Saunoaga Fa’a-minisita a le Afioga i le Palemia

31 March 2018, 12:00AM

SAUNOAGA FA’A-MINISITA A LE AFIOGA I LE PALEMIA, SUSUGA Hon. TUILA’EPA AUELUA FATIALOFA LUPESOLI’AI LOLŌFIE NEIOTI ‘AIONO GALUMALEMANA Dr SA’ILELE MALIELEGAOI


Susuga Hon. TUILAEPA AUELUA FATIALOFA LUPESOLIAI LOLOFIETELE NEIOTI AIONO GALUMALEMANA Dr. SAILELE MALIELEGAOI (Palemia):  Lau Afioga i le Fofoga Fetalai faapea foi sui usufono mamalu o le Maota nei, ae a le faafogafoga mai a Samoa i ona tulaga faalupe. 

Afio foi Le Ao Mamalu o le Malo, ma le Sui o le Fono a Sui Tofia.  Le tapuaiga a Samoa aua Aiga ma a latou Tama, o Tama ma Aiga, faapea ia le Usoga a Tumua ma Puleono i Salafai. 

Tatou te auai faatasi i lenei taeao fou i le viiga ma le faaneetaga i lo tatou Atua, i Lona alofa le uma i le taitaiina mai o lo outou soifua ma lo tatou ola i lenei taeao fou, taeao totoa, taeao manino aua le Fonousu a Samoa.  Ia ma e le mama i le faafogafoga mai a Samoa ae a le faatinoina foi o tatou tiute e tusa ai ma lo tatou valaauina.  Ua atoa le vaiaso talu ai ona faaauau pea a tatou felafolafoaiga, ia ma o aga foi faa-Maota nei, e le milia faauu upu pe a oo foi ina loloto le tai i tulaga e aafia ai lo tatou atunuu.  O le ala foi lea ua ou manatu ai a o le i talanoaina ia Tulafono taua tele ua i lumamea, ia se’i fai sina a’u faamatalaga laitititi i Tulafono nei.

E lua Tulafono, Tulafono o le Toe Fetuunaiga o Itumalo Faa-Palota ma le Tulafono Toe Teuteu o Faiga Palota 2018 o le a sosoo ai.  O Tulafono ogaoga le taua, e le gata ina taumafai e tagofia tonu lava le agaga lea, o le tuuitiitia o ni moliaga ina ua tuanai Faiga Palota, ae ua lotea ai foi ma Faavae o aiatatau mo le fausia o tonu fai a lo tatou Malo ina ia i ai se fua e tau faalaugatasia ai le sao ia tutusa, pe tau i ai ni foliga tau tutusa o itumalo uma lava o Samoa.  

Ma lē tuuaia ai ua lilifa i se vaega o le atunuu le pulea o le Palemene lenei ma le Malo, ma ua faapito ai manu ia Tasi.  O lea ua matua manino lelei saunoaga a sui usufono mamalu i totonu o le Maota lenei.  Ia tatou taumafai ia e faataoto ni taiala e taofia ai le fai o nei mea o moliaga e mataga, e mataga ia i latou ua molia, mataga i sui ua uma ona tofia, mataga i itumalo o aafia ai. 

Ma afai tatou te mananao tonu lava e faatino le agaga lea ua tatou lagonaina pea o faaleo i totonu o le Maota lenei, e i ai le taofi o le Kapeneta ma le Vaega toatele o le Maota, ua tatau ia ona tatou vaai mamao, vaai mamao i le ata lautele, le bigger picture, tatou vaai mamao i le ata lautele, ae le o le tatou vaai vaapiapi, na o lou lava pausisi, ona matua auaoa atoa ai lea o le silasila mamao i ona talaatu ma le fofo e tatau ona fai.  Aua foi tatou te fefefe e faatino.  Leaga o lea lava e taoto upu taiala o le Tusi Paia,  ‘o le na te silafia le mea e tatau ona fai ae le faia, o le agasala maoae lava lena i luma o le Silisili Ese.’

