Toe maua Uili Manuleleua

By Ilia L. Likou 11 April 2018, 12:00AM

O lea le fa’aaliga a le Matagaluega a Leoleo ina ua toe mafai ona maua le ali’i pagota o Uili Manuleleua lea na sola mai le falepuipui i le tausaga ua mavae.

Na ave le fa’amalo a le Matagaluega ona o le lagolagosua o aiga aemaise o le atunu’u i le galuega ma le pitola’au tauave pea e fesoasoani atu ai.

I le fa’atupula’ia pea o pagota sosola, e tusa ma ripoti i le  fa’aiuga o le tausaga ua mavae atu   na logoina ai pea le Matagaluega o Leoleo   le atunu’u i le sosola ai lea i tua ma le falepuipui o nisi o pagota e to’alua. 

O i la’ua nei o Fili Fuimaono po o Fili Faulalo ma Tui Samuelu.

E pei ona silafia ai o Uili Manuleleua e aofia ai i a’i latou nei  Lauititi Tualima  ma Vaoia Solia lea na sosola mai tua talu ai, lea na osofa’ia se tasi o aiga i Ululoloa i le fa’aiuga o le tausaga talu  ma o le taimi lenei ua toe maua uma.

O lea osofaiga o lo’o ua tu’uaia ai Lauititi Tualima  ma Vaoia Solia.

I le osofaiga  i Ululoloa, o lo’o fa’ailoa mai ai le  a’afia ai o se tinā lea e le’i mana’o e fa’ailoa mai lona suafa ma na maua le avanoa e fa’ailoa mai ai lea tulaga.

Na ia ta’utino o Lauititi sa i totonu o lona potu.

 “Na ia fa’alagolago mai i a te a’u ma tule’i a’u aga’i le moega, na ia fa’afefe a’u ma nofo tatu’i o’u foliga,” saunoaga a le tinā

 “Sa taumafai lava ina ia ou to’a lelei ina ia mafai ona fa’ato’a filemu mea uma aemaise o lo’u popole i si a’u fanau i tupu ai se fa’alavelave.

“Na ou fai atu i ai e tago e ave la’u telefoni ma va’ai la’u ato tupe e tago e ave, na ona ia maua lava o la’u telefoni alu loa ma le atoa.

 “Na ou fa’apea ai na’o Lauitiiti sa i lo’u fale ae ou iloa mulimuli ane sa i ai ma le tasi ali’i pagota.

Na ia ta’ua lona fa’afeso’otaia ai lea o leoleo ma na vave ona o’o atu le fesoasoani ma maua ai meatotino na to’esea.

 “I a te a’u lava ia, e le saogalemu le atunu’u i nei tagata ma e tatau ona fai se fuafuaga talafeagai mo Lauititi.

“Ou te iloa e faigofie lava ona osofa’i lo matou fale ona e latalata tele i le falepuipui.

“O le taimi lenei ua i ai mea pueata fa’alilolilo ma nisi o tulaga aua lava le saogalemu o lo matou aiga.

O lo’o ua matua’i fautuaina le atunu’u ina ia fa’afeso’ota’i le ofisa leoleo o lata ane, 22222 po o le 911 pe a iloa i latou nei i so’o se vaega o le atunu’u ae aua ne’i latalata i ai.

I nisi o ripoti e fa’atatau lava i a Lauititi  na fa’ailoa ai o se tagata solitulafono aupito i mata’utia o Samoa.

Mo  Lauitiiti Tualima lava ia, na ‘a’afia muamua ai se tasi o turisi mai fafo i sana osofaiga mata’utia i  le La’au Tutasi ina ua ia saiasaia se ali’i palagi ae ia fa’atinoina ni faiga matagā i lana uo tama’ita’i mai Ausetalia i le 2015.

I le masina o Iulai 2016, na tula’i ai Lauititi ma faia sana faato’esega puupuu i luma o le Alii Faamasino o Lesatele Rapi Vaai ina ua tula’i o ia mo lona faasalaga e tusa ai ma le osofaiga o le ulugalii mai Ausetalia ma le toso faamalosi o le tamaitai Ausetalia lea sa fai malologa mai i Samoa i le tausaga, 2015.

“Ou te faato’ese ai e tusa ai ma le mea na ‘ou faia, “ o lana faaaliga lea. “Ua ‘ou sese ma ua ‘ou matua lagona lo’u faanoanoa. Ou te talia soo se faasalaga e tuuina mai e le Faamasinoga.”

