Finau le Minisita ia toe tatala Avele

By Sarafina Sanerivi 10 May 2016, 12:00AM

O le manatu-alofa lava i le a’afia fua o isi tamaiti-a’oga ma le manumanu i le igoa o Avele, o mafuaga ia e lua sa una’ia ai pea le mana’o fa’anaunau, ia toe-tatala le Kolisi o Avele, e tusa o se fa’aaliga a le Minisita o A’oga, o Loau Solamalemalo Keneti Sio.

O le a tu’uina atu se ripoti mai vaega ‘ese’ese o le Matagaluega o A’oga, pe a mae’a feutaga’iga a faia’oga, o matua, o tama ma teine-tuai o Avele, e tu’uina atu ni ta’iala maumaututu mo le aga’i i luma ona o vevesi ua tula’i so’o mai i le va o a’oga maualuluga i le taulaga. 

O vaega o lea ripoti, e aofia ai suiga mo le fa’agaioia o le a’oga; le fa’amanatuina i matua o lo latou sao, le tu’uina atu o avanoa mo tama ma teine tuai, fa’apea tamaiti a’o’oga o iai nei, e faia ai ni saunoaga ma tautalaga fa’ala’ei’au, ae maise o le “saofafa’i lelei i lalo” e talatalanoa ma fetufaa’i i aga-masani fa’aleAganu’u, o se fa’aaliga lea mai le Ali’i Minisita.  

O le fa’amoemoe o lea ripoti, e afua mai i le fa’ai’uga a le Kapeneta i le vaiaso talu ai, e tapunia ai le Kolisi o Avele. O atugaluga ma popolega na fa’aaliga, e le gata o le Asosi a Tama ma Teine Tuai o Avele (ACOPA), o faia’oga ae aupito mamafa ai lava matua ma fanau a’o’oga o iai nei. O lo’o fa’agasolo nei su’esu’ega e uiga i nei misa ma vevesi i nofoaga faitale, ae o lo’o sa’ili’ili malie nei e le Minisita o A’oga, o le pule ma faia’oga o Avele, ni fofo e fo’ia ai lea fa’aletonu.

I se fa’atalanoaga i le vaiaso talu ai ma le Afioga a le Minisita o Loau Keneti Sio, na ta’ua ai, o se vaiaso faigata tele mo ia ma le Matagaluega. 

“Sa faia a matou talanoaga ma feutaga’iga ma le ali’i pule ma faia’oga, fa’apea le Asosi a Matua ma Faia’oga o le Kolisi,” o lana saunoaga lea. 

 “Lea e taumafai e fa’amae’a le matou ripoti i le aso, ia tu’uina atu i le Ali’i Palemia ma le Kapeneta.” 

“Ua ma’ea ona fa’ailoa mai e Leoleo tamaiti sa a’afia i le faia o tau-fa’amata’u i luga o upega-tafa’iLagi. Lea la ua i Leoleo le mata’upu i le taimi nei ma ua molia ona o amioga le-taupulea ia.

“A o le avea ai ma Minisita o le Matagaluega, e le tatau ai ona na ona nofonofo i lo’u ofisa e leai se mea e faia iai.” 

Sa ia fa’amanatu mai fo’i, o le fa’afitauli lenei o ‘ese’esega i le va o a’oga, e le fou. Ma ua fia nei tausaga o taumafai pea le malo ma le Matagaluega o A’oga mo se fofo lelei e taofia ai ia fe’ese’esea’iga.

“Peita’i le mata’upu lea ua tula’i mai, ua fai lava si ogaoga tele.” 

Ae na ta’ua e le Minisita, o le fa’ai’uga a le Kapeneta e tapuni ai Avele, e leai sana fa’amatalaga e faia iai. 

“E faigata lava ona fai o se tali,” o lana saunoaga lea.

“Ae a silasila lelei lava iai, e le o le taimi muamua lea ua a’afia ai Avele i misa ma isi a’oga. E foliga mai ai, o le taimi lava e tupu ai vevesi i le va o a’oga, e a’afia lava Avele.  

 “Ua tele avanoa ua tu’u iai a’o lea e fa’asolo ina leaga tele. Lea la ua faia ai e le malo le fa’ai’uga, ae le’i tuai tele.”

O le fa’ai’uga fo’i, o se lapata’iga lea mo tamaiti-a’oga uma o lo’o fa’apea, e le afaina le fa’amisa ma fa’atupu-vevesi i nofoaga faitele, o le fa’aaliga lea a le Minisita.  

 “O se fe’au e le gata mo le Kolisi o Avele, a’o isi fo’i a’oga ua fai ma masani le fa’amimisa i nofoaga faitele. Ua tele fautuaga ma lapata’iga ua tu’u iai a’o lea lava e le aloa’ia lelei e tamaiti. Atonu o le to’atele o latou o lo’o fa’apea se mea malie le fa’avevesi ma le fa’amimisa i le taulaga. 

E talitonu fo’i le Minisita, e tatau ona utagia lelei e a’oga uma lenei fa’ai’uga ua faia ma fesoasoani ai e suia ai mafaufauga ma amioga a tamaiti. 

“E tatau ona latou iloa, o le fa’amisa ma le fa’atupu-vevesi, e leai se aoga mo latou. Na o le a’afia ai fua o a latou a’oga, o faia’oga,  pule a’oga, ae maise lava, o latou matua.

“Aua i Samoa nei, o le fesili muamua lava lea pe a fai e se tamaititi se mea sese, e fesili tagata, ‘po’o se tama a ai? a’o ai ni matua? O fea fo’i e sau ai?”