O le faapogai lea lau Afioga ma le mamalu o le Maota, o le lagonaina pea i totonu o le Maota lenei talosaga a le tele o itumalo, e faapea, ua tatau ona toe faaopoopo ni sui faipule o latou itumalo, ua toatele tele le faitauaofai o tagata o latou itumalo, aemaise foi, a latou Lola palota ua faatupulaia.  Ma e talu lava ona ou ulufale mai i le Maota lenei, e tai le asa lava se Tauaofiaga a le Palemene ma lagona pea talosaga nei e tuu mai i totonu o le Maota. 

Ma o se mataupu e faateteleina pea ona laga aemaise lava mai sui o itumalo tetele, o lo o faatupulaia pea lo latou faitauaofai, ona e le maalofia le lolofi mai pea i ai, o tatou tagata mai tua ona o galuega e pei o le Vaimauga ma Faleata. 

Ma ua tupu foi i Salelologa o le taulaga tele o le ulufafo ma le ulufale mai Salafai.  E le gata i lea, ua i ai foi ma le isi uiga fou faatupu vevesi, o le feoai o le aupalota e fesuisuiai a latou itumalo e palota ai, ae afua lava i uiga piopio faumalo o sui faatutu. 

O le isi lea o mataupu o lo o tagofia pea i Teuteuga o Tulafono, ina ia tau tuuitiitia ai, mea piopio e tutupu mai pea lava pea, ona te’i lava lea, ua foliga toagaogao isi itumalo, ae soona fefetevale aupalota a isi itumalo i uiga ia o le fesuisuiai o itumalo e palota ai, aemaise pe afai e mautinoa le sui e toe tulai mai po o le fai, po o le le faia foi o se palota ina ua autasi alii ma faipule o se itumalo.  O uiga ia o le soifuaga, e taaina i mea vaivai  o le soifua.

Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, o auala faigofie sa fofo ai e le Palemene mataupu ogaoga o le faatupulaia pea o le faitauaofai o tagata o se itumalo, o le faaopoopo o sui faipule ma atili ai ona tele faafitauli, e pei o le suiga na fai i le 1991. 

Na faaopoopo ai sui e toalua, tasi mo Safata, tasi mo Salega.  Ona siitia ai lea o sui o le Palemene mai le 47 i le 49 le aofai.  Ona toe siitia foi lea o sui o le Palemene ina ia tali atu ai i ni sui faapitoa faaopoopo mo tamaitai, lea ua i ai nei sui o le Palemene i le aofai e 50. 

O le mea moni, o le faaopoopo o sui o le Palemene, ua na o se faiga le tumau.  E le o se faiga mautu.  Ou te faatusa i o tatou auala fonofono na ona fono, ae pau mai loa le timu, ona toe malepe uma foi lea o mea na fonofono.  Aisea?  O lo o alofia pea le mea amiotonu, le mea mautu sa tatau ona fai. 

O le sua atoa i luga o le auala, ae toe fau atoa lona faavae i fausaga e umi ai ona faaaoga e aunoa ma le toe tau fonofono.  O le ‘au’au atoa lea o le faavae o Tulafono Teuteu nei e lua o le a feagai ma le Maota i lenei taeao. 

O le toe laga atoa i le suati i luga o le aulapatai, sua le aulapauta, ae toe faataoto se faavae e tumau, e atoatoa.  E faigofie ai ona tagofia i le lumanai nisi toe teuteuga, po o le ta’ilima tausaga ma fai, ia po o le ta’isefulu tausaga ma fai, nai lo le mea lea na tatou sau ai mai lava i le Tutoatasi, o le tuutuuloloa o se faiga lelei e tali atu ai i le mataupu tuga e tupu pea, tupu pea e le mataofia, o le faatupulaia lea o le faitauaofai o tagata palota.  O lea ua tofia nei le Komiti e tagofia tuaoi o Faiga Palota i se faiga e faaauau pea.