Na tolopo e le Alii Faamasino o Lesatele le faasalaina o lea alii se’ia aulia le aso 19 o Aokuso 2016-ina ia tuuina atu ia te is se taimi e Iloilo ai talosaga na tuuina atu mai le Vaega o Moliaga. Ae peitai-na ia faaalia e faapea o loo sailia e le Ofisa o Moliaga a le Malo se 20 tausaga faaopoopo o le faasalaga tau falepuipui mo lenei pagota e mata’utia le sola soo i tua. 

Na ioe Tualima i lona nofosala i tuuaiga e tolu tau le toso teine, tasi le moliaga o le gaoi, tasi le moliaga o le fao mea, ma se moliaga o le tau faamata’u e fasioti ma le isi tau le faa-auupegaina i se ‘auupega mata’utia. O ia moliaga uma e faasino i le osofaiga o se ulugalii mai Tasemania i le Lupesina Treesort i le aso 24 o Setema 2015.

E tusa ai ma le otootoga o faamatalaga moni, na o faatasi Tualima ma Leoleo o le Falepuipui i le falema’i i le aso 23 o Setema 2015-ma o le taimi lea na mafai ai ona ia sola ese. Na ui atu o ia i Tiavi-lea sa nofo ai mo le aso.

I le faagasologa o taimi amata o le isi aso, na ia talepe ai se potu sa nofoia e ni turisi ia e tatau ona pu’e le la malaga i le vaalelei e toe foi atu ai i Ausetalia i lea taeao.

O le tama’ita’i na ‘a’afia ai o Angie Jackson.

E tusa ai ma ripoti fai mai na sauni Angie e taele ae o le taimi lea na ia vaaia ai Lauititi o lo’o ia umia se seleulu ma faafefe ai na te fasiotia o ia pe afai e faataiŏ. 

Na tapā e Tualima se tupe ma  la  telefoni fe’avea’i ona la ave lea ia te ia mea sa na mana’omia. Ae peitai-sa le faamalieina ai o ia.Ona ia saisai lea o le ulugalii ma toso faamalosi le tamaitai a’o tilotilo atu si ona to’alua.

O ola o lea ulugalii sa mafai ona faasaoina ina ua siaki e le Pule o Treesort i la’ua –talu ai ua la tuai le la taavale la’upasese i le malae vaalele. Ae mo Tualima, sa mafai ona ia sola ese i lea po ma nisi o meatotino a le ulugalii.

O le Aso 5 o Oketopa 2015 na toe pu’e ai Tualima. Ina ua fesiligia e uiga i lea osofaiga, na ia ta’utino e faapea o ia na faia, o faamatalaga otooto ia a Leoleo.

Ua tuuina mai ai foi ma se fautuaga mai Matagaluega mo le lautele o le atunuu ina ia nofo mataala aemaise ia lagolagosua atu i le galuega o loo taumafai iai mo i latou sosola mai tua le falepuipui.

O le tali fuaitau la le Palemia, Afioga Tuilaepa Dr. Sailele Malielegaoi; i le polokalame o le 2AP ma le Palemia, ina ua fesiligia sona finagalo i le sosola soo ai o pagota i Tafaigata.

Na ia fa’ailoa ai e fa’apea; “O le laki a o le vaena lea na toe sosola atu ananafi, la ua toe maua uma a. Ae ua uma ona fai le talanoaga foi ma le isi vaega, e le lafi se isi i le ata o le laau. O le mea mo’i a, e faatamala le pulega. a?

“Ia o le isi vaega lea na toe sosola lea na toe pu’e, o le faamatalaga na oo mai i a te a’u, o le alii lea na kuka a’o lea e fa leoleo ia e i ai, puga mai a i le va o leoleo sola; a?

“O le mea la lea, o la’u fautuaga i le Komesina o Leoleo o loo nafa ma Tafaigata; e sili ona o ifo e avane uma a le aualii ia, e fai ni a latou exercise. Usu mai i le taeao i le ta o le fitu, aumai lea tuu i Apia ae faatamomoe atu a ia tau i uta i Tagaigata.

“Na o le pau a na o le auala; ia ua iloa foi isi leoleo, i le mea na sola ai le isi pagota. Ua fai le faaiuga i i faasala; o loa i uta e ave le paogata, leoleo ia ma le paogata, na ona o atu a, fai mai leolei ia muamua atu i fafo.

