Tulafono Tau Faaofi Fua Faatatau o Lafoga o Oloa

05 April 2018, 12:00AM

O le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Fua Faatatau o Lafoga o Oloa e Gaosia i le Atunuu 2018. O le Ofisa Sili o Pulega o le Matagaluega mo Tupe Maua, le Afioga Matafeo Avalisa Viali

- Fautuaalii na saunoa e faamalamalama le Tulafono Tau Faaofi.

O lenei Tulafono Tau Faaofi ua faamoemoe e teuteu ai le Tulafono o Fua Faatatau o Lafoga o Oloa e Gaosia i le Atunuu 1984 (Tulafono Autu) e ala i le suia o fua faatatau o lafoga mo le faasologa o nisi meataitasi i fua faatatau fou o lafoga.

E tele ni finagalo sa faaalia i lea suiga, ma na fesiligia ai e se tasi o Sui Usufono pe o le a se mafuaaga tatau ma talafeagai o nei suiga, aua e iai lava le auga ma le faamoemoe o suiga.

Na ia fesiligia foi po ua le lava tupe a le Matagaluega po ua pa’ū le tupe maua i lenei tausaga. Afai e leai, po o ausia tupe maua po o tele ni tupe faasili a le Matagaluega I lenei tausaga faaletupe ua ala ai ona faia lenei siitaga?.

Na faamalamalama e le Matagaluega, o le faamoemoe o lenei Tulafono Tau Faaofi o le siitia lea o fua faatatau o lafoga o oloa e gaosia i le atunuu ma oloa e gaosi i le suka mai le fua faatatau o lafoga o oloa e gaosia I le atunuu o lo o i ai i le taimi nei ma ua faaee atu, i le maea ai o le iloiloga o tupe maua a le Malo i le 2016.

I nisi o ripoti e fa’atatau lava i nisi o lafoga, o  le Aso 1 o le masina lenei o Ianuari ona fa’amamaluina e le malo le lē toe ave’eseina lea o lafoga o totogi i le va o $12,000-$15,000.

O lea le fa’amaoniga na saunoa i ai le Minisita o Lafoga Tialavea Tioniso Hunt i le fa’atalatalanoaga ma le Samoa Observer i le aso ananafi.

“Ia e pei o le tulaga masani lava sa sau a’i e i luga atu loa le $12,000 lou totogi o le tausaga ona ave’ese mai loa lea o lau lafoga,” o lana saunoaga lea.

“Ae o le taimi lenei o lea ua silasila le malo aemaise o le kapeneta ma pasia ai le tu’u atu i luga o le $15,00o.

“O i latou la e pasia le $15,000 - $25,000  o le a totogiina le 20 pasene o le lafoga e o ei luga atu $25,001 e 27 pasene.

Na fesiligia foi o ia i se tagataga’i i le malo i lea faiga ae na ia saunoa e le’o i asi se va’ai manino atu i ai i lea mataupu ma na ia toe fa’amanatu mai o lea ua amata lafoga a faifeau.

O se tasi o le atunu’u e le’i mafai ona fa’ailoaina lona suafa na Tusi mai i le Fa’atonu e fa’atatau lava i lafoga a faifeau e pei ona ua pasia ma atamaina nei.

Na ia fa’ailoa ai e fa’apea - “O nisi nei o le aotelega o lagona ma manatu faaalia o faife’au sa auai i polokalame faalauiloa a le ofisa o lafoga (seminars), e uiga i lafoga a faife’au, i le vaiaso na tea nei ma lenei foi vaiaso,” Tusi i le Fa’atonu.

“ Ma na fesiligia ai pea e le toatele o faife’au, le faanatinati ma le le soalaupuleina lelei o lenei mataupu, ma ua afaina ai a latou aia tatau faatagata faife’au tausi nuu, i totonu o le malo tutoatasi o Samoa.

“O le lagona lautele lava o faife’au, o le fia fesoasoani atu lea i le faafitauli ua tula’i mai i le matagaluega. 