I le taoto ai o faiga faavae o lo o tatou alu ai nei mai le amataga, na silafia lava e o tatou tua’ā na fausia le Faavae, ua na o se Faavae i le taimi lea e amata ai le Faigamalo, o loo tatou tau faataitai i ai.  O nisi faigata e tulai mai i le lumanai, lafo ia i latou o augatupulaga o le lumanai, e faatino e i latou mea e tatau ona fai, ia fetaui ma le taimi e tatau ai.

Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, o le fatu atoa o le faatinoga o le amiotonu i nei mea o faiga filifiliga, e faavae i le palota mai o sui o itumalo faapalota i le Palemene, o lo o afifi i Tulafono taua e lua e tatau ona faamalieina.  Tulafono muamua, ia tasi le tagata, tasi lana palota, one man, one vote.  O le Tulafono lea o lo o faavae ai Faiga Palota a Atunuu uma o le Lalolagi, o lo o faatino i fuafuaga Faatemokarasi.

Lua, o le faitauaofai o tagata ma Lola palota o itumalo, ina ia i ai se tulaga e tau faatutusa ai, ma ia i ai se tau faapaleni o latou sui i totonu o le Maota o le Palemene.  O lea ua fofo fenumiai, ua leva ona i ai mai lava ina ua tatou faatoa Tutoatasi, i le lua o palota a itumalo tetele.  Lea ua uma ona fofo i le Nofoaiga talu ai a le Palemene, e pei ona vaevae ai Safata ma isi itumalo, sa ta’ilua sui usufono ma lua ai foi palota a le tagata e fai.  Lea ua tasi nei le tagata, tasi lana palota, (one man or woman, one vote).  

Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, o Tulafono la nei, o le a fofo ai le tau faapaleni, o itumalo faapalota i le tau faatutusa ai lea o le sao o itumalo, i le fausia o tonu fai.  E le mafai, le mafai, le mafai, le mafai ona alofia, le tupu pea o le faitauaofai o le toatele o tagata palota o se itumalo, faatasi ai ma a latou Lola palota, ma aafia ai pea le agaga ina ia faapaleni tutusa sui usufono i totonu o le Palemene, ina ia ogatasi ma le faitauaofai o tagata o le itumalo faapalota, ona o i tonu, o lo o taoto ai le paoa, i le fausia o tonu fai a le Malo.  O ai ea e afisi, o ai e faasavali?  O le fatu lea o faiga palota faatemokarasi.

Lau Afioga i le Fofoga Fetalai ma le mamalu o le Maota, i le Malo tele pito malosi o le lalolagi o Amerika, o le latou fofo o le tau faapaleni, o le faalua lea o latou Maota Faitulafono, o le Senate ma le Maota o Sui.  I le 50 itumalo faa-Setete o le Malo tele o Amerika, e na o le taitoalua lava ia faipule mai itumalo taitasi.  E maua ai le 100 o faipule o le Senate, po o le fia miliona o le toatele o le faitauaofai o se itumalo, e na o le toalua lava faipule o le Senate mai le itumalo, e faatutusa uma ai itumalo e faitau miliona ma miliona tagata ma itumalo laiti, e na o le taiselau o afe o tagata, ma o lo o   tumau ai pea Sui i le Senate i le silia i le 200 tausaga, talu ona tulai mai le Malo tele o Amerika.

Ona faapaleni lea, i le faatuina o le Maota o Sui Usufono, e fua i le toatele, mo sina faataitaiga, o le tasi o le faipule i le Maota o Sui i le tai 200 afe o tagata o le Itumalo.  A oo la ina soalaupule ia Tulafono o le Malo tele o Amerika, o le Malo e pito i paoa o le lalolagi i le taimi lenei, e mafai ona faigofie ona pasi le Tulafono e le Maota o Sui, e fulisia i le toatele o sui mai itumalo tetele, ae oo mai loa i le Senate, e mafai ona fasioti iina le Tulafono, e faipule o itumalo laiti, pe afai lea e leai se finagalo autasi.  O le latou lea faapaleni.  O le faapaleni o itumalo lapopoa, ma itumalo laiti.

