Manatu o le Fa’atonu - O a faiga pi’opi’o? A ua galo ia tatou molimau ma fa’amaoniga a Papali’i?

11 February 2016, 12:00AM

Tusia - Mata’afa Keni Lesa

Fa’aliliu - Maiava

 

Lea la ua saunoa le Ali’i Palemia, Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi e fa’amautu mai faiga manino ma malamalama o fa’atamo’e ai le malo, ma ua tatau ai ona fa’apea, o le tala na fa’asalalauina i le itulau pito i luma ananafi “O a faiga-pi’opi’o? Lea e manino lelei ma malamalama mea uma”, e mālie tele i le faitau.

Lelei tele le Ali’i Palemia, le fa’avagavaga o ona taimi e fa’ailoa mai ai faiga-malamalama ua ta’ua. Ae a, e le manaia le iai o ni ta’ita’i fa’apea e fa’ailoa manino ma i le atunu’u, lo latou lelei tele, ae maise ai, le lelei tele i le fo’ia o ia faiga-pi’opi’o?

Ioe, e tatau lava ona tatou fa’afetaia le Ali’i Palemia. Toe fa’afofoga tasi fo’i: 

 “O le mana’o o tagata nei ia fai se Vaega Fa’apitoa mo Faiga Pi’opi’o, o a faiga-pi’opi’o lea e ta’ua, a ua leva ona iai ‘auala e fa’atino ai mea fa’apea?” 

“E le o fa’alavelave lava le malo i so’o se mea. O lo’o malamalama mea uma e tusa ai o talitonuga masani ma faigamalo lelei. I pulega a le malo lenei, e ‘aumai i luma mea uma ia matou tali atu iai.  

Na fa’aopopo mai: “’Ou te le-iloa la po’o fea e o-mai ai tagata nei ma ia manatu fa’avalevalea fa’apea, e masalomia ai le malo peita’i, o lea lava e fa’aauau tiute-fai ma e lima-ta’ita’ia i talitonuga ma faigamalo lelei.” 

Ona o lea ua na ta’ua faiga-pi’opi’o; se’i tatou toe fa’amanatu tasi lava.

Na fa’asalalau i le itulau muamua o le Sunday Samoa i le tausaga talu ai, se tusi na ‘ave i le Ali’i Palema, o lo’o iai “molimau maumaututu” e fa’amaonia ai, taupulepulega a nisi o le ‘aufaigaluega a le malo, e fa’aaoga-sese ai tupe a le atunu’u lautele.

O lea tusi - na tusia i le Aso 24 o Ianuari 2015 e le Susuga a Papali’i Niko Lee Hang, ina ua mae’a ona faia le fa’ai’uga a le Palemene, e pasia ai le tali a le malo i le ripoti a le Komiti a Ofisa o le Palemene, le OPC.

I le tali a le malo, na fa’afetaia ai e le Palemia atugaluga ma fa’asea na laga peita’i, na sa fa’amamafa mai, ua mae’a ona faia e le malo, o gaioiga ma fuafuaga e fo’ia ai le toe tula’i mai o ia to’atuga, ma atili fa’alelei ai fo’i le fa’atinoga o galuega.  E leai ma se isi tala na toe faia i fautuaga sa faia e le Komiti, ina ia ‘ave i le tulafono nisi o le ‘aufaigaluega a le malo ua maua, sa taupulepule e fa’aaogaina sese tupe a le atunu’u lautele. 

Lona uiga, ua sa’oloto-fa’asoloatoa i latou na faia lea agasala mata’utia. 

Ae le’i taitai malie iai Papali’i i lea mea.  

Na toe fo’i lelei Papali’i i le Palemia ma talosaga iai, se’i toe silasila ane lava i fa’amaumauga na saunia ma tu’uina atu e le Komiti o Sui o le Palemene.  Mo le silafia, o Papali’i le isi sui o se vaega to’atele o Faipule o le Palemene, sa matua tete’e malosi ma ‘ina’ina i le fa’ataga o “faiga-pi’opi’o” nei i totonu o le malo, ae o lo’o matua afaina le lautele o le atunu’u, o lo’o mafatia ma o’ono le-leoa. 

O le tu’uina atu e le Palemia o le tali a le malo e uiga i le Ripoti a le Komiti, na mo’omia ai e Papali’i, le Palemia ma le Palemene ina ia toe silasila tasi ane lava i fa’amaumauga, o molimau ma fa’amaoniga na tu’uina atu e le Komiti o Sui o le Palemene.

