O se toe tepa tasi i le Fa’amanatuina o le 54 Tausaga o le Tuto’atasi o Samoa

By Sarafina Sanerivi 04 June 2016, 12:00AM

O ananafi, na fa’aauau ai evaga a le ‘Aufaigaluega a le Malo fa’apea fanau-a’o’oga i a’oga a le malo, e tolu ai aso-malolo mo latou uma i le fa’ailogaina o le 54 Tausaga o le Tuto’atasi i lenei tausaga.

Manaia tele fo’i sia fai-mea-fa’apito ua fa’aigoa o le “aso malolo fa’apitoa” e afifio ai ma tala-a’ao e fai a latou fa’atauga!

Ioe, e le masalomia le matua le-ofi nei o masini-tupe a kesia i fale’oloa ma pisinisi i le taulaga, ae na fa’ailoa mai i le Samoa Observer e sui o le tele o faleoloa ma pisinisi, o ananafi, e matua leai lava se ‘ese’esega ma isi aso i fa’atauga masani. 

Ae o ananafi lava ia, o le ulua’i taimi lea ua tupu ai se mea fa’apea. I le to’atele o le ‘Aufaigaluega a le Malo, o le taimi muamua lava lea ua tolu ai ni aso e fa’amanatu ai le tuto’atasi ma malolo fa’alausoso’o ai na o latou.

A’o le Aso Lulu lava ia, le Aso 01 o Iuni, na matua susulu malosi le la i le Malae i Tuana’imato ma atonu fo’i na fai si vevela o le aso, ae le’i avea ai lava le agaga ma le fa’amoemoe lelei o le sisigafu’a. E afe ma afe le mamalu o le atunu’u fa’apea fo’i malo fa’aaloalogia ma uso-a-malo mai fafo sa ‘auai i polokalama sa fa’atino. Na amata lava ona tumutumu a’oga ma fa’alapotopotoga ‘ese’ese i le taeao-sesegi, soso’o ai ma le taunu’u atu o malo mai fafo ma le ‘auvala’aulia aua le fa’amoemoe o le atunu’u. 

O nisi o malo-fa’aaloalogia e aofia ai le Kovana o Amerika Samoa, le Afioga a Lolo Moliga, o le Peresetene o le Malo o Tahiti (po’o Farani Polenesia), le tamali’i Toamua o Tagaloa Eduoard Fricth, o le Ulu o Tokelau ma isi sa avea ma sui o Malo ‘ese’ese mai le Pasefika.

I Lana Malelega o le Tuto’atasi, na fa’afetaia ai e le Ao Mamalu o le Malo, le Afioga a Tui Atua Tupua Tamasese ‘Efi, le tofa-mamao ma le utaga-loloto a tua’a ua tofafa i malae, ae maise le fita sa feagai ma latou ua fai-i-lagi le folauga. 

Na toe fa’amanatu ai fo’i e Lana Afioga Mamalu e fa’apea: “Pei lava ona fai mai le upu, ua faapōpō aso ūa ae lē tuua aso folau, o lona uiga, o lea e faatalitali masele ae lē tu’ua pe tolo le folauga.

“Pe ā ma le selau ma le fitu tausaga ua tuana’i, na sii ai le folauga a mātua i se malaga e umi ma fītā.  O le sini o le faamoemoe, ina ia toe faafo’i mai le tofi o Samoa i tagata Samoa.  E māfua ona o le talitonuga, a vale tuulima le tofi, o le a mou ma fano ia mea e mamafi ma ganea ai le olaga o le tagata Samoa.  Ua tatou aofaga potopoto i le asō e faamanatu ma faailoga le latou sa’iliga malo.” 

“O le aso lenei, tatou te faailoga ai le 54 tausaga talu ona toe faafo’i mai le tofi o Samoa i tagata Samoa.  Ua 54 tausaga o tatou tu i le foe  e faatautai le tatou mau tuufaasolo, le tatou tu ma le aga, le tatou gagana, ‘ele’ele, ogasami, faapea ai ma le tatou faigamalo.  I le faatautaiga o le tatou malo tuto’atasi, ua tatou faailoa atu i le lalolagi, tatou te iloa tausi le filemu ma faatautai se malo pulea;  tatou te iloa puipuimalu i aia tatau a o tatou tagata ma tatou te iloa faafoe se malo ma se atunuu e malu ai le tulafono.  Ma e tainane lo tatou laititi ma faatauvaa, e lava tāoso lo tatou malosi ma le tatou pulunaunau, e malupuipuia ai le mea lelei ma amiotonu mo i tatou.  

