‘ou te matua tete’e lava i tu’ua’iga ia. E le gata i lo’u te’ena o tu’ua’iga, ae i lo’u iloa, e leai se mea ua fa’amaonia.”  

Ina ua fa’ato’a aliali mai lenei fa’aletonu, na saunoa Afereti, sa tatalo lava i le Komiti a Toea’I’ina, ia silasila toto’a i tu’ua’iga ia ae maise ai, e le-moni. 

“Sa ‘ou matua tete’e lava iai peita’i, na foliga mai ua uma ona fai o la latou fa’ai’uga e fua i o latou lava talitonuga fa’apea, e sa’o tu’ua’iga ia, ae sese a’u.

Ae mo le Fa’amasinoga, na saunoa Aferei, o lo’o fa’atali pea mo se fa’ai’uga.

“Lea lava matou te fa’atali… ua fai si leva e leai se tala, aua na toe tolo mai ia Fepuari, a’o lea ua o’o ia Me e leai lava … ‘Pei lava ‘ou te iloa, o lo’o tau sa’ili se tasi mo lenei mata’upu.

Na fesiligia fo’i pe sa tatau ona ‘auai le lautele o le ekalesia i le faia o se fa’ai’uga, ae saunoa Afereti, e leai.

“’Ou te manatu ua faia e le Komiti a le ‘Au-Toea’I’ina le fa’ai’uga ona o la latou lea galuega e fa’atonutonu amioga a le ‘Au-Faigaluega ma ua manino mai, o lo latou lea finagalo, ua le-lelei la’u amio, ua ‘ou agasala ma ua tatau loa ona fa’amalolo a’u mai tofiga uma sa tu’uina mai.

“E leai sa’u fa’amatalaga e fai atu, po’o ai e fai le tonu ae po’o afea.

“O le faia o fa’ai’uga, o le matafaioi lava lea a Toea’I’ina ma o lea ua ‘aumai. Ua ‘ave’ese uma o’u tofi fa’aFaife’au fa’apea le tofiga o le Failautusi Aoao a le Ekalesia.”  

Na saunoa manino lava Afereti, e leai ni lagona le-fiafia aga’i i le Ekalesia fa’apea fo’i le Komiti a Toea’I’ina.

“E le fa’apea ua ‘ave’ese a’u mai le Ekalesia, ‘ona fa’apea lea ua ‘ou le fiafia ai i le Ekalesia. Leai, o le Ekalesia…o le Ekalesia a Iesu Keriso o lo’o galue ai le mana o Le Atua mo Lana fanau.

“E iai lava mea e tutupu i totonu o ekalesia mai lea taimi i lea taimi, ma o fa’ai’uga-fai fo’i, e faia lava e tagata, mo tagata. Aua e o’o mai loa i tagata, latou te faia lava fa’ai’uga e fa’avae i o latou lagona, o mea ua sa’o.”   

Na fa’ai’u saunoaga a le Susuga a Afereti i lona fa’apea mai, ua fai si vavevave teisi o le fai’uga.

“E le-fa’avaea lena fa’ai’uga. Sa tatau lava ona silasila toto’a muamua pe moni na tu’ua’iga, a’o le’i faia le latou fa’ai’uga. Ua matua tele le afaina o a’u nei ma lo’u aiga ona o nei mea.”

Ua faia tonu le fa’ai’uga lea a le Komiti a le ‘Au-Toea’i’ina, a ua aofaga potopoto i le Laumua i Malua, sui o le EFKS mai atunu’u ‘ese’ese o le lalolagi, mo lana Fono Tele Fa’aleTausaga o le 2016, ua amata fa’agasolo nei.

By Ilia L. Likou 13 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>