“Na o na laa a o le paogata lea alu loa i le atoa e taufetuli atu ia le aualii ia; ia e vaai mai tagata, se pei mo mea ni tagata pii foi ia sumo, a? ua e vaai i tagata pii sumo?

“Sapani, ia pei ni; o tagata nei ua leva na tatau ona ave e faalitaea, a ou te ofo i le Komesina la e i ai ma le avatu o nei lola. O tagata nei ua tatau ona litaea; i lo le avatu i uta o lona uiga o le tele o taimi e o ane ia paogata e tuitui vae.

“O le matua le aoga a o nei ituaiga leoleo. Ia le a la o le lu’i i le Minisita, toe tilitilo i le au peva ia; kilia ese. a?

“E le moomia e le atunuu nei ni peva ma ni au sumo e o atu i uta e vaai ia pagota.

“Leai o le taimi nei pau a le mea lea e agaga i ai i le Minisita o Leoleo onosa’i, lele toeitiiti uma le; ia o le ala foi lena e le’i faigofie le faaiuga lea.

“E le’o se faaiuga faigofie; ma o le tele o atunuu o le toe ave o le falepuipui i se isi nofoaga e le’o se mea e taugofie toe faigofie.

“Ae ou te faafetai i le lototele o le Minisita lea e i ai nei; a? i le mamao o lana faatofalaiga, faafetai foi i le Matagaluega o Tupe i le faaavanoa o tupe e sii ai le falepuipui i o.

“E leaga o i i totonu i i, o lea a ua avea o le vaega o le taulaga, ma o se mea e le matagofie le lotolotoi i o pagota i totonu o mea e alala ai le mamalu o le atunuu ma o latou fale nofo.

“Aua o le mea na e i ai na ona oso a i tua o le pagota ia sau loa fai ma faafitauli i aiga o loo nonofo i. O le puipuiga la o tagata lea na ave mamao i o, aua ou te leiloa poo ua tou oo i ai. E toe maua mai a i le mamao i uta o Mauga Folau, e toe maua mai a e leoleo la e le’i taitai oo i tai.

“A e faigofia a la ma o le fausaga foi la; o le matua fausaga faafalepuipui o nei ona po. E te fiu fo’i e eli lalo sau tano e te molu mai ai, na’o o ālā ālā mea la e, ia se’i vagana la le oso i luga, ia ae a tuu i luga ma mea o pa uaea tetele, ua atili ai ona faigata; a?

“E sili atu la ona maoa’e le fausaga lea laa fai nei, ua a la ona fai le mea lena ua lelavava foi le malo e faafeagai pea ma nai ne’i tama’i faafitauli. Aemaise a mo mea o paogata ua i ai lava lo latou agaga e sola.

“Ia se’i vaai i le isi kokemi lea toe tasi le aso magalo ae alu a; o lona uiga o le faiai, o le faiai o le tama’i pusi lea e fealuai ma le na pagota, o lona uiga na o le pau a le mea la e i ai i le faiai o le na paogata, o….

“E le ai; o le fia maua o se avanoa e fia sau ai e fai isi solitulafono. E le’o tatai ona faatauaina le tulaga o lea laa magalo.

“A o iina foi, e mafai ona faapea; a? e aumai a e le Atua auala o le iuga o le tagata; a? o lona uiga ana se’i nofo le alii lea se’i magalo i le tasi o le aso, o lona uiga e sili atu, o ana mea uma i nan a sau nei fai e sau loa a alu toe fai.

“O lona uiga la, ua e iloa foi le pese lea a le Taiti; E le tutupu fua mea faapena. a?

I le taimi lenei o lo’o ua silasila le malo i le tatalaina lea o le falepuipui i le masina o Tesema i le tausaga lenei i lona nofoaga fou i Tanumalala.

O lea le fa’amoemoe o lo’o ua i ai nei mo le taimi e si’itia atu ai le falepuipui i Tanumalala ma e fua lava lea pe afai ae sologa lelei lpea le galuega o lo’o fa’atinoina i le taimi lenei ma e 20miliona le tau fuafuaina.

O lea le tau aofa’i ua silasila ai nei le malo mo le fa’afausia lea o le falepuipui i Tafaigata.

I le suaina ai o le ele’ele  Tanumalala mo le falepuipui fou lenei na fa’ailoa ai e le afioga i le Alii Palemia le taua tele o lenei fa’amoemoe mo le saogalemu ai  le atunu’u lautele.

