Le Uso, e uso i mea uma

By Fa’aliliu e Maiava 06 May 2016, 12:00AM

O le taimi lava na o’o-o’o ai lagona e fa’amautuina ai le so’otaga fa’aleUso, na fa’amautuina ai fo’i ma le tulaga mata’ina o lea ta’aloga fa’a-va-o-malo.  

Le Ta’aloga Faitaulia i le 2015, i le va o Samoa ma Tonga i le Gold Coast, i Ausetalia, lea sa tele ni gaioga mata’ina na matauina ai, ae motu-‘ese ai lava le taimi na pu’e-to’alua ai e Sam Kasiano ma Frank Pitchard, le ali’i-malosi o Jorge Taufua, na le-maua ai le sikoa semanu e manumalo ai le ‘Au a Tonga. 

Toe tolu minute na totoe o le ta’aloga, a’o 18 – 16 ‘ai, na maua ai le avanoa mulimuli o le ‘Mate Ma’a’ e manumalo ai i tama-tutu’a toe lapopo’a atu o le Toa Samoa, peita’i, e le’i fa’apa’ole ona pu’e-to’alua e Sam ma Frank, ma le-o’o ai le tama-Tonga i le laina sikoa.   

Na amata le vaega lea o le ta’aloga, o ta’alo Sam i le isi itu o le malae, e tau-puipuia le laina a Samoa ae pe toe sefulu mita mai le laina i fafo, a o le taimi tonu lea na maua ai e Jorge, (e uigi ia Manly) le polo. 

Ui ina matua vaivai i le sela, ae na toe fa’amalosi atu lava le tamaloa o le Bulldogs mo lana taumafaiga mulimuli, lea na lele ai aga’i i le itu sa manatu e pa’u tonu iai Jorge ma le polo. 

E le o se va’aiga matagofie – e le o se pu’e fo’i e maua i tusi-pu’e o le ta’aloga – ae na aoga. Sa fesoasoani iai Frank – lea na tuai teisi atu lava ma una’i i fafo o le malae le ali’i-Tonga – ae na sefe atoa e Sam le Toa Samoa i lea aso, ma manumalo ai loa i lea ta’aloga mata’ina. 

Ai na mana’o le ali’i e fa’amanatu fa’atasi ma isi tama o le Toa Samoa le manumalo ina ua uma le ta’aloga ae maise le ‘Au-tapua’i a Samoa peita’i, pau le gaioiga sa mafaia i lea taimi, o le fa’apa’u-ifo i le malae ma tau-to le sela, ua matua vaivai lava.

Ua atoa le tausaga talu lena mea mata’ina, ae le-galo lava ia Frank – le Kapeteni o le Toa Samoa – le talanoaina o lena mea.

“Sa tu-mamao i le isi itu o le pou le tamaloa-tele, ma na momo’e mamao mai lava e taumafai e pu’e le Tonga,” o le toe to-manatu lea a Frank.

“O sekone mulimuli lava ia o le ta’aloga, a’o mea fo’i fa’apea e le mafai ona tusia ai se tusi. Na ona lele mai lava maua ma le malosi e fa’atino ai le pu’e na le-o’o ai i le laina-sikoa. 

“Le pu’e lena na matou malo ai, ae mo Frank lava ia, o le momo’e mamao mai o … ‘ailoga a galo. Ta’ilo iai, ae ‘ai ua i luga o le initaneti,  pu ua o’o i se lua miliona ua matamata ai.”  

O se taimi e le galo i mafaufau o le to’atele o tama-ta’a’alo Samoa – tama tuai fa’apea fo’i tama-ta’a’alo o lenei taimi – e aofia ai se tama-tuai o le Bulldogs ma le Rabbitohs, o Roy Asotasi.

“Mea tonu lava lena e ta’u o le finau,” o le tala lea a le tama-tuai o le Kiwi ma le Fa’amalosi’Au a Samoa, na fai i le vaega-fa’asalalau a le NRL.com. 

