Manatu o le Fa’atonu - Se o le mea tuai lava

By Mata'afa Keni Lesa 05 July 2016, 12:00AM

Sala i le le-fia fa’alogo i tala fou ua ‘aumai nei e uiga i le ‘auai o motu o le Pasefika i le Supa Lakapi.  Ua se tai-taliga fo’im ae talosia ia, ia taunu’u ma mafai ona latou fa’asa’o.

Moni e fia iloa mea tonu o le a tutupu, peita’i, lea lava o lo’o tumau pea lava pea le anoanoa’i o le mau fesili le-talia mai lea tausaga i lea tausaga. Fesili e afua ona o tulaga tau-tupe, o le agava’a o tama-ta’a’alo, nofoaga e fai ai ta’aloga, o pulega lelei ma isi mau gaosa. Lea lava e tumau ia fa’aletonu ma e foliga mai afai lava e le-iloa po’o ai e maua ai ni tali sa’o, o tala ua toe fai nei foi, e ma’umau lava le taimi ma e mautinoa fo’i le le-taunu’u, vagana lava ua iai se tasi e malele ma sauni lelei e fa’atino malelega ma saunoaga e fai so’o. 

Moni o le lakapi e le na o tupe. A o le fa’anoanoaga, o nei aso ua fa’apolofesa le ta’aloga, tiga le tele o le mau fa’amatalaga ae afai e leai ni tupe e fa’atino ai, e pei lava o sumepalo tagitagi. 

Ae fa’afetaia ai pea ta’ita’i ma ofisa e aofia ai ma vaega fa’asalalau o le lalolagi aoao, lea e fa’aauau pea ona leotetele ma lagalaga lea mata’upu.  Fa’afetai lava. O le mea e ao ona finau ai aua e talitonu le mafaufau, o le vaega ogaogao le Supa Lakapi lea e i le itulagi nei a le Pasefika. Lea e talanoa atu i se ‘Au e malosi, mata’utia ma fia-matamata ai, e popoto ma agava’a e ta’a’alo ma e mafai ona tosina iai le anoano e matamata ona o le ta’a’alo mata’ina. Talitonu iai, o lo’o i’inei le taleni lena; e fa’amalulu atu ai pe a ua tetele atu. 

Ae silasila fo’i, afai e fa’aauau pea ona le-amana’ia le Pasefika, ‘upu-‘upu-tetele iai, ma fa’ainaelo iai i le tele o taimi a’o lea lava e fa’aauau ona gaoia atu a tatou tama-ta’a’alo mo tama-matutua ma lapopo’a i na atunu’u, e na o le oso o le le-fiafia. 

A o le mea lena o lo’o tupu nei i le to’atele o tatou. Ua tiga so’o fo’i nai taliga i le so’ona sausau.

Ae silasila fo’i, o taimi uma lava e ta’ua ai ia mea, e oso ai lava le fiafia ma tupu i luga le fa’amoemoe. 

Ae mai lava i le taimi na amata ai le Supa Lakapi – a’o ta’ua o le Supa 10, sa iai lava le le-fiafia ona o le tu’ulafoa’ina. 

Ua tatou fa’alogo so’o i folafolaga, ua tatou iloa fo’i le mau fonotaga sa faia  ma le mau tupe na fa’aalu ai, a’o lea lava e fuamoa se aga’i i luma. Ioe, ua silia i le 20 tausaga e na o le talanoa talanoa ma talanoa. 

O taimi uma fo’i o le Ipu a le Lalolagi – ta’ifa (4) tausaga, e laga’ia ai lava lea mea. O le taimi lava e faia’ina ai se ‘au a se atunu’u mauoloa i se ‘Au mai le Pasefika – po’o Samoa, Tonga po’o Fiti fo’i – e iai lava fo’i se tagata i le lalolagi tele e toe fa’aosoa se talanoaga o lea lava mata’upu, e foliga e na ona fa’afiafia ai tatou ona ua laga. 