“Peita’i e ao ona soalaupule lelei i latou o loo fitoi tonu iai le tulafono, ina ia le gata e malamalama faife’au, a ia malamalama foi le alii minisita ma le matagaluega, i nisi o faafitauli o feagai ma faife’au tausi nuu, e ala i lenei tulafono fou.

“O le upu moni e le’i maua uma e faife’au tausi nuu e fitoi tonu iai lenei tulafono, faasilasilaga faapumoomoo a le matagaluega ma le komiti, sa  faatalanoaina ai le tulafono faavae ua suia nei.

“Ma o nisi nei o fesili sa laga, ma sa faigata lava i alii ma tamaitai o le ofisa ona tali mai iai, ma ua avea ai nei ma fesili faatupu manatu, ona o le le maua o se tali mai le alii minisita e ona le tulafono. 

“O fesili la nei mo le silafia e le mamalu o le atunuu…….

“1.  Aisea lava ua faamalosia ai e le malo lafoga a faife’au i lenei vaitaimi? Aisea ua naunau ai le malo e suia faiga faavae o lafoga sa masani mai ai talu ona tutoatasi le malo o Samoa i sisifo mai le 1962?  Aisea ua naunau ai le minisita o lafoga, ina ia totogi nei loa lafoga a faife’au tausinuu o le malo tutoatasi o Samoa?

“O le a le mea ua tupu, ua mana’omia vave ea e le malo se tupe, e tau totogi ai nisi o aitalafu soona fai, ma le le fuafua lelei e pei ona ua iai nei? 

“Afai e faaali ma faailoa manino mai (transparency) aitalafu a le malo i le mamalu o le atunuu ma Ekalesia, ona matou fesoasoani atu lea iai?

“2. Ina ia suia se tulafono faavae sa masani mai ai le malo tutoatasi o Samoa, faamata e le o se mea lelei ona fesiligia le aia tatau poo se finagalo o tagata o loo aafia ai? I le tulafono lea, o faife’au tausinuu lava, ae le o Ekalesia aoao, o i latou ia e ao ona soalaupule ma le malo, ini fono faaseminar e pei ona faia nei, ao le’i faia se faaiuga faanatinati a le malo e pei ona ua iai nei.

Na faaalia foi e nisi, pe le manaomia ea se pelepesite, poo le 2/3 o le atunuu i so latou finagalo, ona o le tulafono faavae ua oia ma ua manaomia sona suiga?

“3.  Sa fesiligia foi e faife’au o latou sui a faipule sa latou palota iai i lenei paeaiga, poo latou puipuia ea o matou aia tatau, faatagata faife’au tausi nuu, i le poo puipuia foi e faipule, aia tatau faale Ekalesia ma tagata lolotu, e tusa ai ma lenei tulafono fou? E to’afia ni faipule na soalaupule ma faife’au ma aulotu o lona itumalo i lenei lava mataupu ua suia ai le tulafono faavae o lafoga?

Na faaalia le popole tele o nisi faife’au, i le malosi ma le tapui o faiga faapolokiki e ala i faiga-pati (political party), e faia ai pea le mana’o o le laulau a fono o le political party, ae gugu ma taotaomia manatu o faipule sa faatuatuaina i le palota a le atunuu.

“4.  Mo le silafia e le mamalu o le au faitau pepa, mai lava i le amataga ina ua taunuu mai le lotu i Samoa, o le feagaiga lea sa osia e tupu o le atunuu ma le talalelei, i taeao e fia o Ekalesia ina ua to’ai taunuu i laufanua o Samoa. ‘O le a vaaia ma tausia lelei e tagata Samoa, Misionare ma Faife’au o le Talalelei, e avea ma o latou faafeagaiga.’ “O le latou matafaioi lea.

“O le feagaiga tauave lena a tupu o le atunuu ma tagata Samoa mo faife’au tausi nuu, mai lava i le amataga (1830), se ia oo mai i le taimi nei. 

“Leitioa foi a avea ma tulafono faavae o le malo tutoatasi o Samoa, e nai o tatou tua’a sa gapatia ma taulamua i le fausiaina o le malo tutoatasi o Samoa.

