O NIU SILA SAMOA

07 August 2016, 12:00AM

Tapena ma Tuufaatasi e Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua mo le Samoa Observer.

O le faamalosia o le tapu na pogai ai le le malilie o le toatele o tagata Samoa. 

E ui lava ina sa faatagaina e Niu Sila i se tulaga tele le auai o tagata Samoa i totonu o le malo- i lo le taimi o Siamani, ae o lana filifiliga tau le auai o tagata Samoa-sa le talafeagai ai lea ma aganuu masani a Samoa. 

O le le malilie o tagata Samoa na tulai mai ma avea ma faalapotopotoga e ta’ua o le Mau poo le “Samoa League Movement”. 

E ui lava ina tulai mai le tete’e a Samoa i le taimi o le pulega a Siamani i le 1908-09 i luga o le Savali-ae o lē na una’ia o Lauaki. Tuilagi, Taupa’ū, Tagaloa, Namulauulu, Lei’ataua, Malae’ulu, Tevaga na I’iga-na faa-aunu’ua-ma o lea na vaivai ai le Mau se’ia o’o i le 1926-o le taimi lea na ia talia ai se faiga faavae-e le toe galulue faatasi ma le Malo-e tusa ai ma lana tauiviga mo se malo e pulea e ia lava. 

O le taimi muamua na i ai le Ofisa o le Mau i le faleoloa o O.F. Nelson-ae sa masani lava ona potopoto ni vaega tetele i Vaimoso ma Lepea. 

O le 1929 na liua ai le Fale Faaili lea sa tapuni i Vaimoso e avea ma Ofisa o le Mau. 

O lea fale e tutusa lona ata ma le Fale Faaili lea na tusia lona ata e Albert Schaaafhausen ma faatu i Matafele i le 1909-ae pe na toe sii i se isi nofoaga-pe o se ata lava o le ata muamua-e le o manino.  

O le Pule o le Malo o Major George Richardson i le 1923-na ia faavaeina se ata mo nuu uma e pei o Lepea lea e latalata i Apia, lea sa talai ai fale tuai. 

O le Vaipaipa o le Taulaga mai Vaisigano ma mae’a i le 1920. O le 1921 na fau ai le fale –tamea o le Malo i Matautu e Mr. A. Stowers-ma sa lisi atu ia Ng Fu i le 1926 ma avea ai ma vaega taua o le nofoaga o tagata Saina i totonu o le atunuu. 

I le faagasologa o le o le Taua Lona Lua o le Lalolagi, e itiiti lava ni galuega tau le fausia o fale na fai ai-ae o e mea e ese ai ai o le Fale Fono Samoa i Mulinuu lea sa faaaoga e le Faamasinoga o Fanua ma Suafa mo ana faamasinoga ae mulimuli ane ona avea ma Palemene. 

O le 1948 na osi ai e Niu Sila se feagiga o le tausia o nuu mo Samoa ma le faa Faalapotoptoga o Malo Aufaatasi, o le Ofisa o le Hai Komisi na sui ai le Pulega. O le Fono a le Setete na faavaeina, e aofia ai le Hai Komisi ma Tamalii. 

O le Tulafono o Samoa (Samoa Act) na toe sui ai le fono tuai fai tulafono- e le Fono Aoao Faitulafono e mafuli i le toatele o tagata Samoa, ma e tumu i pule faale-tulafono ma mea tau tupe. O le 1956 na faavae ai le Malo Faa-Kapeneta ma le Tutoatasi na sosoo ai i le 1962, o le atumotu muamua lea o le Pasefika ua maua lona malo tuto’atasi. 

O le 1957 na faatau ai e le Western Samoa Trust Estates Corporation aseta a le New Zealand Reparation Estates, ma faatu ai le Faletupe o Samoa i Sisifo i le 1959. 

O le aofai o Papalagi i le 1956 e itiiti lava sona suiga mai le taimi o Siamani-e na o le 662, ae na faatoluina le faitau aofai o tagata Samoa i le toetoe lava 100,000.

07 August 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>