Le-fiafia se Faifeau ona o se ‘fa’ai’uga e le-sa’o’

By Lanuola Tusani Tupufia 12 May 2016, 12:00AM

O lo’o sa’ilia nei e se tasi o Faife’au o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Samoa (EFKS), se fautuaga fa’aleTulafono, ona o se mata’upu na ia ta’ua, o se “fa’amalologa le-sa’o” mai le ekalesia ua 18 nei tausaga o tautua ai.

O le Susuga a Ali’imau To’iaivao (FS) ma le Faletua o Salome, sa la ta’ita’ia le lafu-mamoe i le afio’aga o Samamea i Fagaloa, ae fa’ailoa atu iai ua tatala le latou feagaiga ma le ekalesia e aunoa ma lo la silafia. 

Na fa’ailoa mai e Ali’imau i le Samoa Observer, sa alu le la fa’amalologa e ono masina, o le tulaga masani lava mo faife’au o le ekalesia, ae fa’ate’ia i le fa’ailoa atu, ua fa’amalolo moni la’ua mai le galuega.

Ona tusi mai lea i le Komiti a le ‘Au-Toea’i’ina mo se fa’amalamalamaga, ui sa iai lava ona masalosaloga, atonu o se fa’ai’uga lea ua faia ona o se ‘ese’esega i se malaga, na mafua ai ona tuli-‘ese la’ua ma lona faletua mai le va’alele.   

E o’o mai lava i le aso, e le’i maua lava se fa’aaliga a le Faife’au mai le Komiti a le ‘Au-Toea’i’ina.

O le mafuaga lea na aga’i ai loa mo se fesoasoani fa’aleTulafono mai le kamupani-loia (le Summit Lawyers Law firm).

“’O le mea tonu lea ‘ou te mo’omia, ia aloa’ia o matou tagata ma fa’afofoga mai i sa matou fo’i fa’amatalaga,” o le fa’aaliga lea a le faife’au.

“E lagona ai lava le fa’anoanoa ona o fa’ai’uga e fai e Toea’i’ina e aunoa ma ni feutaga’iga ma isi ua a’afia, ia avatu fo’i sa matou tala i mea na tutupu.

“E ao lava ona manatua lelei, o nei mea uma e matua tele ai lava a’afiaga o o tatou aiga. E le o se tulaga fa’apea, na o lou savalivali atu lava ae saunoa mai, ua uma ‘Oe ma alu loa e malolo.

Na fa’aopoopo mai fo’i, talu lava ona tupu o lenei mea, sa taumafai lava e fia maua o se tali mai le Ekalesia. Na i’u ai lava ina na misia le ta’otoga o lona faletua i Niu Sila ona o le tau sailiga o se tali o le mata’upu. 

Ina ua iloa e le ‘Aulotu, na faia ai e nisi o aiga e to’afa pe to’aono se tusi e talosagaina ai le Ekalesia, ia toe silasila toto’a i le latou fa’ai’uga, ina ia toe tu’u se avanoa i la latou fa’afeagaiga.  

Sa saunia fo’i ma tu’uina atu i le Komiti a le ‘Au-Toea’i’ina, se tusi mai le loia o Su’a Alex Su’a, o le kamupani loia ua ta’ua i luga. 

I le tusi a Su’a, sa fa’amanino atu ai nisi o vaega o le Fa’avae o le Ekalesia ae maise fo’i le Fa’avae o le Malo o Samoa ua fa’apea ona afaina i le fa’ate’aina o faife’au. 

O se fa’ata’ita’iga, sa fa’ailoa atu ai e Su’a, le solia e le Komiti a Toea’i’ina o le vaega 9 o le Fa’avae o Samoa, i le le-tu’uina atu o le aia-tatau i le faife’au o Ali’imau, e tali mai ai i tu’ua’iga na faia fa’asaga ia te ia. 

Ae mo le Fa’avae o le Ekalesia, na ta’ua e Su’a, o le fa’ai’uga e fa’ale-aogaina pe tatala ai le osiga-feagaiga a le Faife’au ma lana ‘aulotu, sa faia lea e aunoa ma se feutaga’iga pe talanoaina fo’i i se fonotaga ma le ‘aulotu. 

Na fesiligia Ali’imau e uiga i tu’ua’iga ua faia, ae saunoa le fa’afeagaiga, e isi se tama’i-vevesi na tupu i luga o le va’alele ina ua ulufale mo le malaga aua le la fa’amalologa i Niu Sila. 

Sa ia fa’amanino fa’apea, e o’o atu i luga o le va’alele, ua leai se avanoa i le vaega o le va’alele mo a la ‘ato-ta’ita’i, ma sa talosagaina ai se tasi o le pasese, pe mafai ona ‘ave’ese ana ‘ato mai le vaega o le nofoaga lea mo la’ua. 

“E le’i fiafia le ali’i lea o le pasese ma palauvale ai loa i lo’u to’alua,” o le fa’amaninoga lea a le faife’au. 

“Ia atonu ua ‘ou vavevave teisi fo’i, na ‘ou tago ai toso mai le ‘ofu o le ali’i lea ona o lana tala na fai i lo’u to’alua, pau lea.

“Na o’o atu le ‘auva’a ma fai le latou fa’ai’uga, fa’apea ona o a’u na amata-mea ae latou te le’i iloa le mafuaga o le vevesi, ma fai mai ai loa ma te tu’ua le va’alele.

“Na ma usita’ia lava le fa’atonuga na ‘aumai, ia atonu fo’i ua momoli-sese e nisi i le Komiti a Toea’i’ina, fa’apea o a’u lava na sese ma fa’atupu le vevesi.” 

Saunoa fo’i Ali’imau, mulimuli ane, sa fa’atonu ai o ia e se tasi o le ‘Au-Toea’i’ina, ua tatau ona fo’i mai i Samoa e tatala le latou feagaiga ma le ‘Aulotu ona o le mea lea na tupu i luga o le va’alele.

“E leai sa’u mea mea-sese ua fai, ma o le mafuaga lava lea ‘ou te fai atu ai, se’i fa’afofoga mai i sa matou tala,” o lana fa’aaliga lea. “Pau lava lea o le tatalo mo le Komiti, ia su’esu’e mae’ae’a lenei mea ma ia atoatoa fa’amatalaga a itu uma a’o le’i faia o se fa’ai’uga.” 

Na ta’ua fo’i, ina ua taliu mai i Samoa, ua uma ona fa’aleaogaina le latou feagaiga ma le ‘aulotu i Samamea ma fa’atonuina ai, e tu’ua le ekalesia. 

Na fa’aopoopo mai fo’i, sa fa’ananau lava e fa’amamā lona suafa e ala i lona fa’amalamalamaina o le mata’upu i le Komiti a Toea’i’ina.

E le’i mafai ona maua o se fa’aaliga mai le Komiti a Toea’i’ina, e uiga i lenei mata’upu.

By Lanuola Tusani Tupufia 12 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>