E le gata i lea, a ua fa’amanatu mai fo’i e le Minisita, i tamaiti-a’oga ia na faia amioga nei, ia mafaufau mamafa i loifofoga o o latou matua i le taimi na to’otutuli ai e fa’ato’ese i faia’oga, o leoleo ae maise le taimi na to’otutuli ai e fa’ato’ese i le Ali’i Minisita, mo se fesoasoani.

“E matua le-malamalamala lava tamaiti nei i a’afiaga ua o’o iai tagata matutua, ona o latou ma amioga le-taupulea.

“Ua to’atele na’ua matua ua o’o mai fa’apena ma loimata, e talosagaina se fesoasoani, ae le o se mea manaia lea, aau, o a’u fo’i o le isi matua pei o latou.” 

Na saunoa fo’i Loau, o le fa’ai’uga ua faia, ua afaina ai fo’i ma fanau e le’i a’afia i “vevesi” nei.

“E to’alaiti lava latou o lo’o faia lenei amio-malo-vale, amioga-mimita. A ua afaina atu ai ma isi tamaiti o lo’o naunau i le a’oga, a ua afaina atu ai fua ma latou. Lea ua leai ni vasega o faia, ae le fa’atali iai le taimi aua o lea ua tapuni le latou a’oga, ma ua mamao maotua ai latou mai mata’upu fa’agasolo pe a fua i isi a’oga o lo’o gasolo lelei pea. Ma o le tulaga lea ua tele ai le popole o matua. 

“Ua fa’aleagaina ai fo’i le igoa o le a’oga,” o lana fa’aopopo mai lea. 

 “E anoanoa’i ta’ita’i lelei ma nisi iloa i lo tatou atunu’u sa foafoa mai le Kolisi o Avele ma ‘ou te talitonu, o lo’o matua le-fiafia lava i lenei mea ua tupu i tupulaga ma le talutalu-fou.”

Na ta’ua fo’i, ua galulue nei faia’oga Avele i totonu o le Matagaluega o A’oga, o lo’o fesoasoani atu i galuega fai, a’o fa’atalia se fa’ai’uga mai le Kapeneta. 

 “Matou te manana’o lava ia faia vave se fa’atatau i le mata’upu lenei talu ai, ua matua to’atele lava matua ua o’o mai mo sa’u fesoasoani.

“Ae talosia, ia o’o atu i le Aso Lua, ua maua mai se tali mai le Palemia ma le Kapeneta. O le a taumafai malosi lava e talosagaina se isi avanoa mo Avele, mo nai fanau ma faia’oga ua afaina fua ona o tamaiti amio-manu fa’apea.

E le’i finagalo le Ali’i Minisita e fa’alaua’itele mai le ripoti ua tapena, ae na fa’apea mai, afai ae toe ‘aumai e le Kapeneta se avanoa mo Avele, o le a latou faia loa ni suiga mo le fa’agaioia ma le pulea o le a’oga. 

 “Ua mae’a ona malilie e ‘aumai i totonu nisi o tama ma teine tuai o Avele, ina ia talatalanoa i tamaiti-a’oga o iai nei i le a’oga. O le manatu, a fai lea tulaga lea, e fa’asoa atu ai ma fa’ailo i tamaiti fou tala’aga o mea lelei na maua i Avele ae maise tulaga lelei sa ‘ausia e tama ma teine tuai sa i le Kolisi, o le a maua ai se a’oa’oga lelei e tau tu’utu’u-ifo ai mafaufau o fanau o iai nei. O se ‘auala aoga e fa’aosofia ai manatu ma lagona o fanau ma to’a’aga ai e finau mo mea lelei, nai lo le fia fa’amimisa ma fa’aali le fia-malolosi ae fa’avalevalea.”

Peita’i, e talitonu lava le Ali’i Minisita, o le fofo lelei lava, o le amata mai le aiga ma a’oa’oga amata.

“O le aiga lava e amata uma mai ai,” o lana saunoaga lea. “O le ‘autu lena, e amata mai matua i le aiga. Lea tatou te talanoa i le kolisi lenei, le a’oga, i le ituaiga amioga lea e le mafai ona tupu mai, pe a na a’oa’o lelei ina ua fananau mai nei tamaiti ma le taimi o laiti. 

“O lo’o manino lava le Tusi Pa’ia. A’oa’i le tama e tusa o ona ala e tatau ona ola ai, a o’o ina matua, e le toe te’a ‘ese ai lava. Ioe, e le o se fa’afitauli la pe ana tatou fa’amaoni i le tausiga ma le a’oa’oina o fanau mai lava i le taimi o laiti. 

 “Tatou amata lelei mai lalo, ma fa’aauau ai lava i luga, tatou galulue fa’atasi ma pule-a’oga, o faia’oga ma le Asosi a Matua ma Faia’oga o le Kolisi o Avele, e fo’ia le toe tula’i mai o nei fa’afitauli.” 

Na fesiligia fo’i le Afioga a le Ali’i Minisita, pe finagalo, e tatau ona fa’atino fa’asalaga sa faia i aso ua mavae, atonu o se isi to’omaga lea mo se fofo, ae na saunoa, e talitonu lava, e le toe talafeagai fa’asalaga ia i le taimi nei.

“O le toe faia o fa’asalaga na, o se tulaga e ao lava ona toe silasila toto’a iai,” o lana saunoaga lea. 

 “E le fa’apea a toe faia fa’asalaga ia ona maua vave ai lea o se fofo. E ono afaina tele ai fo’i fanau, ae maise i le taimi ua malosi ma tele mau mafaufauga i aia-tatau a fanau. E le ose tali la lena mo lenei taimi. Ae tatau lava ona silasila toto’a ma fai-fai malie i le taimi nei, atonu lava e le o toe mamao ae taunu’u i se fa’ai’uga lelei.” 

By Sarafina Sanerivi 10 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>