 “Tatou te faatuatua ola o matati’a ua tatou ‘ausia o ni faamanuiaga mai le Atua.  Fai mai le tatou tagāvai, o Samoa e faavae i le Atua.  O le tatalo lea a ō tatou mātua, ma o le tatou tatalo fo’i lea i le taeao lenei.  

“O i tatou nei o ni tagata e mafi i le olaga faaleagaga, o se olaga e opogi ma ‘apo’apo tagata, ae lē faailoga tagata pe su’esu’e masei.  E loto maualalo, alofa ma agaga faamagalo.  E agalelei ma lotomau.  E lē māfua ona o se taui ae māfua ona o le manuia lautele o tagata.

O le tofa a le Ao Mamalu o le Malo, o le Fa’amanatuina o le Tuto’atasi o lenei tausaga, o se avanoa e toe iloilo ai le alafua ma le faatautaiga o le tatou faigamalaga.

 “O le tausaga lenei e amata ai le nofoaiga a le Palemene XVI.  Ma o lea ua taugasolo le faigamalaga mo le 5 tausaga.  Ma e pei lava o aga a tautai mata’alia, o lea ua faitau le fe’au a le La, le masina, le fetū, le savili, le āu, laau o le vao faapea ai ma le sami, e faasinoala i le faigamalaga.  Pei lava ona fai mai le upu, ua faapōpō aso ūa ae lē tuua aso folau.  O lona uiga, o lea e faatalitali masele ae lē tuua pe tolo le folauga.

“E faamoemoe le faiva o tautai o ‘alia i le faasinoala a le La, le masina ma fetū, i le savili, i le āu, i i’a o le sami, i manu felelei.  Pagā lea ua foliga o se tomai ua tafea i le āu.  Ae o loo fagufagu mai pea e le upu “faatautai”, o lona uiga o le aga a le tagata e i ai le malamalama ma le atamai faapitoa o le tautai – e le upu “agavaa”, o le tagata e malamalama i le aga a le vaa – e le upu “tautai”, o le tagata e iloa tau le tai – e le upu “‘anava”, o se vaega o le manava e faatino ai le mau tuufaasolo, ona ua vavae mai se vaega o le manava e fofoa mai ai le tagata.

E faamoemoe le tautai i le a’oga a ona faia’oga;  aemaise  ai le ‘anava, o le molimau ola lea o le mau tuufaasolo, e fafaga ma faafailele le faatuatuaga e taunuu manuia le faigamalaga – ona o loo faamalumalu le tapua’iga a le aiga e aofia ai ia ē o loo ola ma ē ua maliliu, faapea ai ma atua o le aiga. 

 ‘Ese mai le suiga o le nofoaga e fa’atino ai le Sisigafu’a o lenei tausaga, o le isi suiga na tu-matila ma tete’i ai le to’atele, o le leai lea o se tatalo a’o se pese po’o se tama’i-lotu fo’i i le amataga o le fa’amoemoe o le atunu’u i le Aso Lulu.

Ua finagalo lava le Malo, ua lava tele le sauniga lotu na tatala aloa’ia ai sauniga o le sisigafu’a, lea na faia i le Malumalu o le Ekalesia Metotisi i Mulivai, i afiafi o le Aso Lua, 31 o Me 2016.

Le Sauniga lea na ta’ita’ia e le Ta’ita’ifono o le Fono Aoao a Ekalesia So’ofa’atasi, le Afioga a le Tiakono o Kasiano Le’aupepe ma nisi o le ‘Aufaigaluega mai ekalesia ‘ese’ese. 

I lana lauga, na saunoa ai Kasiano e fa’amanatu ai le Alofa mutimutivale o Le Atua ia Samoa, e le fa’ailoga-tagata ma tatalo mai, ia tumau pea le fa’atuatua i Le Atua ae maise le tautuaina o le ekalesia e iloa ai le alolofa moni i Le Atua. 

Na ta’ua fo’i e Kasiano, o le fa’ai’uga a le Fono a Ekalesia So’ofa’atasi, o le a le-savavali i lenei tausaga, talu ai ona ua sui le nofoaga e sisi ai le fu’a ma ua sili ai ona malolo, “ne’i lavea se faife’au i Tuana’imato.”

“Tatou fa’atali se’i toe fo’i mai i Mulinu’u.” 

