O lo’o eva pea i ‘Ausetalia le pagota Samoa na sola e se mai le falepuipui
O le a toe fa’afo’i mai i Samoa nei le pagota lea na sola mai le falepuipui i Tafa’igata, ma solasola atu ai lava i fafo, e tuli fa’a’uma lona fa’asalaga.
O le pagota o Valufitu Uolilo – sa fa’afalepuipuina ona o le fa’ao’olima ma le umia o a’upega mata’utia – na maua e Leoleo a Ausetalia i se taimi e le’i mamao atu.
Ae na saunoa le So’o-upu a le Matagaluega o Leoleo i Samoa nei, le susuga a Maotaoali’i Kaioneta Kitiona, o lo’o manan’o e toe fa’afo’i lea pagota i Samoa nei.
“E tatau lava ‘ona ‘aumai e tuli lona fa’asalaga i Samoa nei,” o le fa’aaliga lea a Maotaoali’i.
“O soligatulafono sa molia ai, sa fa’atino i totonu o lo tatou atunu’u nei. O lo’o matou taumafai fo’i e sa’ili’ili pe na fa’afefea ona sola atu i atunu’u mamao le ali’i pagota.”
“O le taimi nei, e le’i molia lava se tasi ona o lenei mata’upu, ae o lo’o naunau lava e fa’afo’i mai i Samoa le pagota lea, e fa’amatalaga mai le mea na tupu ae na fa’apei ona fai o lana mea lea o le sola i Ausetalia.
O le masina ua mavae, na fa’ailoa mai ai e le Komesina o Leoleo, o Fuiavailili Egon Keil, ua maua le pagota lea o Valufitu, i le atoa ai lea o le tausaga talu ona sola-‘ese mai le falepuipui i Tafa’igata.
“O lo’o fa’agasolo pea le fa’atinoga o su’esu’ega a Ausetalia e fa’asaga i le pagota lea, pe tatau ona toe-tipoti mai pe nofo ai pea i fafo,” o le fa’aaliga lea a Fuiavailili i le masina taluai.
Na fa’aalia fo’i e Fuiavailili i le Samoa Observer, sa fa’afeso’ota’i atu e le latou Vaega mo Soligatulafono fa’aVa-o-malo, le Ofisa ‘Autu o Leoleo Ausetralia ona o le mata’upu lava lea.
“’Ou te matua le-malamalama lava i se tasi e mana’o e taofiofi ai i Ausetalia se tagata solitulafono fa’apea, ae maise lava, o se pagota na sola i tua mai le falepuipui.”
Na fa’afetaia ai fo’i e Fuiavailili le Malo o Ausetalia ma le Vaega mo le Puipuiga o le Tulafono, ona o lo latou sao taua lea lava e fa’auau ona galulue fa’atasi ai ma le Matagaluega o Leoleo i Samoa nei, i mata’upu fa’apea.