‘O a faiga-pi’opi’o? Lea lava e manino lelei ma malamalama mea uma’

10 February 2016, 12:00AM

Ripotia e Lanuola Tusani Tupufia

Fa’aliliu e Maiava

 

Na matua ‘ina’inā le Ali’i Palemia, Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi ona o saunoaga ma mana’oga ua fa’aalia ai le tatau ona fa’atuina o se Vaega Fa’apitoa e Tete’e ai i Faiga-Pi’opi’o, le fa’atautala ma le fa’aaoga-sese o le malosi fa’apea taupulepulega-leaga e faia i totonu o nisi itutino o le malo. 

“O le mana’o o tagata nei ia fai se Vaega Fa’apitoa mo Faiga Pi’opi’o, o a faiga-pi’opi’o lea e ta’ua, a ua leva ona iai ‘auala e fa’atino ai mea fa’apea?” o le fa’aaliga lea a Tuila’epa.

“E le o fa’alavelave lava le malo i so’o se mea. O lo’o malamalama mea uma e tusa ai o talitonuga masani ma faigamalo lelei. I pulega a le malo lenei, e ‘aumai i luma mea uma ia matou tali atu iai.  

 “’Ou te le-iloa la po’o fea e o-mai ai tagata nei ma ia manatu fa’avalevalea fa’apea, e masalomia ai le malo peita’i, o lea lava e fa’aauau tiute-fai ma e lima-ta’ita’ia i talitonuga ma faigamalo lelei.” 

O saunoaga ia a le Palemia e tali ai i nisi o fa’asea a le Vaega Fa’a’Upufai a le Tautua Samoa, ua tatau ona fa’atu o se Vaega Fa’apitoa e Tete’e ai Faiga Pi’opi’o.

O le finagalo lea na ulua’i laga e le Minisita Fa’aolioli o Tupe a le Tautua, o Afualo Dr. Wood Salele, lea fo’i na toe fa’amanatu mai e le Sui Ta’ita’i o le Tautua, o ‘A’e’au Peniamina Leavai i le vaiaso talu ma fa’apea ai, ua mo’omia e le atunu’u se Vaega Fa’apitoa fa’apea, e taofia ai faiga-pi’opi’o. 

Na fa’aalia e le Faipule Falealupo, o su’esu’ega na ta’ua i le ripoti a le Pule ma Su’etusi Sili, fa’apea su’esu’ega a le Komiti a Ofisa o le  Palemene, na iloa le matua mo’omia o se Vaega Fa’apitoa fa’apea, e fa’atinoina ma fa’aauau su’esu’ega na maua. Na ta’ua fo’i e ‘A’e’au, o le Vaega Fa’apitoa mo le Taofia o Faiga Pi’opi’o, e mautinoa ai le faia e le malo o faiga-malamalama ma mautali mai i le atunu’u.  

Peita’i na saunoa Tuila’epa, o le so’ona finau-vale o le Vaega a le Tautua i ia mea, e ta’u mai ai e matua le-malamalama lava i le gasologa o galuega.

“Pei lava ‘ou te iloa ua galo ia latou, o lo’o iai se vaega o le tulafono e mafai ai e le Kapeneta ona faia o se Komisi Su’esu’e e su’esu’eina o so’o se mata’upu e masalomia ai faiga-pi’opi’o,” o le tali mai lea a le Palemia. 

O se fa’ata’ita’iga, na toe laga ai e Tuila’epa le Komisi Su’esu’e na fa’atuina e su’esu’ea tu’ua’iga o faiga-pi’opi’o i le Falepuipui i Tafa’igata. O tu’ua’iga ia na laga i se tusi na ta’ua “o  tusi a aitu.”  

“O lona uiga, ua leva lava ona iai le ‘auala tatou te su’esu’eina ai tagata o lo’o masalomia i faiga-pi’opi’o.” 

Sa fa’ailoa fo’i e le Palemia, faiga i totonu o galuega a le malo e siaki ai ma iloa mea fa’apea.

“Lona lua, lea e iai su’etusi a le malo. O la latou lea galuega, o le siakia pe o fa’apei ona fa’aaoga tupe i totonu o itutino uma o le malo e fa’aaoga ai faiga ma tulaga o lo’o fa’aaoga fa’ava-o-malo.

“Lea fo’i o lo’o iai le Su’etusi Sili ma se Su’etusi i tua atu e siakia a latou galuega uma.” 