“E faatalofa atu i lenei taeao fou iō outou pa’ia faale-talalelei, mamalu faale-malo ma pa’ia faale-atunuu. O lenei taeao fou, o se tasi o aso e faitauina i aso tāua o galuega ma ālafua fa’ata’atitia a lo tatou Malo mo le puipuiga ma le saogalemu o Samoa.  

“O lenei sauniga faapitoa ua faailo ai le amataga o le fausia o le nofoaga fou lenei mo le Falepuipui i Tanumalala nei.

“O le asō ua tatala aloaia ai le faamoemoe o lo tatou Malo o Samoa e auala i le Matagaluega o Falepuipui ma le Toefuataiga, i le fausiaina lea o nofoaga e ono (6) e nonofo ai pagota e avea o se vaega o le nofoaga fou o le Falepuipui i Tanumalala nei. 

“O le 30 eka o lenei 550 eka, o le a faaogaina mo le fausiaina o le falepuipui fou ae o le isi vaega o le fanua, o le a fuafua lea e faaogaina mo atina’e faa-faatoaga ma lafumanu faapea nisi o polokalame e faa-faigaluega ai pagota o loo tuli o latou fa’asalaga fa’afalepuipui. 

“Ma le faamoemoe ia o’o atu i le taimi e magalo ai, ua i ai nisi tomai faaopoopo latou te fo’i atu i aiga e faatino ae na afua atu i le nofoaga nei.

“O lenei galuega o se atinae o lo’o faatupe mai e le tatou MaloTutoatasi o Samoa auā le malu puipuia ma le saogalemu o lo tatou atunu’u ma le mata’itūina o le vaaiga o tatou pagota o lo’o tuli o latou fa’asalaga. 

“Ma o le isi lea faapogai taua ua tupu le tatou taulaga. 

“Ua tala mai le taulaga agai i Tafaigata, ae le se mea matagofie le tu ogatotonu o se toese i le mea e nonofo ai tagata i totonu o le taulaga. 

“E le gata i lea, ae ua faaletonu foi fale o lo o i ai nei, ma e itiiti foi le laueleele.  

“O lenei galuega ua fuafuaina i le aofa’i atoa e 720 pagota e nofoia.  E 480 le aofa’i o pagota ua tuli latou fa’asalaga i totonu o lenei nofoaga; 120 le aofa’iga o pagota tamaita’i e mafai ona nofoia totonu o le Falepuipui, ma le 120 le aofa’i o latou ua taofia e fa’atali ai le i’uga o latou faamasinoga. “O nei pagota o le a taofia e tusa ai ma le fa’avasegaina o lo latou puipuiga auā le malu puipuia o lo tatou atunu’u i tulaga o puipuiga aupito maualuga.

“Avea lenei avanoa e momoli ai le fa’afetai i le Malo o Iapani e tauala atu i lona Amepasa,Afioga Shinya Aoki, mo le fa’atupeina o le pa ina ia malupuipuia ma saogalemu le atunu’u.

“Ou te talitonu e anoanoa’i nisi o tagata faigaluega mai le Auaunaga o Falepuipui ma isi Matagaluega a le Malo ma FaalapotopotogaTuma’oti e i ai o latou tomai ma agava’a sa fesoasoani tele i lenei atinae. E momoli atu le fa’afetai tele ia te outou uma.

“E malosi lo’u lagona e mafai ona i ai se so’otaga lelei tatou te faia i soifua ma ola o le toatele o i latou ua fa’afalepuipui ina ia toe fuata’iina ma ou te matuā fa’afetai ma fiafia ona o lea o le a fausia lenei galuega fou tatou te maua ai avanoa e tele e fa’ataunu’u ai lenei faamoemoe.

“Ua ou talitonu o le galuega ua fa’ataoto i le asō o le ma’atulimanu lea o le atina’eina o se vaitau fou mo le puleaina ma le fa’afoeina o pagota i totonu o Samoa a o avea ai i tatou ma taulamua i le Pasefika i le malupuipuia ma le toefuata’ina o pagota.

“E momoli faafetai faapitoa i le Afioga i le Minisita faapea le lagolagosua a le Minisita Lagolago i le unaina malosi o le atinae. 

“O laua tauau ua lafo i ai le galuega lenei, ma le faamoemoe o le Kapeneta, e tatau ona uma lelei le galuega lenei, ae le i uma le paeaiga lenei.

By Ilia L. Likou 11 April 2018, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>