“O le fesili faatupu manatu, o ai tonu a la i latou ia, ua naunau e sui faanatinati, ona aveesea se vaega tele, o le tautua matavela lea (alofa) o Ekalesia ma aulotu i o latou faife’au tausi nuu, e ala i le lafoga a faife’au? 

“5. Mo le silafia e le mamalu o le atunuu, o tupe ua faalafogaina (tax) e le malo o iai nei, e ala i lafoga a faife’au, e le oni tupe a faife’au, a o le ma’au lava ma le tautua matavela (alofa) o tagata lolotu, e ala lea i aulotu ma Ekalesia, mai lava i le amataga, i le tausia lelei ai o faife’au i totonu o nuu.

“O le faamaoniga o le aveesea o se vaega tele o le ‘alofa’ o le aulotu mo le lafoga i le taimi nei, ua faatulaga mai e le matagaluega, (calculate and process) i le aofaiga o le tupe atoa (100% ) o le foa’i e ala i le ‘alofa’ o le aulotu. 

“6. E fia faailoa atu pea i le alii minisita ma le matagaluega, o le ‘alofa’ o le aulotu e pei ona tuuina atu mo le faife’au tausi nuu ma lona faletua, o lona faaogaina lenei e masani ai, i se ata faata’ita’i e faapea, (direct expenses related to the work and mission), e i le va o le…….

“• 10-25% o le ‘alofa’ e toe faafoi atu e le faife’au i le aulotu mo taulaga mo le Ekalesia aoao, ma e ta’u ai le igoa o le aulotu, le pulega ma le matagaluega, i taulaga ia i faamaumauga a le Ekalesia aoao. 

“• 15-20% e toe foi i le aulotu mo ana galuega fai ma atina’e faalelotu, e iai le sene, o le talilauga mo tofi, o le faamati ma mea e fai i le mafutaga a tina ma tama, le autalavou, le aufaipese, le aoga asoSa le aoga a le faife’au, fesoasoani i tusi aisi mai isi aulotu ma faalapotopotoga e pei o le SRU etc mo le manuia lautele o tagata nuu o Samoa.    

“• 5-10% le feoaiga (transportation) i asiasiga, i ma’i o maliu, o faaipoipoga, o valaaulia, o fonotaga ma faatasiga faaleEkalesia. 

“• 2-10% o saofaga a faife’au i faalapotopotoga tau le galuega ma le faatupeina o masini ma isi mea o loo faaogaina i totonu o le galuega faatausinuu. 

“• Ma nisi lava o mea e masani ai le galuega faatausi nuu, pei o taliga malo a le auloto ma le au faigaluega etc.

“O lona aotelega, e i le va o le 30 - 40%  o le ‘alofa’ o se aulotu mo le faife’au, e toe foi lea i le aulotu ma le Ekalesia aoao. Ma o le faatupu manatu mo le alii minisita ae maise le alii palemia e tusa ai ma ana saunoaga, e le faalafogaina lava (tax) taulaga mo Ekalesia.

“O se talosaga, afai lava e faataunuuina pea lenei lafoga mo faife’au, e talosagaina lau afioga ma le ofisa o lafoga, poo se a se finagalo ae tuusaunoaina (exemption) ‘direct expenses related’ mo le galuega faatausinuu ma taulaga ‘donation’ mo le Ekalesia aoao.

“Ae afai lava o le a faataunuuina pea le faanatinati o le minisita ma le ofisa o lafoga, i le tausaga fou, o lona uiga e tele se aafiaga o faife’au, o aulotu, o Ekalesia aoao ma le atunuu lautele i le lumana’i, ma e le taumateina ona aafiaga e pei o lenei….

“i) Muamua o le a pa’u ma le lava le faasoa a le faife’au mo ana mea faalelotu ma lafoga mo le Ekalesia e pei ona masani ai. 

“ii) Lua o le a faaitiitia foi tupe galue mo atina’e faalelotu, a ekalesia ma aulotu mo le manuia o tagata lautele o le atunuu. 

