Manatu o le Fa’atonu - O se alii na soifua e faatupu manatu

12 March 2016, 12:00AM

Tusia - Mata’afa Keni Lesa

Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 

 

O le upu moni o se aso faanoanoa lenei mo Samoa, aemaise ai lava mo le itu tau a’oa’oga. 

O se taimi lea o le a faamavae atu ai le atunuu-e aofia ai le Palemia o Tuilaepa Sailele Malielegaoi-i se tasi o faia’oga a Samoa e sili ona fiafia i ai. 

Ua viia Pat Buckley e le toatele o se faia’oga uiga ese ma le faatupu manatu o ia lea na aga’i atu i tala atu o lona valaauina ina ia mautinoa ai e faapea ua ‘u’u mau e ana tamaiti a’oga ma ua malamalama i mea ua uma ona aoaoina i latou. 

Ua faaaogaina e tamaiti a’oga sa a’o’oga muamua ai -nusipepa lautele e faailoa atu ai lo latou loto faafetai i se alii na aoaoina i latou i isi mea e tele atu i lo mataupu faa-saienesi. 

O Mr. Buckley na tuuina atu lona soifua i le a’oa’o atu.  I totonu o se tala na lomia faasalalau ananafi i le itulau i luma, o lana vaai e faapea o lea galuega na vaaia ai o ia o faia’oga i le  a’oga maulalo, a’oga maualuga ma tamaiti a’oga o le iunivesite i Niu Sila ma Samoa.

I ona aso amata, na se’e atu o ia mai St. Joseph, Samoa, St. Pauls Collega ma faasolo atu ai i le Avondale College. Na ia tuua Felela i le 1970 ma ina ua mavae le isi 14 tausaga i Birkdale College i le North Shore i Aukilani ma sina taimi puupuu i le Epsom Girls Grammar School, na ia toe foi mai i Samoa i le 1989.  Na soso’o lea ma lona faaaluina o se sili atu i lo le 20 tausaga i le Iunivesite Aoao o Samoa-e ese ai mai ni tausaga i le Kolisi o Samoa, Samoa Primary School, Robert Louis Stevenson Primary School ma le Faatuatua Christian College.

I se talanoaga i le avea ma sui tofia mo le ‘Peron of the Decade i le 2011, fai mai Pat: “Ua uma ona ‘ou aoaoina le faitau afe ma afe, ua matua tele na’ua pe a faailoa atu, atonu e ono le malilie isi pe afai ou te le ta’ua i latou.

Ioe, sa ‘ou aoaoina le (Palemia (o le taimi nei) ma o lea tulaga e ono mafai pe leai ona avea ma mea lelei,” o lana faaaliga lea faatasi ai ma ona foliga sa pulato’a mai. I lenei la aso, ua matua misia lava Mr. Buckley. Ma e ui lava ina le toe i ai o ia iinei, o le taua o lona tagata i le avea ma faia’oga o le a olaola pea i totonu o tamaiti a’oga ta’itasi uma ia sa latou maua le avanoa e aoaoina ai i lalo o lana vaaiga. O totonu o iina o loo taoto ai se tasi o lesona uiga ese o le olaga nei.

Ma o lena itu e faapea afai e te tuuina atu lou ola e teu faafaigaluega mo isi, sa lelei ona e soifua. O le a’oa’o atu e faatagaina ai oe e te faia lena tulaga, ae faatoa mafai ona e faia pe afai e te popona moni i tagata o loo e aoaoina ma e loto e faatino ni suiga lelei i o latou olaga. 

A e faaosofia isi inaia avea ma tagata lelei i lo le tulaga o latou i ai i le taimi nei, ua e faia se unaiga lelei i le olaga o lea tagata. Ae peitai- o le avea ma tagata e faaosofia le isi tagata e le o se galuega e faigofie. E mana’omia le lotomau, lototele ma le tuuina atu o le tagata atoa. 

E tolu ni vaega autu ua faafetaia ai e i latou e iloa Mr. Buckley o ia, ma faamalamalama mai le pogai na ia faia ai mea na ia faia mo se vaitaimi umi na ia faatino ai. Na ia a’oa’o atu, ma le talitonu e faapea o lea tulaga o lona valaauina lea ma o lea na tumau ai pe o ia i lea faiva i lona soifuaga atoa. Ma o se lesona lena mo i tatou uma fo’i.

E u ii le tele o mea sa i ai ‘i lea nofoaga’ e tofotofoina ai ma faasese ai o tatou mafaufau, ae ono mafai ona avea ma taua e fai pea-le nofo ai pea ma le faamaoni- i se galuega e te talitonu i ai.. I se taimi ua matou matua moomia ai lava ni faia’oga ia latou te faaosofia e le gata i le upu a’o le amio, o le tofi faasolo o Mr. Buckley lea ua na tuua e tutusa lelei lava ma lana uiga a’o soifua. 

A’oa’o atu ma una’i ina ia tino mai ai se suiga lelei. O Tamaiti a’oga ma faia’oga foi e tatau ona latou maua le unaiga ma le faaosofia mai lenei alii lea na ia tuiina atu ni mea se tele i ni tagata se to’atele. 

Ia alofa le Atua ma faamanuia atu i lona aiga faanoanoa ma faamalosi ia  i latou i le faagasologa o lenei taimi faigata.  Ma o nisi faia’oga se toatele e pei o ia, ma le toatele o isi o loo tauaveina ma le lotomau lenei galuega taua, ia tulai mai e faatino lo latou valaauina. 

Ia outou maua Samoa se faaiuga matagofie o le vaiaso, ma ia faamanuia atu le Atua! 

12 March 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>