Sa i ai le manatu o le vaega lenei o le HRPP, o le a faalua foi Maota o le Palemene o Samoa, o le Maota Maualuga e tuu i ai tagata maualuluga, ma le Maota Maualalo, e tauva i ai latou e maualalo, ia po o le au lalikegi faalepopoi.  Ia ona ave lea o fesili nei e lua i le atunuu i le 1990 i le Referendum po o le Pelepesite na fai, e 2 fesili na ave,

(i) Pe tou te talia le faapalota o i latou ua ausia le 21 tausaga agai i luga, e aofia ai o taulelea, o faifeau ma o latou faletua o se faiga lea e faalupe i le gagana Peretania o le Universal Suffrage?

(ii) Pe tou te talia le 2 Maota o Palemene o Samoa?

Na teena i le Pelepesite le faalua o Maota, lea ua na o le tasi ai ia le tatou Maota o le Palemene.  Na o le faapalota o le au 21 agai i luga na fulisia ai Samoa.  O lo o limataitaiina ai pea ia tatou faiga palota, mai lena taimi e tau mai i le taimi lenei.  O lona uiga, o le a tasi ai pea le Maota o le Palemene o Samoa, seia oo lava i le faavavau ia ma e sefe ai foi a tatou tupe soona alu a le atunuu.

O le taumafaiga la ua fai nei i le Tulafono lenei, o se taumafaiga e faataoto ai se faavae mautu, o tuaoi o itumalo faapalota, ma e ono fesuisuiai foi i le lumanai.  O le ala lea o le suia o faalupega o itumalo mai le faalupega tuai, o itumalo faaalalafaga, e aafia ai ia tulaga faale-aganuu, a o lea o le a faalupe i le Tulafono o Itumalo Faa-Palota.  O lona uiga e na’o mataupu lava tau palota e faataua mo le filifilia o sui usufono faatutu, e momolia le tofa ma le faautaga o le itumalo faapalota i totonu o le Palemene o Samoa. 

E lē aafia ai lava tulaga faale-aganuu.  O sina faataitaiga; a alu alu foi ua tau le paleni fuainumera o lo’u lava itumalo, ona faamatuu atu lea o se isi foi pitonuu e palota faatasi ma itumalo faapalota tu tuaoi.  Pe afai lea ua matua moomia tele se fua e faalaugatasia ai na o tulaga lava o palota. 

Ae a oti se isi o Tapaau o Lepa, o le faiga tuai lava o Tu ma Agaifanua le auai o latou faleupolu ma a latou launonu, i auala masani mo maliu.  Po’o le o atu foi ma latou tugase i se usu i se faanofonofo, e pei ona masani ai tu ma agaifanua faale-aganuu.  Leai, leai lava se fasi agaifanua e suia ona o le igoa – Itumalo Faa-Palota.

O le tulaga foi i le aofaiga o faipule e tatau ona i ai sui faipule i le tatou Palemene, lea ua 50 faipule i le taimi lenei, i le tatou lea faitau aofai e 190,000 tagata, e faatusa la ia Niu Sila, ua lalata i le 5 miliona tagata, o lo o nofoia Niu Sila, ae na o le 120 le aofai o faipule o le latou Palemene.  O lona uiga, i se fua faatatau, pe a ma le tasi le faipule, i le 42,000 o tagata.

A fua la tatou i le fua o faipule i le faa-Niu Sila, e na o le 190,000 tatou tagata.  O lona uiga e tatau ona fa ma le ‘afa faipule le tatou Palemene, tele tupe ua faasaoina.  O lona uiga, e tatau ona na o le 4 faipule, ma le faafafine e toatasi le tatou Palemene i le faa-Niu Sila lea.  Ae peitai i le taimi lenei, ua 50 faipule i le Palemene o Samoa ae na o le 190,000 le tatou faitauaofai.  Ua ova mamao ia faipule i le tatou Palemene. 

