Sola i Suria (I.S.I.S.) se Ofisa o Va’a a Peretania: Lapata’ia osofa’iga i le sami

By New Zealand Herald 12 May 2016, 12:00AM

 Ua sola atu nei i Suria, se tasi o fitafita sa a’oa’oina ma  koleni i se tasi o kolisi iloga mo a’oa’oga fa’aleGataifale a Peretania, ina ia ‘auai i vaega fa’atupu-fa’alavelave a Malo Isalama (le ISIS). 

O le po o le Aso Sa (Aso o Tina) na lapata’ia ai e le Vaega mo le Puipuiga a Peretania e fa’apea, ua sola-‘ese atu nei i Suria, le ali’i 28 tausaga o Ali Alosaimi, o se tasi e matua talenia ma ua tele lona malamalama i fua-va’a a le Malo o Peretania, ma ua tula’i mai ai o se tasi o fa’amata’u mo le saogalemu o le atunu’u. 

Ua leva lava ona iai popolega i tagata fa’atupu-fa’alavelave nei – lea ua mae’a ona fa’atupuina fa’alavelave sa fuafua i va’alele-la’upasese, a ua taumafai nei fo’i e fa’atupu-vevesi i le sami e ala i le osofa’ia o va’a-laupasese ma va’a-la’u-oloa.

 “Ua tupu ai se lagona popole ona o ni fuafuaga a le ISI e fa’aleagaina le fua-va’a,” o le fa’aaliga lea a Atimalala Lord West, le sa avea ma Pule o le Vaega o Fitafita o le Sami a Peretania.

“O se tasi pei o Ali ua tele sona malamalama i vaega nei, ua si’itia ai fo’i le tulaga ua o’o iai faiga fa’atupu-fa’alavelave.” 

O fa’amatalaga-au’ili’ili o Ali Alosaimi – na fanau i Kuwait - sa maua lea i se vaega o fa’amaumauga a le ISIS na sao mai i tua ma maua fa’alilolilo e le Daily Mail i le Aso Sa. O lo’o fa’ailoa i ia fa’amaumauga, o le ali’i lea a’o le’i sola i Suria, sa nofo i South Shields, Tyne ma Wear, ma a’oga ai mo le tolu tausaga i a’oga a vaega-‘au o le sami i le 2011. Ae sa galue muamua i se kamupani o va’a-suau’u a le malo i Kuwait. ‘Ana fa’aauau pea i lana galuega lea i le vaega-‘au ina ua maua lona tipiloma maualuga i vaega fa’aTautai-va’a, e tele sona avanoa mo va’a o lo’o fa’atautaia e le Matagaluega mo le Puipuiga o Peretania. O va’a nei o lo’o fa’aaoga e fala’ua’i ai vaega mo’omia ma isi uta tau-militeli e taua mo le puipuiga o le atunu’u aoao.

Sa a’oa’oina fo’i Alosaimi i le Kolisi mo Seila ma Galuega i Luga o Va’a – le South Tyneside College’s Marine School, ma sa nonofo fa’atasi ma sana uo mai Kuwait lava, i se fale-mau-totogi. 

E le’i manana’o le Kolisi lea e tu’uina mai ni fa’amatalaga e uiga ia Ali, ae na ta’ua, o se vaega o lana a’oga, sa fa’aa’utu lava i vaega i luga o va’a e aofia ai ‘au’aunaga lautele ma o le tele o lona malamalama o le malosi’aga o le Navy a Peretania, o le a avea ma sao aoga o lona lumana’i i le ta’ita’iga o le ISIS.  

O Ofisa i luga o va’a e feagai ma le tausia o le saogalemu o va’a, o le fuafuaina o ogasami e ui e va’a, o le la’uina ma le ‘ave’eseina o uta fa’apea feso’ota’iga uma. 

