O FOLAUGA NA MAUA AI SAMOA

09 March 2016, 12:00AM

–Aso Lulu 09 Mati 2016. Tapena ma Tuufaatasi e Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua mo le Samoa Observer. 

 

O le motu o Thienhoven, o se motu telē, e matua manaia lona lanu lauava i le vaai mamao, ma e matua lilofia i soo se ituaiga o laau lapopo’a. Sa matou folau faataamilo i lea motu i le aso atoa e aunoa ma le iloa o lona tele atoatoa. Ae ui o lea, sa matou iloa e aga’i atu lava lona telē i le motu o Croeningen i se faiga faataamilomilo ma e foliga mai e fesoota’i ia motu e lua ma o se vaega moni lava o le Terra Australis poo atumotu o Ausetalia. 

O le aso 13 o Iuni na vaaia ai se motu e taoto i le latitū e 14 tikeri 30 i sauté ma le logitū 202 17 tikeri lea e tau lē iloa atu ona o le vasa o loo si’omia ai ma o lea na faaigoa ai loa o le ‘Vuil Eiland’ poo le motu e leai se aogā. O le motu la lenei e igoa o ‘Rose Island’.

O le aso 14 o Iuni na taunuu ai le folauga i le 14 -9 tikeri o le latitū i saute, ma le logitū e 202-17 tikeri e tusa ai ma le fuafuaga o le ta’otoga o ia motu. E ta le itula e 3 i le afiafi a ua taunuu i le itu o Ta’ū, ma tuuina atu ai loa le faatonuga ina ia lafo le taula, ae peitai, e le’i papa’i le taula i le ta’ele o le moana. O lea na tu’u ai loa i lalo se fua ina ia mafai ai ona iloa le loloto. Sa vaaia ni va’a se tolu ua agai atu ia i latou.

O ia vaa- e le o ni paopao e vane mai laau e pei ona masani ai, ae o ni vaa e fausia i ni laupapa ua lelei ona fusi faatasi. Sa naunau tele tagata o lea motu i ni u’amea; ma o lea sa faafesuia’i ai a latou popo ma matou oloa, ina ia maua ai ni a latou fao tuai;. O ia foi tagata e vali o latou tino ma o a latou teuga e afua mai ogavae e tau i o latou tapuvae. E leai foi ni mea sa afei ai o latou tino vagana ai mea sa fusi i o latou tino e pei o ni fusipa’u e natia ai lo latou le lavalavā.

O le fua o le loloto lea na tuu i lalo e le’i maua ai se nofoaga lelei e tuutaula ai va’a. O lea na toe taliu atu ai o latou vaa i le motu lona lua lea na latou vaaia ai, e lua ni motu o loo soofaatasi- o Olosega ma Ofu; sa latou vaaia foi le motu lona tolu e igoa o Nu’u-o nei la motu e fa -sa faaigoa o Boumann Islands. 

O le taimi lea na tuta’ia ai le vaa o le ‘Thienhoven’; ma o lana faamatalaga e faapea o le taimi lea na alu ane ai le Tupu o lea motu i luga o lona vaa ma o ona tala ane sa nofo ai se tamaitai pe 18 pe 19 tausaga le matua sa na ulaina se ‘ula umī o ‘amu’amu lanu moana, ma o lea na fesili ai le Tupu ia te ia pe i ai ni ana ‘amu’amu faapea ae sa lūlū i ai lona ulu. Sa na faaalia o lona talitonuga o le Tupu moni lava lea talu ai,ina ua toe taliu atu i uta, e faitau afe ma afe tagata o le motu sa i luga o le matafaga ma Tao ma U fanafana e faatali lona taunuu atu.

O le itula e 7 i le taeao o le aso 15 na latou vaaia ai Tutuila; ma o le ta o le itula e 5 i le afiafi na latou vaaia ai Upolu ma Savaii ia sa latou faaigoaina  o Thienhovea ma Croeningen, e pei ona faaalia e Behrens, latou te le’i faamaumauina se taimi, ae ua matua fiafia lava, talu ai, o le aso 14 ma le 15, na maliu ai se tasi o le latou ‘auva’a. O le itu e faanoanoa ai, e le’i tuuina mai e le Satini o Behrens nisi faamatalaga e uiga i lea faalavelave, vagana ai le Atimalala o Rokeuaine. 

Ae ui o lea, o lenei lipoti ua aliali mai ai- e le o Rokeuaine na mua’i maua Samoa; talu ai o faamatalaga e uiga i ‘amu’amu lanumoana’ e uiga ese lea; talu ai, e mafai ona faapea ‘o se ‘ula o tioata lanumoana’ lea sa avea ma oloa taua mo faafesuiaiga o oloa-i lena taimi. O le tasi itu- atonu o se’ ulalei’mai nifo o tafolā; ae o le mea moni, o sea ‘ula’ o se ‘ula pa’epa’e, ae le mafai ona faapea o se isi lea ituaiga o ‘ula. O le isi itu, o lea ituaiga o ‘ula’ e pei ona lipotia- e le’i faaaogaina faatasi i Manu’a vagana ai Samoa i Sisifo. O le fusi lea e fusi ai le ulu- e le masani ona ‘ula i le ua o le tagata. E ono mafai ona faapea o nei fasi ‘amuamu lanumoana’ e aumai i Fiti poo Tonga, o atumotu ia na maua e Tasman i le 1643. 

O le tagata ta’uta’ua lona lua na asiasi i Samoa o Louis Antoine de Bougainville, na fanau ia Novema 11, 1729, i Pare i Farane. O lona soifuaga na amata o se Loia -ma o le loia o le Palemene, ae mulimuli ane avea ma Alii Ofisa o le Vaegaau ma o lea sa auai ai i le taua ma Siamani i le 1761. Ona ulufale lea i le Navy, ma sa vave ona avea ma Kapeteni ma o ia sa na pulea vaa o Farane o le ‘La Boudeuse’ ma le ‘l Etoiile’ lea na ia faatinoina ai le malaga faataamilo muamua a Farane i le lalolagi lea na amata folau ese mai le aso 15 o Tesema 1776 e o’o ia Mati 16,1769.

09 March 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>