Folafola e le Setete o Isalama ni kasa ‘o’ona e osofa’ia ai Suria

By Fa’aliliuina e Iliā L. Likou 07 April 2016, 12:00AM

O se tulaga fa’apopoleina o lo’o ua i ai nei tagata o lea atunu’u ona o lea ua ma’ea ona fa’ailoa atu e le vaega fa’atupu fa’alavelave lea lenei tulaga ma o le a le toe mamao se aso ona fa’atinoina lea.

E ui e le’o ta’ua uma vaega ele’ele i nei osofaiga aepeitai o le talitonuga o e o lo’o nonofo ai pea i Suria i le taimi lenei, e amata ane o ta’u na’o vaega o lo’o fai ai osofaiga i le Setete Isalama ae fa’ai’u ane ua ‘a’afia uma ai tagata, ma e le fou lea tulaga.

O le le fa’aitiitia ai o  fevesiaiga o lo’o ua feagai nei ma le lalolagi, o lo’o ua vavalo le to’atele o le a ono o’o atu le lalolagi i le amatamata ai lea o le Taua lona Tolu.

Ua mafua nei mau eseese ona o le le fa’aitiitia ai le to’atele o e ua ma’imau lo latou ola ona o taua ma fevesiaiga o lo’o ua tula’i mai pea i totonu o le tele o  atunu’u tetele o le lalolagi.

O lona fa’amauina ai o fuainumera o Suria lava ia i le tausaga lenei talu ona amata  ua fasiotia le  lalata atu lea i le miliona o  tamaiti e o’o lava i tagata matutua ma o se fa’anoanoaga tele lea i falalapotopotoga tetele o le lalolagi e i ai ma Malo Auafa’atasi i le fa’atupula’ia ai o lea fuainumera.

O le to’atele o nisi o lo’o latou tu’ua’ia lava le lava lea o puipuiga o sui o malo o lo’o tutu mai i le taimi lenei mo le tausia o  le filemu i va o atunu’u, ma ua fai lava le mea e o’o ai le malosi o le tagata lava ia.

O aso i luga o maga’ala o atunu’u nei e pei ona i ai fo’i Pakistan ma Afghanistan ua le misi ma le solo fa’aaloalo e aualofa ai i le faitau fia o e  maliliu, i vaega uma e lua o le tuao’i.

 O le tele o nisi o fa’alavelave e mafua mai i le va o Pakistan ma Afghanistan ma e tele ina fa’apa e le au osofa’i se pomu, ma maliliu ai le faitau selau o tagata  i ni osofa’iga se lua i le taimi e tasi.

O se tasi o fa’alavelave na alia’e mai i le taulaga o Quetta, i le itulagi i sisifo o Baluchistan, lea na maliliu ai le la’ititi ifo i le 30 o tagata i se osofa’iga pule i le ola, i le sauniga o le maliu o se leoleo, lea na fasiotia, ma o va’aiga le toe saogalemu o lo’o ua feagai ma atunu’u nei i aso uma.

 O se fa’atausi’usi’uga o le itu i sasa’e o le tuaoi, i le Itumalo o Nangarhar i Afghan, na ripotia ai fo’i le pa ai se pomu i le tu’ugamau, lea na fa’apotopoto ai tagata e fa’anōnōmanu mo latou aiga ua maliliu. E to’a 14 tinā ma tamaiti mai le aiga e tasi na fasiotia ai, ma o se va’aiga i ai i letaimi lenei e pei o se mea ua ta’aalo ai tagata ma ua leai se manatu mamafa i le ola o isi.

E tusa ai ma ripoti muamua na fa’ailoa mai ai e le so’oupu o le vaega a le Taliban a Pakistan, Shahidullah Shahid, na ia faitioina le galuega mo  osofa’iga a le Quetta, ma fai mai o lea lava o lo’o fa’aauau le tulimata’i e le vaega’au lea o le ofisa o leoleo, e tusa ai ma fa’amatalaga mai le au fa’asalalau o le atunu’u.

Ua o’o atu osofa’iga a le vaega fa’atupu fa’alavelave i le a’ai to’aititi o Shiites i Quetta, a’o tu’uina ta’itasi mai ai e tagatanu’u o Baluch ni vaega’au mo puipuiga. Na ta’u mai e’i latou o lo’o nofomau ai i lea nofoaga le si’itia o le ave fa’amalosi o tamaiti e nei vaega’au fa’atupu fa’alavelave uma e lua.

I nisi o tala, na ave e le vaega a le Taliban a Afghan fale ie i totonu o le nu’u i le itu i matu o le taulaga, ma fa’aaoga mo lo latou malu puipuia.

Na fesiligia fo’i e le to’atele  le Minisita tutotonu ina ia fa’aali atu le fa’aiuga o le fuafuaga mo le tete’e atu i faiga fa’atupu fa’alavelave ia Aukuso 30, lea ua leva ona taligā ai le malo.

Fai mai le vaega tete’e i nei faiga, o le lē lava o fuafuaga fai a le malo e fa’atatau i nei osofa’iga, e o’o atu ai lava i le fa’ateteleina o le nofo lē malamalama ma le lē lava o feutaga’ina i se auala e fa’afesaga’i ai ma le au fa’atupu fa’alavelave.