O nai vaiaso ua tuana’i atu, na tatou va’aia ai ma fa’alogo i le mau fa’amatalaga e uiga i le Pasefika ma le Supa Lakapi lea. O le malaga a le Crusaders ma le Chiefs lea e foufou mo Fiti, ua maua se isi va’aiga fou i le fa’afitauli lava  lea e tasi, ma e foliga ua iai sina fa’amoemoe atonu o se aso e le o toe mamao, o le a maua ai se avanoa o motu o le Pasefika e tu’u-fa’atasia ai sana ‘Au mo lea ta’amilosaga. O se manatu e matua manaia tele. A’o ai e le mana’o ai? 

Atonu ua le-lava fo’i ta’u-so’o, na o le ta’u lava.

Ua ila fo’i le pa’u i le mau pepelo. Ae le na o le Supa Lakapi la e ono fai iai se fa’atatau. O le manatu ma le va’ai a tama-matutua ia i le lakapi i lenei itu o le lalolagi, e matua fesiligia lava ma e fa’aaliga lava i i’uga o ta’aloga. I aso lava la ua leva, sa gafatia lava e ‘Au a le Manu Samoa, o Fiti ma le Ikale Tahi ona finau ma ‘au a tama-matutua ia. Aso nei la, ua matua faigata lava. Talu ai, ua le toe iai se naunau ma ua matua fa’ainaelo lava i ‘Au a le Pasefika, i fesoasoani tauSeleni.  

A manatu i le Ta’amilosaga o le Ipu a le Lalolagi talu ai, i le fia miliona o tupe na maua ai, lea na tele ai lava le sao o ‘Au a le Pasefika ona o le ta’a’alo mata’ina na fia matamata iai le lalolagi. Ae fia ni miliona na tauia ai lenei itu?  E mataga tele, e leai se tasi e fia su’esu’ea. 

O le tulaga lea e o’o iai.

O tupe lava; o taumafaiga lava o se ‘auala ina ia tauva ai pea ‘Au a le Pasefika. O le tulaga lava lea o le a fa’avavau ai pea, o na o le leai o se tupe.

O le ta’ua o lea tulaga, e moni ai fo’i i le fa’aletonu o le leai  oni faiga malamalama ma mautali atu i pulega a malo o le Pasefika lea e mafua ai ona taofiofia le aga’i i luma. O se fa’ata’ita’iga Samoa nei; o lo’o fesiligia pea tulaga o fa’ai’uga-fai ma le fa’ailoa atu i tagata o mea-moni pe a o’o i tulaga tau-tupe e tu’uina atu mo le atina’eina o le ta’aloga. O fa’afitauli nei e mo’omia lava ona fo’ia muamua ma fa’atauaina, pe afai e fia si’itia ma aga’i i luma le lakapi i Samoa nei.   

E fa’amae’a atu ai, o se matua anu-i-lagi se manatu fa’apea ia tu’u-fa’atasi se ‘Au a Samoa, Fiti ma Tonga mo le Supa Lakapi. Ae iai le taua o lea fa’atatau. 

Peita’i ane, e tatau lava ona tofu le Iuni Lakapi ma le avanoa e finau ai ia sa’o i totonu o le Supa Lakapi. Ae talu ai o ‘Au aloa’ia o le Supa Lakapi e mai Niu Sila, Ausetalia ma Aferika i Saute, aisea e tu’u ai ‘Au a Samoa, Fiti ma Tonga e fetaui ma ‘Au pei o le Sunwoldves, le Jaguares ma isi ‘Au fou, e sa’ili ai po’o ai e mauaina avanoa ia? 

Na o se manatu lava, ae ‘aua le taofia lou finagalo. 

Ia manuia tele le Aso Lua Samoa. Fa’amanuia atu Le Atua!

By Mata'afa Keni Lesa 05 July 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>