I Tuina’imato i le Aso Lulu, pei o le ‘emo o le mata le fa’atotopega o polokalame. E ‘afa ane le iva, ua tele ina ta’ape a’oga ma fa’alapotopotoga sa savavali, ua mae’a fo’i lo latou sao. O se tasi o mea na matua matilatila le fa’aletonu i lenei tausaga, o le feto’ai tonu o foliga o le ‘au-vala’aulia ma le la a’o fa’agasolo le savali fa’aaloalo. Ae malie la ona e fa’alo ane savali ‘ese’ese ae feto’ai ma taga-‘ese’ese a le ‘au-vala’aulia, a’o taumafai fo’i e fa’amalumalu o latou fofoga ma foliga mai le taia-sa’o e le susulu o le la.

E le’i ‘ela le vaega fa’aletonu lena i le Ali’i Palemia, Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi i lana saunoaga ina ua tapunia fa’afiafiaga o le aso, lea sa fa’amalulu ai ma fa’alalolalo atu i malo-fa’aaloalogia ma le selau ma selau o ‘aufa’afiafia sa feagai ma le mutinitini o le la.

Na saunoa Fa’aSamoa sa’o lava Tuila’epa ma fa’apea, sa tatalo malosi le Komiti o Tapenaga o le Fu’a, ina ia lelei le tau o lea aso fa’amoemoeina.

A o le mea na tupu, ua mata’utia tele atu le manaia o le tau, ova ai ma le vevela, a o se tulaga o le a toe silasila lelei iai le komiti i le lumana’i.

A’o le aotelega lava, na saunoa le Ali’i Palemia, o le tasi lenei o fa’ailoga va’aia o fa’amanuiaga a Le Atua ia Samoa, a’o alo le atunu’u e fa’amanatu lona tuto’atasi. 

Mo le fa’amoemoe o lenei tausaga, na fa’ailoa e Tuila’epa, o le Tuto’atasi, o se avanoa e ofoina ai le vi’iga ma le fa’afetai i le Atua Soifua ona o Lana puipuiga o Samoa. 

Sa ia fa’afetaia fo’i le autova’a mai o le Kovana o Lolo Moliga, le Peresetene o Tagaloa Eduoard Fritch ae maise o pa’aga fa’aleAtina’e a Samoa o lo’o agalelei mai pea i tausaga ta’itasi. 

Sa fa’ailo fa’apitoa fo’i e Tuila’epa le taua o le so’otaga va-va-lalata a Samoa ma Tahiti (Farani Polenisia) ma ta’ua ai, i se tasi o ana malaga e le’i mamao atu i Tahiti, na fa’atoa ia silafia ai fo’i a latou tala-fa’asolopito, e iai fo’i lo latou nu’u e igoa o “Savai’i” ma “Upolu”.

Sa ia fa’amanatu ai ia Peresetene Tagaloa,  o lea ua mae’a ona fa’amatu’u atu lona matu-palapala, o se tasi o suafa matai taua o le nu’u o Toamua ma Samoa nei, ma ua tatau ai ona ia silafia le nofoaga tonu o iai Upolu ma Savai’i.  

Pe a toe tepa i tua i tala-fa’asolopito i le va-nonofo ai o Samoa ma Tahiti, na ta’ua e Tuila’epa, e taua ai nei, le toe fa’aauau o faiga-fa’aPa’aga i le va o le Kamupani Polenesia a Samoa ma le ‘Ea Tahiti Nui a Tahiti e toe fafagu ai so’otaga i le va uso Polenisia e to’alua.

Mo le ‘aufa’afiafia ma le atunu’u aoao sa ‘auai, na toe fa’amamafaina ai e le Ali’i Palemia le taua o le fa’apupu’u o fa’afiafiaga, ae fai ia manaia i le matamata ma le fa’alogologo. A ‘ausia le tulaga lea, o le a le-‘uma le fia matamata pea o tagata, ae le o le fa’atiga-mata. 

O ‘aufa’afiafia sa feagai ma fa’afiafiaga o le sisigafu’a o lenei tausaga, e aofia ai le ‘Autalavou mai le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano Samoa mai Fa’ato’ia, o le Kolisi a Lepa ma Lotofaga, o le afio’aga o Leone mai Amerika Samoa, le afio’aga o Falealupo, le Kolisi a le ‘Au Pa’ia o Aso E Gata Ai i Pesega, o le Kolisi o Amoa mai Savai’i, le afio’aga o Fasito’outa ma le Vaega o le Ola-Toe-Fuata’ina mai le to’ese i Tafa’igata. 

O nisi nei o ata sa pu’eina e lau nusipepa nei, o fa’afiafiaga ma sauniga uma o le Sisigafu’a o le 2016.

By Sarafina Sanerivi 04 June 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>