I le taimi nei, o lo’o augani atu le vaega fa’apolokiki a le itu agai i le malo ina ia talo se fonotaga fa’alemalo a vaega fa’aupu fai fa’apolokiki uma ina ia auai uma i le talanoaina o faiga fa’avae o le osiga feagaiga.

“O le toe tu’u atu i tua, o le a fa’ateteleina ai gaioiga a le au fa’atupu fa’alavelave.” O le tala lea a Seyd Khurshid Shah, o se faitulafono a le itu agai o le vaega fa’aupufai o tagata o Pakisitana. 

O lenei osofa’iga i Afghanistan na tupu mai i le Itumalo o Ghanikhel, e lata ane i le tuao’i ma Pakisitana. Na asiasi atu i latou na a’afia i tu’ugamau o latou aiga i le aso muamua o le Id al-Fitr, o se aso malolo o le au Isalama e fa’ailoga ai le fa’aiuga o le masina pa’ia o Ramadan.

Na taua e leoleo o le itulagi na tatao lenei pomu i luga o le tu’ugamau, ma pa ai i le taimi na fa’atasitasi ai i autafa lenei aiga.

O le tele o aiga na nonofo i totonu o lenei atunu’u e o’o mai lava i le taimi lenei e le’o mafai ona galo foliga na o latou molimauina  ina ua amata fetauaiga nei.

O nisi o ripoti i le tausaga ua mavae na ta’ua ai  e se ali’i o lona igoa o Alber sa galue o ia i se  fa’ato’aga a le aiga i Khabour ae faigaluega Mariam, o se fa’i-nifo fesoasoani i le tele o aso.

“Sologa lelei lava ma manuia mea uma,” o le tala lea a Alber e uiga i lo latou soifuaga i aso ta’itasi o le olaga.

Sa manana’o le ulugali’i lea, i se aiga to’atele, ma ia ola a’e se la fanau i totonu o le fa’ato’aga, e fesoasoani i lo latou tama e atina’e le aiga. 

“Sa manuia mea uma i le matou aiga, sa ola fiafia lava fo’i ma isi tagata ai isi nu’u ‘ese’ese ma avea ma o matou tua’oi agalelei,” o le fa’amatalaga lea a Alber.

“Matou te feasiasia’i solo lava ma isi, ua masani ma alolofa fo’i iai, sa leai lava ni fa’afitauli.”   

O le fa’ato’aga lea a le aiga, na fa’atau e le tama o Alber i le 1977, ina ua sola-‘ese mai Iraq ona o le leaga o le faiga o tagata Asuria e le ‘Ami. 

“Sa fai a matou toga-‘apu, o vine ma pea, ma e iloa uma e tagata matou,” o le tala lea a Alber.

A o’o i le po, e fa’aalu taimi o Alber i le tusiga o ana solo ma tauloto.

“’Ou te alu e ‘ave i se tagata-pese na te fa’aliliua ia avea ma pese,” o lana fa’aaliga lea.   

Aepeita’i, na suia atoa lea tulaga, ina ua fa’ailogaina lo latou fale e se vaega mata’utia o fitafita lalafi-solo, o lo’o tau fa’asaga i le malo o Assad.

“Sa iai tusitusiga i ‘autafa o o matou fale fai mai “Ua tatau ona o-ese uma tagata Kerisiano ae aga’i i Beirut,” o le tala lea a Alber. 

“Ua fa’ailoa mai ia matou, e sili ona matou o-‘ese loa ae le’i o’o feagai ma aso-pogisa. O matou o tagata Kersiano ua utia nei i le ogatotonu o fetaua’iga, ma e leai so matou malosi.”

Na osofa’ia e tamaloloa fai-mata-pulepule se nu’u tua’oi i le tolu i le vaveao, ma ‘ave fa’amalosi ai tagata o le aiga o Mariam. 

“Na amata ona ‘ave-fa’amalosi tagata, sa taofia tagata Kerisiano ae tatala i tua pe a mae’a ona totogi ni tupe ae a le maua tagata i o latou aiga, e osofai ma susunu o latou fale,” o le tala lea a Mariam.

O le uso o le tina o Mariam, o ona tausoga e to’alua ma a latou fanau laiti, nisi sa ‘ave fa’amalosia Na o le to’alima tagata na mafai ona toe sosola.  

 “Na sao tagata fa’atupu-fa’alavelave i totonu o le nu’u. E silia i le 120 tagata na fasiotia, matou te iloa uma latou ia, tagata ta’ito’atasi,” o le fa’aaliga lea a Mariam.

Na iloa lelei le le-fiafia o Mariam ina ua talanoa e uiga i tagata o lona aiga ma ana uo.  Na o le uso o lona tina sa toe tatala i tua ae le o iloa lava po’o fea o iai isi e to’atele.

“O matou sa momoe i o matou fale aua na vave tele le sau o le osofa’iga lea ae na o le to’alua leoleo sa i le nu’u i lea taimi. 

