O NISI FAAMAUMAUGA FAAOPOOPO O LE TALA FAASOLOPITO O SAMOA

By Fuimaono Na'oia Fasavalu Touli F. Tupua 01 September 2016, 12:00AM

1930-Na taunuu mai ai le Vaatau o le “Dunedin.” Na faailoa ai foi e faapea o le Mau o se Faalapotopotoga solitulafono.

1931-Na suitulaga ai Brigadier-General Hart ia Colonel Allen e avea ma Pule o Samoa.

1933-Na toe taliu mai ai i Samoa Nelesoni. Na maliu ai foi Mr. Gurr i Pago Pago, ae toe saisai ai Nelesoni ona o ni moliaga e faapea o loo auai i le faagaoioiga o le Mau.

1934-Na toe falepuipui ai Nelesoni ma faa-aunuua mo le 10 tausaga.

1935-Na tuumalo ai Mata’afa Salanoa. Na tulai mai ai foi le faiga-malo a le Leipa i Niu Sila. Na asiasi mai ai le Savali a le Palemene o Niu Sila i Samoa ma fono ma le Mau.Na teena ai le Faaaliga Faalaua’itele e faapea o le Mau o se faalapotopotoga solitulafono. Na soloia ai foi aitalafu tau lafoga o tupe maua ma faaleaogaina ai lafoga a tagata ta’ito’atasi. Na tonu ai o le a tofia ni sui usufono Samoa e to’afa- ae le o le to’alua i le Fono Faatonu, ma o le a faaopoopoina foi le aofa’i o Fautua mai le 2 i le tolu. E ao ina toe filifili ni faipule, ia tofia se Faamasino Lagolago Samoa, ia i ai se komiti o tupe e aofia ai ni tagata Samoa-e iloiloina faamatalaga tau tupe a le malo, ia faateleina galuega tau le soifua maloloina ma a’oa’oga. Na toe taliu mai ai foi i Samoa Nelesoni i le M.V. Matua ina ua amata ana malaga i atumotu.

1937-Na tuumalo ai le Afioga i le Fautua o Tuimalealiifano. O Pulenuu ia sa tofia muamua, o le a filifilia lava e nuu.

1938-Na tofia ai Tupua Tamasese e avea ma Fautua. Na amata ai A’oga Maualuga a le Matagaluega o A’oga i Leifiifi, ma faavaeina ai le “Aoga Faafaia’oga fou mo Faia’oga.

1939-Na tu’ua ai le malo e Lana Susuga Malietoa Tanumafili I. Sa na umia mo le 41 tausaga lea suafa maualuga o Samoa. O ia o le Tupu mulimuli o Samoa na aloa’ia. Na tula’i mai ai foi le Taua Lona Lua o le Lalolagi i le aso 3 o Setema. Na faatonu ai foi e Niu Sila Samoa ina ia faatu sana Fitafita e puipuia o ia.

1940-Na tofia ai-i le aso 8 o Tesema Malietoa Tanumafili II e avea ma Fautua.

1941-Na osofa’ia ai e Iapani Pearl Harbour. Na taunuu mai ai Maligi Amerika i Samoa ma fausia le Malae Vaalele i Faleolo-ma le ala faalava mai Leulumoega-tuai i Lefaga. Sa faamamalu ai foi ma le Vavao i Samoa atoa.

1942-Na osi feagaiga ai le Ministry of Food a Peretania ma Samoa -o le a na faatauina le Popo a Samoa.

1943-Na faamaonia ai e le Pule o Samoa-o Mr, Turnbull o se tausaga faamanuiaina lea mo Samoa e ala i totogi ma le faaopoopoina o tau o oloa e gaosia i totonu o le atunuu.

1944-Na tuumalo ai le Afioga a Taisi Nelesoni. Na asiasi mai ai le Kovana Sili o Niu Sila o Sir Cyril Newall-e talanoaina le talosaga a Samoa mo sona Malo Tuto’atasi.

1945- Na taunuu mai ai Peter Fraser, le Palemia o Niu Sila i lena taimi- e toe talanoaina le talosaga a Samoa mo sona Malo Tuto’atasi. O le taimi foi lea na auina atu ai tamaiti sikolasipi i Niu Sila. Na uma ai foi le taua i le Pasefika.

1947-Na taunuu mai ai le Vaega Su’esu’e a Malo Aufaatasi i Samoa e su’esu’eina lana talosaga mo se Malo Tuto’atasi. Sa fofola ai foi e Niu Sila ana fuafuaga mo le a’oa’oina o tagata Samoa i ala ma faiga tau pulega-malo tu-to’atasi. (Sa mulimuli ane ona talia e Malo Aufaatasi (Organisation Trusteeship Council)ata o ia fuafuaga. Ua uma ona pasi e Niu Sila le Tulafono o le Samoa Amendment Act, e faatino ai fautuaga mo le Malo Tuto’atasi.

1948-Na tuumalo ai Mata’afa Faumuina Fiame Mulinuu I. Na tofia ai foi Mr. Lambie e avea ma Faatonu Sili o le Matagaluega o A’oga. Na sisi ai faa-fualua le Tagavai a Samoa ma le Fu’a a Niu Sila i Mulinuu. Na feiloa’i ai le ulua’i Fono Aoao Faitulafono ma le malaga asiasi mai i Samoa-a le Kovana o Niu Sila o Sir B. Freyberg V.C. 

By Fuimaono Na'oia Fasavalu Touli F. Tupua 01 September 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>