Sa ou taua le faafafine e toatasi.  Fai mai le mau a le isi faafafine, o le matou ituaiga, o le mafuaaga ua matou faapea ai, toeitiiti lava maea le fausia o le uluai faafafine, ae pe faafuasei loa le eletise, ua faalava ai foi Lusifelo, tapē, le ki.  Ona fetalai lea o le Atua, ua lava ia lena tou te o e tou te eva ai i le lalolagi, ma avea ai outou o ni tagata faalepopoi.  Ae o lea lava e tatalo isi o le tatou Palemene, se toe faaopoopo ni isi itumalo, ma nisi faipule.  O ni manatu soona fai.

Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, o tulaga ia o le aoaotetele o Tulafono ua taoto nei i lumamea, o lo o tau faapaleni ai le faitauaofai e pei ona taumafai mai i ai, le Minisita ma le aufaigaluega.  Ia e le faapea foi ua 100%.  So’o se mea lava e tau amata, e le 100%.  O suiga amata.  Ae i le agai atu i le lumanai, e le tau iso o le a agai atu lava, ina taoto i lautuatonu le manulauti o lenei Teuteuga, ma fuafuaga mamao a le Faigamalo lenei a le HRPP.

O nei suiga ua taoto nei, e le i tasi se fonotaga a le Kapeneta na tagofia ai.  Tele fono ona o le ogaoga o mataupu.  E le o ni fono na vave ona taunuu ai i le fulisia.  E aafia uma Minisita o le Kapeneta, ae ua lolo se taofi, ona e taua le faamoemoe. 

O le lagona, o se vaitau taua tele lenei, ailoga tatou te toe maua se isi avanoa e lotea ai teuteuga ogaoga faapenei o le Faavae.  Nei o lo o tagi’ū’ū le tele o Malo o le Pasefika e aofia ai foi ma Niu Sila ma Ausetalia, i le vaavaai mai ia Samoa, o lo o mafai ona faatino e tatou suiga ogaoga, ona o lea e maua ia finagalo autasi po o le finagalo fulisia.  A o le anoano o Malo o le Pasefika, ua matua le mafai, le mafai, ona latou faia mea ia, ona o le tele o le fetotoai.  E lē maua ai foi se toatele o ni sui loto gatasitasi e mafai ona suia ma teuteu a latou Faavae, ina ia atagia ai suiga e tatau ona fai, e tusa ai ma le taimi lenei o lo o tatou i ai.

Tatou te lē mailoa pe oo atu i nisi Paeaiga i le lumanai, ua le o toe maua le fuainumera o sui e faia ai e se Faigamalo ni toe Teuteuga moomia i le Faavae.  O lea ua i ai le avanoa i le taimi lenei.  O le taofi, tatou agai loa e faaaoga lea avanoa. 

E le faatali le taimi ma le tai fanae i nisi avanoa, e toe fai ai ni fuafuaga ua tatau ona fai.  A o lea ua tuulima mai e le Atua soifua ia i tatou, o auauna a le atunuu na valaauina e le Atua e faatino ai i le tatou Nofoaiga suiga ogaoga nei ma le taua, o suiga ua tatau ona fai i le tatou foi Nofoaiga.

Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, o suiga la ua i ai nei, e faavae i le tau faapaleni o fuainumera, e le selau pasene, ae o lo o taumafai e faaaoga le faautautaga tatau ma le faatofalaiga talafeagai.  Mo se faataitaiga;  a tuusao le faapaleni lenei o fuainumera e pei ona i ai fautuaga, na o le sefulutasi itumalo faapalota o Salafai o le a i ai, ona o le toatele o le faitauaofai o Samoa, o lo o alaala i Upolu nei.  E le i taliagofie e le Kapeneta lea tulaga. 