“E toe fa’apapa atu fana e fa’ailoa i tagata o le nu’u ina ia nofo-sauniuni, a ua le-aoga ua tuai.” 

E le’i mana’o Mariam e ta’u mai le vaega fa’atupu-fa’alavelave lea na avea fa’amalosi lona aiga, ona o le popole ne’i fasiotia i latou o lo’o fa’apagotaina. 

Peita’i, e iai ripoti o tagata ‘ese mai fafo o lo’o aofia ai i vaega fa’atupu fa’alavelave nei.

“Na matou fa’alogo e ‘ese se gagana sa talanoa ai, e le o le matou gagana,” o lana molimau lea. 

“ Sa toe tatala mai le uso o lo’u tina ona ua matua ma’i lava ma ua matua afaina tele lona mafaufau i le fefe.

“E o’o mai i le taimi nei, matou te le-iloa po’o le a le mea ua tupu i le isi to’atele, e le mafai fo’i ona talanoa mai ona ua matua fefe lava e ta’u, aua e ta’u loa, fasioti uma loa latou uma o lo’o taofia.” 

 

Afai e nonofo ai pea Alber ma Mariam i Suria, e mautinoa le lamatia o lo latou soifua pe ono ave-fa’amalosi fo’i ma fa’apologa e tagata fa’atupu-fa’alavelave a Malo Isalama. Ona sosola loa lea ma le fanau laity i Lepanona. 

“Na matou nonofo i Lepanona mo le tasi ma le ‘afa-tausaga i se olaga faigata tele,” o le tala lea a Mariam. 

Sa matua fa’anoanoa tele ona ua tia’i lo latou fale ma sa taumafai e talosagaina Malo ‘Aufa’atasi mo se fesoasoani.

“Na latou talia le matou talosaga, sa fa’agaioi a matou pepa ma aga’i ai i Ausetalia i le lima masina talu ai,” o le molimau lea a Alber.

E tu’ua lo latou aiga, a’o pepe le la fanau ma sa popole ai lava Mariam, nei ola ane, misia lo latou atunu’u.

“Ina ua taunu’u i Niu Ioka i le Tausaga Fou, sa faia moli-felanulanua’i e ta-fana i le lagi ma na matua fefefe ai lava la’u fanau, fa’apea o ni osofa’iga mai le ‘ea,” o le tala lea a Mariam.

“Fa’atoa fitu masina la’u pepe, ae lua tausaga le isi o’u atali’i i le taimi na tu’ua ai Suria, ma e le malamalama tamaiti i le mea na tupu.”  

Tusa lava pe toe fo’i pe a ‘uma le taua, e mautinoa lava, e leai se mea o totoe ai mo latou.

Na susunu atoa e vaega fa’atupu-fa’alavelave ua i le nofoaga lea, fale o aiga ua sosola ‘ese, ma e mautinoa fo’i, ua gaoia mea uma sa iai, a’o le’i tu’ua e Alber ma Mariam le atunu’u, atoa ma fa’amaumauga ma tala’aga o auga-tupulaga o le aiga ua le-toe maua. 

Ua lalo uma la’au-toto – ua leai se tasi e va’aia lelei ma tausia fa’ato’aga.

“Ua leai ni o matou fanua, ua avea o matou ‘ele’ele – e 35 nu’u sa iai, e soso’o lava i le nofoaga o Khabour,” o le fa’amatalaga lea a Alber.

“O se taua tele na’ua, ua leiloa lo matou tala’aga, o a’oa’oga ma tala’iga, lo matou fa’asinomaga, le gagana ma o matou malumalu tapua’i ma lotu.

“O matou nu’u mavae mai lava i le amataga, talu ona maua le Malo o Asuria, o matou o tagata-nu’u o o matou ‘ele’ele.

“E le o matou ni tagata ‘ese i le ‘ele’ele, o matou ulua’i tagata peita’i, o lea ua tuli’esea mai o matou lava ‘ele’ele.

“’Ou te lagona, ua le-sa’o ma le-amiotonu le mea ua faia ia matou. I matu o Iraq, sa na o tagata Asuria lava, a o le taimi nei, ua tafi-‘esea uma ma tutuli ‘ese. 

 A’O FEA A O IAI?”  

E pei ona silafia ai o le tele ai o osofa’iga a le vaega fa’atupu fa’alavelave a le ISIS i totonu o Suria o lo’o ua tu’uina mai ai ma le manino e le vaega a Malo ‘Aufa’atasi se fa’ailoilo ina ia nofo malamalama lelei i ai o lo’o ua lava ma totoe a’upega a le ISIS mo a latou osofa’iga mo le isi lua tausaga.

E aofia ai i nei vaega le lelei ma le atoatoa ai lea o latou meatau fa’atonutonu  mo va’a i luga o le ‘ea e maualalalo la latou felelei ai aemaise o vaega tau pomu lea o lo’o ua maitau ai pea le to’atele ai o i latou o Malo i Sasa’e Tutotonu o lo’o ua maliliu ai.

By Fa’aliliuina e Iliā L. Likou 07 April 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>