 “’Ou te talitonu ana fa’apea o ta’a’alo mo le Bulldogs, ‘ailoga a mafai ona faia le la mea. Ae ona o le ‘Au a le atunu’u lea na ta’a’alo ai ma avea latou ma sui i lena  taimi ma le po, ua latou fa’atino ai.

“O se matua mata’ina lava le va’ai atu i tama-lapopo’a nei, ua fa’ai’u-i’u le ta’aloga ae o lo’o fa’amalolosi lava ia o’o i le isi itu o le malae ma tu’u-atoa iai le malosi mo le ‘Au a le atunu’u. 

“Ua fa’amaonia ai lava lo latou agaga tele i lo latou atunu’u. E alu-oti iai ma tu’u atoa iai lo latou malosi ona o lo’o ta’a’alo mo Samoa, o lo’o avea ma sui o le latou atunu’u.”   

O le agaga-finau o Sam fa’apea Frank, ua manino ai le so’otaga va-va-lalata ma le mafutaga mafanafana a le to’alua lea a’o i Belmore.

E iai le taimi na fa’aigoa ai o le ‘’Auso i Taimi-fita’, a ua fetaui lelei le fa’aigoa i le taimi nei, o le “Uso” – aua e le na o se so’otaga fa’aleTagata, a o le so’otaga fa’aTama o le ‘Ele’ele, o lo latou fa’asinomaga, o Samoa.

E matua mafana le mafutaga a le to’alua lea, pei fo’i ona va’aia o Sam i le malae-va’alele i Sini i le vaiaso talu ai, e fa’atali lana uo-mamae, mai se malaga e 22 itula mai Peretania.    

“Sa la’iititi lava… ma tama-talavou a’o i le Bulldogs na ma iai fa’atasi. Ae na vave lava ona lelei le ma-kegi, ua pei lava o se uso ia a’u,” o le fa’aaliga maumaututu lea a Frank i le vaega fa’asalalau sa latou va’aia foliga o lagona o’otia o le ali’i.

“’Ou te vili lava iai i Peretania i le tele o taimi, e fesili pe sa lelei lana ta’alo. E mafana lava le ma mafutaga.” 

Ae na vave to’a le ali’i ta’alo-malosi ma tu’u-sa’o ana tali ina ua fesiligia, po’o ai o lo’o fa’ata’ita’i iai, i a la ‘ava ‘umi. 

“Pei a o a’u lea e amata-mea. Tele a o tama laiti e fa’ata’ita’i i le tagata-matua,” o lana tala-‘ata’ata lea. 

Moni e tele le sao o Sam ua ta’u ai o le uso, a o le po a-taeao, e tamomo’e fa’atasi ai Frank i totonu o le malae o Pietek Stadium, ma se tasi o ona uso fa’aleTulafono la’iititi.

O le ali’i o Kaysa Pritchard – e ta’alo i le ‘Au a le Eels – ua tofi e ulua’i ta’alo i le tulaga o le huka, ma ua foliga o le a taunu’u ai le miti a lea aiga, o le ta’a’alo fa’atasi ma lona uso i le fa’ai’uga o le vaiaso.  

A o se taimi e le’i manatu Frank e ono vave o’o mai, ma o le a uma ai fo’i le feseseta’i so’o o le isi vaega tele o le aiga, po’o ai o le a o e tapua’i.

“O le ulua’i taimi la lea o le a ma ta’a’alo fa’atasi ai ma lo’u uso-la’ititi. Atonu o le ulua’i taimi fo’i lea o le a tou silasila ai i ni Pritchard se to’alua i le malae, i le taimi e tasi.  A ua fiafia ai fo’i aua o le a iai uma le matou aiga atoa,” o lana fa’aaliga fiafia lea. 

“Ae sa le ‘au-‘au-tasi se fa’ai’uga a’o ta’alo i le NRL, aua e leai ma se tasi na faia se ‘ofu-tapua’i. A’o le vaiaso lenei, o le taimi muamua la lea o le matou aiga e o-mai fa’atasi ai, e tasi le toniga ma tapua’i fa’atasi ai mo ma’ua. ‘O se lagona fiafia tele ma o se ta’aloga ua aloalo atu iai.”  

By Fa’aliliu e Maiava 06 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>