O lea la ua faaaoga ai le faatofalaiga ma le faautautaga tatau e toe faatulaga ai itumalo o Salafai i le luasefulu, e tasi le itumalo ua faaitiitia ai le tulaga sa i ai muamua.  Peitai, o isi suiga e pei o Salamumu ma Leauvaa, o le a faailo i se tulaga taualoa, o latou siosiomaga tonu e tatau mo aso nei.  O le a avea ai ma vaega o itumalo i Upolu nei.  O le tumau pea o itumalo nei, o ni vaega o Saleaula ma Leauvaa o itumalo i Salafai, o upu tuusao, e faamanatu ai pea lava pea le tulaga faasulufai mai le afi. 

A saga sulufai lava ua faiava i teine Upolu, ua le o toe tusiesea?  Feomiai ai pea i na eleele, o eleele o a outou fanau, ma le toe taulagalaga soo ai e nuu tuaoi mataupu tau eleele.  E lagalaga pea manatu ia, pe a faamanatu pea lava pea piitaga o le selau tausaga ua tuanai o le afi na sasao ae mai le manava o le eleele.  O le mea moni, o atufalega ma nofoaga tumau iinei i Upolu, e ave i ai lou tou faamuamua o aso uma ina ia teuteu faamatagofie atili.  E faapena foi ia i latou o lo o alaala i Salafai i Saleaula ma Lealatele, e ave foi le latou faamuamua i mea e aoga mo latou i Salafai.  E le tau fefinauina lea tulaga.

O Faleapuna, o le Tooolefua o Vaatau o le Tupu o Fonoti, Falefa o le Aai o le Tupu o Fonoti, o Fagaloa o le Vaa o le Tupu o Fonoti.  Atonu sa onomea ona tuueseese mea ia e tolu, e pei ona masani ai i tulaga faale-aganuu. 

O too ma foe e tuu i totonu o le Falevaa, o le Aai e nofoia e tagata ma le Vaatau o Fonoti e taula i le loloto o le Taulaga Vaa.  O lea ua tuufaatasi le Too ma le Aai i le Tulafono lenei, ae taula pea le Vaa ia o le Tupu i le atu-Fagaloa i le manaia ole loloto o le taulaga, o le taulaga o Vaa pito sili ona puipuia malu e atumauga o lo o siomia ai.  Pei lava ona ou talanoa atu, o le tuueseese o mea ia e tolu, ua tatou iloa lava uiga masani o le soifua. 

O se folauga o le a tapena, ae sue atu Too ma Foe, ua fai ai taaloga a isi o le tupulaga.  Na o se faataitaiga e faatepa ai le Maota i le lavelave ma le fita o le galuega na feagai ma le Minisita ma na lana aufaigaluega ma le Kapeneta.

Sa ou taua le suiga o le igoa o itumalo faaalaalafaga o le a suia nei, o Itumalo Faa-Palota.  O le itu e faataua, o le a tupu ae ai foi le lagona moni e uunai tatou fanau ia o e lesitala i o tatou lava itumalo, ma ia faamalosia ina ia palota. 

O le faamalosia o le lesitala ma le palota o tatou fanau, o le  a atagia sao ai, tagata moni e tatau ona aofia i le faitauaofai o tagata o le itumalo faapalota, ma faataua ai e o tatou nuu aemaise lava taitai o nuu, o o tatou tiute faamatai ia o le faaaoga tatau o tatou aiatatau, e filifili ai na o i latou e mafai ona momolia le tofa ma le uta i tulaga mamalu ma le tofa e tatau ai aua faalagamaea a Samoa i le Malae o le sailiga Malo.  O le mea moni lava, o lo o faataaloga i vai le filifiliga o sui a nisi o itumalo, o lo o faataua ai na o mea vaivai o le soifua, le palapala malo, nai lo le saili Malo.

Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, o le suia foi o le Tulafono o Faiga Palota 1963, i le tausaga nei 2018, ia matua mautinoa lelei ai o le ta’ua pea o le Tulafono o le 1963, ua pei o se laei fonofono e mataga.  Aisea?  Ua tatau ona ta’ua o le Tulafono o le 2018.  Ia atagia ai le anoano o aiaiga tuai le talafeagai ua leva ona aveesea talu mai le 1963, e ao ai ona suia loa le igoa ma faaaofia ai loa suiga tetele fou ua fautuaina nei ina ia talafeagai ma le taimi lenei o le tatou soifua ma ta’u ai le Nofoaiga lenei a outou Afioga i Alii ma Tamaitai Faipule o le Maota lenei na faapogai. 

