Teena e le Fofoga Fetalai atugaluga tau le pulea to’atasi o le malo

12 March 2016, 12:00AM

Deidre Fanene

Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 

 

Ua faailoa mai e le Fofoga Fetalai o le Palemene o loo i ai nei o La’aulialemalietoa Polataivao Fosi lona si’ufofoga e faamalosia atili ai le pese a alii ofisa o le malo ina ia aveeseina ai atugaluga e uiga i le avea o Samoa ma setete e pulea e se pati e tasi.

I sana faaaliga i le Samoa Observer, na teena e Laauli manatu e faapea ua sili atu ona avea Samoa ma malo e pulea toatasi e se tagata i lo se malo faa-temokalasi ina ua mae’a ona tineia e le Vaega e Puipuia Aia Tatau a Tagata le Tautua Samoa Party i le Aso Faraile talu ai. 

 “E tusa ai ma lo’u manatu moni, e le tatau ona tatou popole,”o le faaaliga lea a Laauli. “O le taimi lava e ulufale ai sui auai i totonu o le Palemene, e le faapea e tatau lava ona i ai itu agai. Ou te talitonu-o sui usufono ta’ito’atasi uma lava o le Palemene-e tatau lava ona tumau i ana faiga faata’oto ma ia i ai se mafaufau lelei e fai ai lana faamasinoga ma le poto pe a talanoaina mataupu.”

O Laauli, o le Sui Usufono o le Palemene mo Gagaifomauga Nu. 3, fai mai o sui usufono uma o le Palemene ua valaauina e fai ma sui o latou itumalo.  “E tatau ona latou faamaoni i o latou valaauina –ma e tusa ai ma lena tulaga-e fai ma sui o mea e manuia ai o latou itumalo i totonu o le Palemene e aunoa ma le fefe poo le faa-itu’au tusa lava poo a o latou sootaga ma latou pati.  “I totonu o le Palemene, e una’ia sui auai ina ia saunoa ma le sa’oloto. E leai ni pa-pupuni e taofia ai i latou mai le saunoa mai pe afai o ni mea latou te lagona e tatau ona talanoaina.”

E ese ai mai lea itu, fai mai Laauli o le temokalasi o Samoa e pei ona masani ai sa faatino lava o se setete e tasi lona pati. 

 “Sa leai ni faiga-pati I aso ua mavae,” o lana faamanatu mai lea. “A mae’a ona filifilia se Palemia ma lana Kapeneta, ona avanoa loa lea o le maota mo soo se tete’e I totonu o le Palemene. 

O le tulaga e tusa ai ma la’u vaai, o pou tetele e tolu o le temokalasi o loo taoto I totonu o Samoa lea o loo tuuina mai ai le siaki ma paleni. “E tusa ai la ma lo’u manatu- e leai se mea e popole ai. I le avea ma Sui Usufono o le Palemene, o le itu e tatau ona tatou popole i ai –o mea faatauaina ia tatou aumai i totonu o le Maota.   “O lo’u lava manatu ia, o le a lafo atu lava i le Sui Usufono o le Palemene ma lana faatinoga e saunoa ai-ma e le taofia i latou  mai le faaleoina o  latou manatu.” 

Ae mo le atunuu ma lona filifilia o se vaega toatele o le H.R.P.P.e ala ia latou palota, na toe ta’ua e Laauli e faapea o lea ua aumai le finagalo o tagata. “O le mea moni lenei talu ai-a na manana’o tagata ia i ai se Itu Agai, semanu latou te faatinoina lea tulaga e ala ia latou palota. 

“Ae peitai- e le o le tulaga lena- o i latou (tagata) sa tuuina atu lo latou faatuatuaga i le H.R.P.P. E le faapea la o le a matou faagaloina ai faiga faata’oto tau faiga-malo lelei, mautali atu ma le faimea tonu.

O nei faiga faata’oto ua tuuina mai ai faiga e siaki ai ma faa- paleni.” Na una’ia e Laauli Sui Usufono o le Palemene ina ia saunoa atu. “Afai e silafia e se Sui Usufono o le Palemene e faapea e tatau ona i ai ni mea e ao ona faasa’oina, faasaga ane loa e faasa’o,” o lana faaaliga lea.

“Aisea latou te fefefe ai e saunoa mai? O le tulaga moni lena o ia mea i le taimi nei.” Afai e toe avea o ia ma Fofoga Fetalai o le Maota pe a mavae le vaiaso a sau, e ese sana faiga o le a fai a’i Sui Usufono e to’atolu o le Tautua Samoa Party? “E tofu uma lava i latou ma le leo,” o lana faaaliga lea. “E tutusa tagata uma lava ma o le a latou saunoa sa’oloto –e leai se ala ma e leai se mafuaga e tatau ai ona matou taofia i latou e saunoa mai.

O le a tofu i latou uma lava ma le aia tatau e pei foi o isi lava Sui Usufono o le Palemene. I le Aso Sa, o mnatu faaalia o Laauli na toe ta’ua e le taitai o le Vaega e Puipuia Aia Tatau a Tagata (H.R.P.P.), o Tuilaepa Sailele Malielegaoi. E tusa ai ma Tuilaepa, e leai se mea latou te mafai ona fai pe afai ua faailoa e tagata o le atunuu lo latou mana’o e ala ia latou palota.

 “E ui lava ina le lava (Sui Usufono) o le itu aga, ae ua lava lea fa,” o lana faaaliga lea. “O le a le mea a matou mafaia pe afai o le mea lenei e mana’o i ai le atunuu?  Afai e leai se Itu Agai, e mafai e isi lava sui usufono mai la matou itu ona saunoa e avea ma sui auai o le Itu Agai.

“E tele lava faiga e sae ai se pusi.” E uiga i tuuaiga e faapea o le pati o loo faafoeina le malo ua avea ma vaega e pule to’atasi, fai mai Tuilaepa o ia ituaiga o mafaufauga ua na o ni “upu lava mai tagata atamamai ia o loo opeopea solo i luga o le ‘ea.” Na ia ta’utino mai e faapea o loo i ai faiga e siaki ai ma faa-paleni ai ua uma ona faata’oto ina ia mautinoa ai e le tupu mai lea tulaga i totonu o Samoa. 

“ E le o se mea fou lenei. I totonu o lenei vaega faa-upufai, e tele ma anoano talanoaga o loo fai ai e uiga i nei mataupu uma,”o lana faaaliga lea. “O loo i ai faiga e siaki ai ma faa-paleni ia e le mafai ona aveesea. O le mea e tatau ona outou manatua e faapea a outou talanoa e uiga i faiga-malo lelei, faimea tonu ma le mautali atu, o na mea -o le maunu masani lava lena e faaaoga e itu agai.” 

12 March 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>