Na ta’ua e Gavin Simmonds – o le fa’atonu o le saogalemu o Va’a a le Kamupani Va’a a Peretania e fa’apea: “E tele lava se popolega o tulaga o le saogalemu pe a tula’i mai o se fa’amata’u fa’apea. Ae ao lava ona vave faia o se fa’atatau e fa’afetauia ai le malosi’aga o se tagata e to’atasi, e fa’atino ai se osofa’iga i le lumana’i.” 

Na fa’aopopo mai fo’i: “’Ou te manatu o se a’afiaga tele e ono o’o iai, o le faia lea e le ISIS o se va’a e tau’ave ai suau’u ma kesi masani. E matua lamatia ma a’afia gofie ma tele se a’afiaga tau-mu ma afi e tutupu mai ai, ma o se popolega tele lea i le malo o Peretania fa’apea fo’i Amerika.”

O le fua-va’a lea – ua silia i le 150 va’a tetele, o ofisa ma ali’i-seila e 30,000, sa tele lona sao i le Taua Lona Lua a le Lalolagi fa’apea fetaua’iga sa faia i Falklands (Argentina).

A’o iai i Peretania, sa lafo e Alosaimi le latalata i le 100 o ona ata i upega-tafa’iLagi (Tusifoliga) ma fa’aigoa o ia, o  le“Kapeteni Pule”. I se tasi o ona ata, o lo’o fai sana mata-tioata pogisa ma fa’afoliga ai o Tom Cruise i lona ata-tifaga o le Top Gun i le 1986. O le isi ata na lafo i le 2010, o lo’o fai lona pulou o le militeli ma le fa’aupuga: “Sa fa’atino lou tiute i galuega o le sami, o se Kapeteni”.   

O anapo, na ta’ua ai e se tasi sa nonofo fa’atasil ma Alosaimi i South Shields e fa’apea, sa fa’aseseina lava le mafaufau o Ali ona o ata-video o le fasiotiga o tagata sa faia e fitafita a Peresetene Bashar al-Assad. Na ta’ua fo’i e le uo lea, “Ua sola Ali i Suria ona o lona le fiafia lava ia Assad. E le-fiafia uma tagata Mosalemi, a’o Ali, ua alu lava e fa’atino lona ita. I lenei vaitau ma tulaga ua aliali mai, e le tau-tata’ia ‘Oe e fa’atupu ni fa’alavelave, aua ua lava lava upega-tafa’iLagi e iloa ai.” 

Fai mai fo’i, ua mae’a ma maua le fa’ailoa tipiloma o Alosaimi peita’i toe lua ana su’ega ona maua lea o lona laisene ‘ave-va’a, semanu e fa’ataga aloa’ia ai o ia, e avea ma kapeteni o so’o se va’a. 

Na ta’ua fo’i e lona aiga i Kuwait, na amata fiafia lava Alosaimi i faiga fa’atupu-fa’alavelave ma vesiga, i le tausaga mulimuli o lana a’oga. Na amata fa’aola lana ‘ava ma amata fo’i ona lauga atu i le ‘au-talavou a lona aiga ma una’i ia  ‘auai i le ISIS. O i’ina lava na talitonu ai, o ia o se tama-a’oga masani, e “siva, ulaula ma tele ana teine.” Na ta’ua fo’i e le uso o lona tama, o le maliu o le uso-la’ititi o Alosaimi – o Abdullah fa’atoa 19 ona tausaga a’o tau ma vaega-‘au a Suria – le taimi tonu ma le mafuaga o le liliu o le ali’i. 

Sa fa’ailoa fo’i e le uso lea o le tama o Ali, o ‘Ali fo’i lona suafa e fa’apea: “E foliga na matua sui lava lona olaga ina ua maliu lona uso la’iititi. Ua fa’aola lana ‘ava ma le-fia talanoa i se tagata e pei ona sa masani ai. Sa masani fo’i ona telefoni i lona aiga i vaiaso ta’i-lua ae fa’atoa toe o’o mai i le fa’ai’uga o le 2013, le taimi mulimuli na fa’alogo ai iai.”

By New Zealand Herald 12 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>