Na fa’aalia e Tuila’epa, o le ‘auala lea na maua ai le ripoti e uiga i le Fa’alapotopotoga o ‘Ele’ele a Samoa, lea fo’i na tele ai le vevesi i le tausaga talu ai. Le ripoti lea na laga ai le tele o tu’ua’iga o faiga-pi’opi’o ma le leaga o pulega i totonu o le Fa’alapotopotoga.

O se su’esu’ega na faia e le Komiti a Ofisa o le Palemene, na fa’amaonia ai ia tu’ua’ia ma fautuaina ai loa le molia i le tulafono o latou na faia ia faiga-pi’opi’o.

“Na amata ia tu’ua’iga uma ina ua tu’uina atu le ripoti a le tatou Su’etusi Sili,” o le fa’aaliga lea a Tuila’epa. “O le isi la lea ‘auala e mafai ona maua ai tagata kukulu fa’apena.” 

Na ta’ua fo’i e le Palemia le matafaioi a Leoleo.

“O isi faiga-pi’opi’o e faia e malo, o le taumafai lea e fa’alavelave i galuega a Leoleo ia ‘aua ai ne’i molia latou. Peita’i, e leai ma se mea fa’apena o tupu i i.”    

Na toe o’o fo’i le Palemia i le tagata-valeina o Luagalau e fa’amalamalama ai le mata’upu.

“Silafia lelei e tagata uma, o le taimi o pulega a le HRPP lea na tagata-valeina ai Luagalau (Levala’ula Kamu,” o lana fa’amalamalamaga lea. “O le a le mea na tupu? Na nana lena mea? Tasi lena fa’amasinoga mata’utia. E le’i taofia e le malo lena mea pe taumafai e tau-ufiufi.

“Sa fa’atino su’esu’e a Leoleo ma maua ai ‘Eletise ma molia fa’atasi ai ma le Minisita na fa’amuta ai loa e le Kapeneta i lena taimi. O la’ua fa’atasi ma se Sui o le Palemene na ‘ave i Tafa’igata ma taofia ai. E le’i fa’alavelave lava le malo.”

Sa tautu lava Tuila’epa, o lo’o fa’atino lava e le malo faiga-malamalama ma e le o fa’alavelaveina le gasologa o galuega e tatau ona fai.

“E foliga mai e matua le-malamalama lava tagata nei i le fa’atinoga o galuega,” o lana fa’aaliga lea e uiga i le Vaega a le Tautua Samoa. “O lo’o iai lava ‘auala ua fa’ata’oto e fa’atino ai mea fa’apena.”

Na fa’ailoa fo’i e le Palemia le tu’u-‘ese’eseina o le Ofisa mo Moliaga  mai le Ofisa o le Loia Sili a le Malo.

“O le Loia Sili e tula’i mo le malo, ma e aofia ai le Ao Mamalu o le Malo, le Palemia ma le Kapeneta. O le mea lea ua tupu nei, ua matou tu’u-‘ese’ese ai le Ofisa o le Loia Sili mai le Ofisa mo Moliaga Lautele. 

“O le mafuaga, ona i lalo o faiga tuai, e ono iai lava se mafuaga e fesiligia ai le fa’ai’uga e faia e le Loia Sili.

“O nei la ua tuto’atasi le Ofisa mo Moliaga Lautele ma e le toe fa’alavelaveina e le malo ni moliaga e tatau ona faia.” 

Na fa’ailoa mai fo’i e Tuila’epa, e le ‘alo lava le tulafono i so’o se Sui o le Palemene po’o sui-tuai fo’i o le HRPP.

 “E o’o lava i la’u Minisita Lagolago o Peseta Vaifou Tevaga, sa molia fo’i. O lo’o fa’aauau pea lona fa’amasinoga ma e le’i fa’alavelaveina lava e le malo lena mea e o’o fo’i i le Fofoga Fetalai, o lo’o molia fo’i i le mata’upu lava lea e tasi.”

Sa fa’amanatu fo’i e le Palemia, le Minisita Lagolago talu ai, o le Sui Faipule fo’i o Sagaga le-Usoga o Muagututagata Peter Ah Him, lea na malia ma fa’amaonia ona moliaga.

“Na fa’amavae mai le Palemene,” o le fa’aaliga lea a Tuila’epa.

“Ou te fai atu, o le fai mai o tagata nei e fa’atu se Vaega e Va’aia Faiga Pi’opi’o, o a faiga-pi’opi’o lea e ta’ua a’o lea ua leva ona iai ‘auala e fo’ia ai?

“E le o fa’alavelaveina lava e le malo so’o se mea. O lo’o manino ma malamalama mea uma e tusa o talitonuga, o tu ma aga masani o faigamalo lelei.”

 

10 February 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>