A saga ta’u lava le 1963 o lea ua tele nei suiga fou ua faia i lo outou taimi, suiga ua outou gasea ai ma liuliu faalaau mamafa ai la outou tofa saili Malo.  Mo sina faataitaiga, lea faatoa Samoa moni le Palemene lenei ua na o matai, ua le o toe saofafai ai ni taulelea e pei ona sau ai ina ua faatoa Tutoatasi o Samoa, ma faaluafesasi ai le faaaliga o taofi i le saofaiga o matai o le atunuu i le Fonousu lenei a le atunuu. 

O outou ia ua to i ai le matupalapala a Tootoosinasina o Samoa, ua outou tauave ai le mamalu atoa o Tupu ma Ee o outou itumalo.  Ma o se tulaga e onomea le ta’ua ai o le Nofoaiga lenei na faatonutonuina Teuteuga nei o le Tulafono o Faiga Palota, e leai, leai foi nisi o toe ai sili.  Ave le faaaloalo ia te outou ua tatau i ai le faaaloalo.  Ia fai so outou sao, ma aua foi tatou te fefefe e fai suiga taua lelei mo le lumanai o tatou fanau.

Lau Afioga i le Fofoga Fetalai ma le mamalu o le Maota, ua mafai ona fai nei suiga taua ona ua ta’ilima tausaga o le Nofoaiga.  E le mafai, le mafai ona faia, pe ana faapea o ta’itolu pea tausaga o Nofoaiga. 

Aua foi o le natura lea o Nofoaiga pupuu, e pei ona sau ai, se’i tau mai i le 1991 na liliu ai le tofa i le HRPP, e le mafai ona faia ni galuga tetele pe a tatou alu ai pea i faiga na faataoto mai i le aso na faatoa amatamata mai ai le tatou Faigamalo. 

Ua tatau ona suia i le ta’ilima tausaga, lea na amata mai ai ia le Faiga Palota ma Nofoaiga i le ta’ilima tausaga.  O mau o Nofoaiga pupuu aua le faia ni atinae tetele e faatoa fua mai i le 6,7,8,9 tausaga, ae moomia ni mea laiti e faasee ai le aupalota. 

O le ala lea, e faataua ai e le HRPP suiga tetele maoae ia, o lea ua i ai i le Maota lenei le mafai e fai ai i le fesoasoani mai a le Agaga Paia.   Na te musumusuina pea o tatou mafaufauga vaivai, aua pe a le auai le Atua ma i tatou, tatou te galulue fua.  O le talitonuga lena o Samoa, o le atunuu kerisiano o lo o taitaiina i mau faale-Tusi Pa’ia.

Lau Afioga ma le mamalu o le Maota, o le auala o mea ma faiga faa-Palemene, lea ua taoto le Tulafono.  A uma le fefaaaliaiga o outou taofi, ona agai lea i le Komiti o Tulafono e toe avanoa ai foi le Maota nei ia outou Afioga mo nisi mafaufauga ia saga tapue ai le Tulafono i nisi Teuteuga e moomia. 

O lona uiga, o lo o tele isi avanoa i le Komiti e valaau ai faalauaitele le atunuu, ia ma tatou nei e toe faatu ai nisi manatu faaopoopo e faaaulelei atili ai nei Teuteuga ua faia e avea ma sao faaopoopo i le taumafaiga a le Minisita ma lana Matagaluega.

Ia manuia tele le soalaupuleina o Tulafono o Faiga Palota ma le Tulafono e Toe Faatulaga ai o tatou tuaoi o Itumalo Faa-Palota.  Ia fesoasoani mai le Atua i felafolafoaiga a le Palemene i lenei aso.  Soifua ma ia manuia.

 

31 March 2018, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>