Fa’amautu fuafuaga mo se kamupani va’alele tu’u-fa’atasi

By Lanuola Tusani Tupufia 02 May 2016, 12:00AM

Na saunoa le Peresetene o Farani Polenisia, na te talia le fuafuaga mo se maliega i le va o le kamupani va’alele o le Ea Tahiti Nui ma le Polenisia a Samoa. 

O lea fuafuaga e ono tele ai ni avanoa femalagaa’i iai vaega o le lalolagi.

Peita’i e sili atu le naunau o le Afioga a Tagaloa Edouard Fritch, e fa’atino o se “fuafuaga mautu” mo lea fa’amoemoe.

O lea “fuafuaga mautu”, e ono mo’omia ai le silasila toto’a i le pulea ma le fa’agaioia o se va’alele, e malo e lua.

Na saunoa fo’i Tagaloa, i lona lava iloa, ua mautinoa lava le faigata tele i se malo ona fa’agaioia o se kamupani va’alele.   

Na ta’ua, e masani lava ona una’ia kamupani tu-ma’oti e fa’atinoa lea ‘au’aunaga a’o iai pea le malo mo le ofoina atu o le fesoasoani.

O le tausaga talu ai, na sainia ai se Maliega Femalamalamaa’i i le va o le Polenisia ma le Ea Tahiti Nui, e amataina ai femalagaa’iga tu’u-sa’o i le va o Samoa ma Asia, Amerika i Matu ma Europa.

A’o le taimi o le fa’anofonofo a Tagaloa i le Aso Faraile talu ai, na fa’ailoa atu ai e le Palemia, Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi i le Ali’i Peresetene, o lo’o iai pea lona fa’amoemoe e galulue fa’atasi ma le kamupani va’alele a le Ea Tahiti Nui. 

 “O lo’o iai pea le fa’amoemoe ia faia o se maliega mo femalagaa’iga fai-fai-so’o i le va o o tatou atunu’u e fa’aleleia atili ai a tatou feso’ota’iga,” o le saunoaga lea a Tuila’epa.

“Manatua fo’i aso ua mavae, sa iai lava a tatou feso’ota’iga tu’u-sa’o ma ‘ou te fa’amoemoe, ia toe fafagu mai ma toe amataina ia feso’ota’iga.” 

Na talia fiafia e Tagaloa lea talosaga a Tuila’epa ma saunoa ai: “O lo’o matou talanoaina nei ma o lo’o tatalo fo’i ia Niu Sila ina ia ‘auai mo le faia o se fa’ai’uga lelei mo se poloketi mautu,” o le saunoaga lea a le Peresetene. 

“E le o se poloketi fou nei; sa iai lava i le 1970 a’o iai le kamupani tuai. A ‘ou te talitonu, o le poloketi lenei e ao ona fa’amautu pe a ua manana’o lea e fa’atino. O le a fa’amalosia atili ai fo’i le tatou so’otaga va-va-lalata i le Pasefika i Saute ma iloa ai fo’i lo tatou naunau mo le atina’eina o le tamaoaiga, ae maise i tulaga tau-turisi.” 

Na fa’ailoa fo’i e Tagaloa, le fuafuaga ina ia o’o atu lea ‘au’aunaga i isi motu o le Pasefika. 

“O le autu lea ma le fa’amoemoe. E mafai lava e le kamupani va’alele lea ona fa’aleleia le atina’e ma fa’amautuina ai fo’i so’otaga ia i le va o o tatou atunu’u.”

E le gata i lea vaega, ae manaia tele le iai o se va’alele laititi e 140 nofoa e amata ai malaga aga’i i San Francisco po’o Los Angeles, talu ai le to’atele o tagata Pasefika o lo’o aumai ai. Na tu’ua e le Ali’i Peresetene – le matai Toamua o Tagaloa Edouard Fritch ma le ‘Au-malaga, Samoa nei, i le afiafi ananafi.

By Lanuola Tusani Tupufia 02 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>