“E masani lava ona e saunoa Lau Afioga i le atunu’u ma fa’aaoga ‘upu mai le Tusi Pa’ia, Iakopo e 4 fuai’upu e 17 e fa’apea, ‘O le ua iloa le mea lelei ae le faia, o le agasala lea ia te ia”. 

Na fa’amanatu fo’i e Papali’i ia Tuila’epa, “’Ou te fa’ato’ese atu i Lau Afioga ae tatau lava ou fa’ailoa atu molimau o faiga-pi’opi’o ua faia...aua ‘ou te mata’u i Le Atua ma Lona Finagalo.” 

Ia alo maia Tama’ita’i e ma Ali’i, o molimau nei sa tu’uina atu. 

E talitonu e to’atele le mamalu o le atunu’u na silasila muamua fo’i iai. A o le faitau atu i saunoaga a le Ali’i Palemia e uiga i faiga-malamalama, le mau-tali mai ma faiga-pulega lelei, e taua ai tele le mata’itu lelei pea, po’o gafea e sau ai le manatu, ua matua mo’omia e le atunu’u nei, se Vaega e Tete’e Atu i Faiga-Pi’opi’o.

O molimau nei sa fofola atu e Papali’i Niko Lee Hang ma le Komiti o Ofisa o le Palemene: 

 

• FA’AMATU’UINA ATU FA’ASOLITULAFONO O LE 10% O TUPE TAOFIOFIA – TAUPULEPULEGA E FA’AAOGA-SESE TUPE FAITELE A LE ATUNU’U 

O se gaioiga e fa’aaoga-sese ai tupe a le atunu’u sa fa’atinoina e le Minisita, le Ofisa Sili ma le konekarate lea sa talosagaina le fa’amatu’uina atu o le 10% o Tupe-taofiofi e fa’aaogaina ai se Feagaiga fa’aInisiua taufa’asese e fai ma fa’amaoniga ma sa fa’amaonia lava e le Minisita ma le Ofisa Sili ma lo la silafia o se Inisiua tau-fa’asese talu ai, e leai ni tupe-totogi fa’avaitaimi ma sa fa’amonia lava le tulaga e le kamupani inisiua ma ta’ua ai, e le o toe aoga lea feagaiga, ua le toe aoga. E le gata i lea, o le vave fa’amatu’uina atu o le 10 % lea o tupe-taofiofi a’o le’i mae’a le galuega, ae maise e le’i mae’a le 12 masina talu ona mae’a o le galuega, ua afaina ai tu’utu’uga ma le Maliega fa’aKonekarate sa faia. O se fa’atinoga tau-fa’asese lea sa fa’atinoina, ma e mautinoa lava, o se solitulafono matuia

 

• SOLIA O LE TULAFONO O LAFOGA TOTOGI 2012

Tupe-totogi Fa’aauau: E uiga i le Tau o le Konekarate sa tu’uina atu i le Kamupani e aunoa ma le to’esea o Lafoga Taofiofi, ua solia ai le vaega e 95 o le Tulafono o Lafoga Totogi 2012. 

O Ponese Fa’aleTausaga sa totogi atu i le ‘aufaigaluega, ua solia ai fo’i le Tulafono o Lafoga Totogi, e ala i le le-‘ave’esea o lafoga-totogi mai le aofa’iga atoa o tupe o ponesi. 

 

• FA’ATINOGA MASALOMIA I LE FA’ATAUINA O ASETA MAI LE KAMUPANI FA’AOGATOTONU 

Sa fa’apopoleina le Pule ma Su’etusi Sili ona o tupe-totogi sa totogiina atu e le Fa’alapotopotoga o ‘Ele’ele a Samoa (SLC) i le kamupani(ali’i) fa’aOgatotonu, sa totogiina i Tupe Niu Sila (NN$) ma Tupe Amerika (US$) e aofia ai le fia miliona tala a’o lea Kamupani o se Kamupani o lo’o resitalaina i Samoa nei. O risiti uma ma fa’amaumauga o tupe mai teuga-tupe a le kamupani lea i faletupe i Niu Sila. O lea faiga o le totogiina atu o tupe, ua maua, e le o le faiga aupito lelei lea ma sa’o talu ai, e leai se lafoga VAGST sa totogia i le malo. O le kamupani fo’i lea na fa’atauina mai le Loli Vili Vai taugata mo le Fa’alapotopotoga, lea na taunu’u mai i Samoa nei, i se tulaga le-manuia tele. 