“iii) O le a faaitiitia foi faiga-taulaga ‘donation and offering ’ mo le Ekalesia aoao, ona e le o po se lilo i tagata lolotu, o le faife’au lava o ia e taulamua ma tele lona sao i lafoga ma taulaga ma saofaga i totonu o aulotu ae maise le faiga-taulaga aoao a Ekalesia. 

“iv) E toe faamanatu pea i le minisita o lafoga, le tele o le sao o faife’au e ala i a latou Ekalesia i le atina’e o le atunuu lautele, e iai aoga mo fanau, ma fesoasoani i le falema’i (cancer and kidney foundation etc) ma nisi galuega lelei uma a le malo, ma faalapotopotoga e iai le ‘Victim support,’ pagota i Tafaigata ma Oloimanu, Mapu i Fagalele ma isi mo le manuia lautele o tagata nuu o Samoa. “Ia manatua a leai ni aoga a Ekalesia ona ua tau leai ni taulaga e faatupe ai, o le fesili faatupu manatu, e mafai ea e le malo o iai nei ona faaaooga uma tupulaga o le atunuu?

“7. Mo le silafia e le matagaluega o loo tele pea le tautua a faife’au i le atina’e o le malo tutoatasi o Samoa, e ala i le GST o a latou faatauga ma le faaogaina o auaunaga eseese faalemalo ma faapisinisi tumaoti, e ala i le totogina o pili o le eletise, le vai, o auala, o falema’i, o aoaoga ma soo se mea e aafia ai le GST.

“Ma soo se tagata lotu Samoa lava, lau susuga i le faatonu, nate silafia lelei, le tele o fesoasoani e auala mai le faife’au ma lona faletua i le atina’eina o le malo o Samoa, e le gata i le itu faaletino, ao le itu faaleagaga e ala i le galuega a le Atua i totonu o nuu ma afioaga.

“8. E lagona e faife’au tausi nuu o le malo o Samoa, le  faanoanoa ona o saunoaga faauiga lua ma le tuulafoa’i a le taitai o le malo, le alii palemia, i faife’au tausinuu o faafeagaiga o Ekalesia e fia mai le pule mamalu i nuu ma alalafaga.

“Le paia lava lea i a Pule ma Tumua Ituau ma Alataua, Aiga i le Tai ma le Vaa o Fonoti, i lona tausuai i ana upu faaulaula ma ua ia fuaao ai faife’au tausinuu o le malo tutoatasi o Samoa, ma faapea mai, e iai ituaiga faife’au e le malamalama lava i le tusi pa’ia etc?

“Mo le silafia, e le aveeseina lava e se tasi le moni ma le faamaoni o le Tusi pa’ia, o loo mulimulita’i iai faife’au faauuina ma le faavae o le malo tutoatasi o Samoa. Peita’i ua faauiga sese e nisi tagata le Tusi pa’ia, ina ia fetaui ma talafeagai ma lona lava mana’o.

 

“9. Afai lava o le a faanatinati ona suia pea le tulafono faavae o lafoga i le suiga ua iai nei, ona o le tau totogina o le mau aitalafu soona fai a le malo o Samoa, e fautuaina ai e faife’au le alii minisita ma le palemia, ina ia faamanino ma faailoa mai le sa’o i le atunuu, ia faaalia le mea moni ma le faamaoni o tupu, (transparency) ona fesoasoani atu lea o le atunuu, fesoasoani atu foi faife’au ma Ekalesia, tatou te fo’ia faatasi le faafitauli, ina ua malamalama ma manino tagata uma. 

“10. E le gata foi i lea le mamalu o le au faitau, ae sa laga foi e faife’au, nisi o vaega e ono aafia ai ma tutupu mai i totonu o aulotu ma Ekalesia aoao i le lumana’i, ona o lafoga a faife’au. 

“O le a faaauau pea le faaaliga o fesili faatupu manatu, se ia maua se fofo o le faafitauli, ao le’i oo mai le isi faiga palota o sosoo ai nei, i le 2020.

05 April 2018, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>