• OFISA TUTOTONU O LE FA’ALAPOTOPOTOGA O ELE’ELE TUMAOTI O SAMOA

O le aofaiga na mo’omia mo le fa’atupeina o le Ofisa Tutotonu (fou) a le Fa’alapotopotoga o Ele’ele Tumaoti o Samoa e  $2,419,977.12 ae ma’ea ane ua $$5,219,977.12, e $$2,800,000.00 na fa’amaonia e le Kapeneta ma e le’i tu’uina fo’i i totonu o le kapeneta mo lona fa’amaoniaga e pei ona masani ai faiga fa’avae.

E tusa ai ma su’esu’ega a le Komiti Fa’apalemene o lo’o maua le tele o vaega e le’o mafai ona manino lelei mai e pei o fa’amatalaga i se sainigalima i le totogiina atu ai lea o se tupe e tusa lona aofa’i ma le $120,670 lea na fa’amatu’u atu i se kamupani lea e fa’apea o lea kamupani e onaina e se le to’alua o le afafine o le minisita. E o’o i se tasi o tupe na tu’uina atu mo le fa’aleleia ma le fa’agatusa o se tasi o vaega ele’ele a le faalapotopotoga e tusa ma le $62,500.00.

Na fa’ailoa mai e le komiti e fa’apea, o nei galuega na fa’atupeina e le’o tula’i ma i se tulaga lelei lona fa’atinoina, lea fo’i e lavea ai ma le lifi lea e le’i i ai se taimi na fa’aaogaina ai ae leaga, ae e pei ona silafia ai e ma’ea ane le toe fa’alelei o le lifi ua totogi e le SLC le tau aofa’i e $490,000 mai lona tau sa tatau ona i ai e $180,000.00, o lona uiga ua fa’aoppopo ai le tau sa’o le $310.000.00

Oka! Afa miliona mo le toe fa’afouina ai o le lifi.? E fa’apefea ona fa’apea mai o  ta’ita’iga lelei nei.

Ae o lo’o i ai pea nei mea uma i totonu o le lipoti e le’o mafai ona ave’esea.

Ina ua fesiligia e Tuilaepa lenei ripoti mo fa’amaoniga nei, sa ia fa’ailoa.

 “O lo’o tatalo pea ina ia mafai ona o’o atu le malamalama i a te ia ma ia manatua e le’i mafai lava ona ou fa’ailoa nisi o ana gaioiga na fa’atinoina a’o avea ai o ia ma minisita.” O Tuilaepa lea.

“Tatalo pea ina ia ona manatua.

 Na ia fa’ailoa fo’i ma le manino e le’i  solia lava se tulafono e le minisita.

 “E le’o solia e le minisita le tulafono,” o lana tala lea.

“Ua tu’uina atu nei le mataupu i el Ofisa o Le Loia Sili, o i latou ia o lo’o silasila i nei tu’uaiga pe i ai se tulafono ua solia e le minisita.” “O lea ua ma’ea su’esu’ega ma tu’uina atu i le Kapeneta e leai se tulafono na soli e le Minisita.

Afai o lo’o manino mea uma, o le a le mea ua le mafai ai ona fa’ailoa mai ai la le lipoti a le Loia Sili.? O le a le mea o lo’o i a i nei faiga e fa’atatau i le tele o  nei mau tupe o lo’o fa’aalu ai le miliona o lafoga. Saunoa Papali’i ‘O la’u fesili i le palemia po le a le mea na ou faia ua sese?” o lana tala mai lea.

“E le sa’o lea tulaga ma ou te fia fa’ailoa atu i le Palemia e n ate fa’ailoa ia tulaga po o le sa’u mea na fai ua sese, ma out e iloa na o le pau lava lea o lana saunoaga aua e na te le mafai ona tali mai. Ia fa’amata la o i ai se tali mai a le malo ma le Palemia i lenei taimi, ae fa’amata fo’i o i ai se tasi le malo e mafai ona fa’ailoa mai le tali a le Ofisa o le Loia Sili e fa’atatau i vaega e pei ona saunoa i ai Papali’i?

11 February 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>